Što je mirenje?

Mirenje je svaki postupak, bez obzira provodi li se na sudu, instituciji za mirenje ili izvan njih, u kojem stranke nastoje sporazumno riješiti spor uz pomoć jednog ili više izmiritelja koji strankama pomažu postići nagodbu, bez ovlasti da im nametnu obvezujuće rješenje.

Mirenje je dobrovoljan, neformalan, povjerljiv, brz i besplatan postupak.

Kako započinje postupak mirenja?

Za pokretanje postupka mirenja nije potrebno unaprijed sklopiti sporazum o mirenju.

Prijedlog za pokretanje postupka mirenja može se dostaviti na obrascu prijedloga, Centru za mirenje Hrvatske komore inženjera građevinarstva ili izravno protivnoj stranci ili punomoćniku te stranke poštom ili elektronskim putem.

Prijedlog za pokretanje postupka mirenja, jedne stranke drugoj stranci, smatra se uredno dostavljenim ako je dostavljen na adresu prijavljenog prebivališta, odnosno sjedišta protivne stranke ili punomoćnika te stranke, poštom ili elektroničkim putem. Rok za očitovanje druge strane ne bi trebao biti duži od 15 dana.

Ako se stranke nisu drugačije sporazumjele, mirenje počinje kad Centar dobije obavijest u pisanom obliku ili elektronskom poštom o tome da su se stranke sporazumjele o provođenju mirenja pred Centrom, odnosno kad se Centar obavijesti na navedeni način o prihvatu prijedloga za pokretanje postupka mirenja.

Postupak mirenja započinje najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka potvrdnog odgovora obiju stranaka na prijedlog kojim se predlaže pokretanje tog postupka, a postupak mirenja treba biti dovršen u roku od 60 dana od dana prihvata prijedloga za njegovo pokretanje. Ako stranke u tom roku ne sklope nagodbu, taj se rok sporazumom stranaka može produžiti.

Stranka koja predloži, odnosno koja pristane na provođenje postupka mirenja pred Centrom, prihvaća odredbe Pravilnika o mirenju Hrvatske komore inženjera građevinarstva i Odluke o troškovima postupka koju donosi Upravni odbor.

Kako završava postupak mirenja?

Mirenje u kojem su stranke postigle sporazum o načinu rješenja spora, okončava se nagodbom čiji oblik i sadržaj one određuju.

Postupak mirenja može se okončati i:

• izmiriteljevom odlukom o obustavi postupka;
• pisanom izjavom stranke ili stranaka o odustajanju od mirenja;
• pisanom izjavom stranke ili stranaka o dovršetku postupka;
• nesklapanjem nagodbe tijekom roka predviđenog za trajanje postupka mirenja.

Kakve su posljedice mirenja u kojem stranke nisu sklopile nagodbu?

Stranke ne mogu trpjeti pravne posljedice zbog toga što nisu sklopile nagodbu u postupku mirenja.

Gdje se provodi postupak mirenja?

Postupci mirenja provode se u prostorijama Hrvatske komore inženjera građevinarstva, Ulica grada Vukovara 271, Zagreb ili drugim prostorijama koje osigura Komora.

Tko sudjeluje u postupku mirenja?

U postupku mirenja sudjeluju stranke, njihovi zakonski zastupnici, punomoćnici ili savjetnici, izmiritelj(i) i po potrebi sudski vještaci.

Tko provodi postupak mirenja?

Mirenje provode izmiritelji s Liste izmiritelja Centra za mirenje Hrvatske komore inženjera građevinarstva ili izmiritelji izvan te liste o čijem se imenovanju stranke usuglase. U postupku mirenja prema potrebi može sudjelovati i više izmiritelja (komedijacija).

Koji su sporovi najpogodniji za mirenje?

Vrsta spora u pravilu ne određuje izglede za uspješno mirenje, već su za uspjeh u mirenju ključni stavovi i shvaćanja stranaka - njihova spremnost riješiti spor na ovaj za njih najpovoljniji način. U pravilu, radi se o strankama koje su se nalazile u dobrim poslovnim ili drugim odnosima i koje takve odnose žele zadržati i u budućnosti, i koje u svojoj poslovnoj politici žele dati prednost mirnom rješavanju sporova.

Zašto je mirenje najpogodniji način rješavanja spora?

• U mirenju se iznose svi detalji spora, a ne samo njihova pravna interpretacija.
• U mirenju se utvrđuju interesi stranaka, a ne njihovo pravo.
• U mirenju stranke zadržavaju kontrolu nad postupkom i mogu ga prekinuti u svakom trenutku.
• Mirenje umanjuje mogućnost sukobljavanja između stranaka i njihovih punomoćnika.
• Mirenje umanjuje ili isključuje mogućnost pojave emocionalne frustracije stranaka.
• Postupak mirenja je brz i najčešće završava samo za nekoliko sati.
• Nagodba postignuta mirenjem od zajedničkog je interesa za stranke i zato im daje manje povoda za njeno osporavanje.
• Nagodba u mirenju omogućuje različita rješenja spora, dok sudska presuda nudi samo jedno jedino moguće rješenje spora na temelju zakona.
• Mirenje završava suglasnom nagodbom koju stranke stoga dobrovoljno izvršavaju, što isključuje svaku potrebu za dodatnim dugotrajnim i skupim ovršnim postupkom.

Prednosti postupka mirenja u odnosu na parnični postupak:

• Sudski postupak je javan, a postupak mirenja tajan (povjerljiv; sve izneseno tijekom postupka mirenja ostaje povjerljivo i ne može se upotrijebiti u parničnom postupku ili izvan njega bez suglasnosti stranaka).
• Sudski postupak je strog i formalan, a postupak mirenja neformalan i elastičan te se odvija u ugodnom ambijentu.
• Sudska odluka uvijek među strankama stvara pobjednika i gubitnika, a često je s njom nezadovoljna i stranka koja je uspjela u sporu, dok su u postupku mirenja obje stranke pobjednici, upravo zato jer su sklopile nagodbu od zajedničkog interesa.
• Sudskom presudom trajno se narušavaju i onako poremećeni odnosi između stranaka u sporu, a nagodba u postupku mirenja sve sudionike čini zadovoljnima i omogućuje im obnovu privremeno poremećenog odnosa i zadržavanje dobrih odnosa u budućnosti.
• Uspjeh stranaka u parničnom postupku je neizvjestan, a nagodba u mirenju isključuje svaki rizik za stranke od eventualne nepovoljne sudske odluke pa tako i od one u žalbenom postupku.
• Sudski postupak je za razliku od postupka mirenja u pravilu dugotrajan i skup.