Prijavite se na korisničke stranice:
Zaboravili ste lozinku?
Dobrodošao, {ime}
ČLANOVI: Pretraži
Prijava
Registracija
LOKACIJA i KONTAKTI
/ HR

Pristupačnost

Disleksija
Kontrast
Poveznice
Razmak teksta
Pokazivač

Spremi postavke

Poništi izmjene

Pitanja, tumačenja, upute, predlošci ugovora

HKIG - tumačenja, upute, mišljenja

276.

Uklanjanje građevina i obveza vođenja eGrađevinskog dnevnika

13. studenog 2024.

Vezano uz upit o obvezi vođenja eGrađevinskog dnevnika za uklanjanje građevine, obiteljske kuće do 400m2 za koju je dobiveno rješenje o uklanjanju obavještavamo vas da je člankom 153. stavkom 1. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) propisano da se uklanjanju građevine ili njezina dijela može pristupiti na temelju projekta uklanjanja građevine nakon što je tijelu graditeljstva pisano prijavljen početak radova na uklanjanju građevine, a stavkom 2. citiranog članka propisano je da, iznimno od stavka 1. istog članka, projekt uklanjanja građevine nije potreban za uklanjanje građevina i radova određenih pravilnikom iz članka 128. stavka 1. istog Zakona ili ako građevinu uklanja građevinska inspekcija na temelju rješenja kojim je naređeno uklanjanje građevine. Dakle, ako je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole za uklanjanje iste potreban je projekt uklanjanja građevine, a ako je ista izgrađena na temelju članka 2. stavka 1. točke 8. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, za uklanjanje građevine nije potreban projekt uklanjanja građevine, kao ni ako građevinu uklanja građevinska inspekcija na temelju rješenja kojim je naređeno uklanjanje građevine.

Nadalje prema članku 12. Pravilnika o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera (Narodne novine, br. 131/21 i 68/22) o građenju građevine, odnosno o izvođenju pojedinih radova za koje je potrebna građevinska dozvola, glavni projekt, tipski projekt, projekt uklanjanja ili drugi akt na temelju kojeg se može započeti s građenjem te prilikom građenja građevina i izvođenja radova za koje je posebnim propisom kojim su uređene jednostavne i druge građevine propisana obveza prijave početka građenja, izvođač je obvezan voditi građevinski dnevnik.

Zatvorite odgovor

275.

Preuzimanje nadzora na postojećem gradilištu - primopredaja kod raskida ugovora s izvođačem i/ili nadzornim inženjerom

29. listopada 2024.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je tumačenje propisa iz područja gradnje u nadležnosti Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. U okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Prema odredbi članka 49. stavak 2. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano. U skladu sa citiranom odredbom Zakona o gradnji investitor je bio dužan sklopiti ugovor o građenju sa izvođačem kao i ugovor o pružanju usluge stručnog nadzora građenja u kojem se definiraju sva prava i obveze ugovornih strana, pa tako i obveze ugovornih strana u slučaju raskida ugovora.

Ako je investitor sa izvođačem i/ili nadzornim inženjerom raskinuo ugovor, a navedeni sudionici u gradnji odbijaju predati/potpisati dokumentaciju, investitoru stoji na raspolaganju pokretanje sudskog spora. U tom slučaju investitor treba pozvati ranije sudionike u gradnji sa kojima raskida ugovor da izvrše primopredaju radova i dokumentacije i o tome sastave zapisnik.

U slučaju eventualnog sudskog spora osoba koja je potpisala pisanu izjavu izvođača/završno izvješće nadzornog inženjera, osobito u slučaju kada je preuzela posao od prethodnog izvođača/nadzornog inženjera, može ukoliko je na valjan način izvršena primopredaja dokazivati da su za određene radnje odgovorni drugi subjekti.

U vašem upitu nema podatka kada je građenje započelo. Za građenje koje je započeto do 31.12.2022. primjenjuje se Pravilnik o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu , uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadražju završnog izvješća nadzornog inženjera (Narodne novine, br. 111/14, 107/15, 20/17, 98/19, 121/19), a za građenje koje je započeto nakon 1.01.2023. primjenjuje se Pravilnik o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera (Narodne novine, br. 131/21, 68/22).

Prilikom preuzimanja poslova od prethodnog izvođača i/ili nadzornog inženjera koji odbija potpisati primopredajni zapisnik i predati dokumentaciju, potrebno je u građevinski dnevnik upisati bilješku o tome te opisati izvedene radove i stupanj dovršenosti, te druge okolnosti koje su poznate novom izvođaču i/ili nadzornom inženjeru na temelju pregleda gradilišta.

Odredbom članka 3. Pravilnika o sadržaju pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine (Narodne novine, br. 43/14) propisano je što se prilaže uz pisanu izjavu izvođača, a člankom 6. navedenog Pravilnika propisano je da istinitost i točnost izjava, podataka, izvješća i očitovanja potvrđuje inženjer gradilišta/glavni inženjer gradilišta potpisom pisane izjave izvođača.

S tim u svezi odgovornost za istinitost i točnost pisane izjave izvođača u skladu sa važećim propisima snosi izvođač/inženjer koji ga je potpisao. Međutim u slučaju eventualnog sudskog spora osoba koja je potpisala pisanu izjavu, osobito u slučaju kada je preuzela posao od prethodnog izvođača, može ukoliko je na valjan način izvršena primopredaja dokazivati da su za određene radnje odgovorni drugi subjekti.

Nadzorni inženjer se treba držati obveza propisanih Zakonom o gradnji i Pravilnikom o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadražju završnog izvješća nadzornog inženjera (odnosno ranije važećeg Pravilnika ako je građenje započeto do 31.12.2022.).

Prema odredbi članka 25. Pravilnika završno izvješće izrađuje nadzorni inženjer koji je bio imenovan u trenutku završetka građenja na temelju zapisnika o primopredaji radova i dokumentacije prethodnih nadzornih inženjera. Zapisnik o primopredaji radova i dokumentacije iz stavka 1. ovog članka mora sadržavati elemente potrebne za izradu završnog izvješća. I u ovom slučaju vrijede gore navedene upute o detaljnom pregledu građevine i unosu što više informacija o zatečenom stanju, stupnju dovršenosti i drugim okolnostima koje bi bile od utjecaja u eventualnom sudskom sporu.

Pitanja vezana uz administraciju eGrađevinskog dnevnika kod primopredaje dužnosti možete postaviti Ministarstvu na e-mail eGD-info@mpgi.hr.

Zatvorite odgovor

274.

Pitanje vezano za projektantski nadzor

10. listopada 2024.

Zadaće arhitektonske, građevinske, strojarske i elektrotehničke struke u obavljanju poslova projektirana i stručnog nadzora građenja propisane su odredbama članka 49. do 52 Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/15, 118/18 i 110/19).

Odredbom članka 55. istog Zakona propisano je tko može obavljati poslove projektantskog nadzora.

Člankom 3. točka 4. Pravilnika o standardu usluga ovlaštenih inženjera građevinarstva (Narodne novine, br. 146/22) definiran je pojam projektantskog nadzora kao usluga koju obavlja projektant, odnosno projektantski tim, koji je izradio projekt. Usluga uključuje razradu detalja i izmjene projekta zbog okolnosti nastalih tijekom faze građenja, a koje ne podrazumijevaju postupke izmjena i dopuna akata kojima se odobrava građenje.

Nastavno na članak 3. navedenog Pravilnika, dalje u tekstu se daje opis usluga projektantskog nadzora za svaku od vrsta građevinskih projekata. Primjerice članak 19. točka 2. za konstrukcije zgrada, članak 27. točka 2. za konstrukcije inženjerskih građevina, članak 36. točka 2. za vodovod i kanalizaciju u zgradama i dalje za preostale vrste projekata. Istim člancima utvrđuje se i način obračuna usluge projektantskog nadzora.

Slijedom navedenog dužnosti i obveze ovlaštenog inženjera građevinarstva koji obavlja uslugu projektantskog nadzora nisu definirane zakonom nego je prepušteno ugovornim stranama da definiraju prava i obveze u Ugovoru o obavljanju usluge projektantskog nadzora držeći se prije svega definicije te usluge iz Pravilnika o standardu usluga ovlaštenih inženjera građevinarstva.

Zatvorite odgovor

273.

Da li izvođaču treba po okončanom obračunu priznati povećanje cijena za cijelu količinu iz ugovornog troškovnika, bez obzira što stavka nije izvedena u cijeloj količini po ugovornom troškovniku, a posao je dovršen jer je u troškovniku bilo predviđena veća količina od ugovorene?

22. srpnja 2024.

Dopisom od 18. srpnja 2024. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva te navodite da ste nadzorni inženjer na projektu u kojem je ugovorom između investitora i izvođača predviđeno da se ugovoreni radovi izvedu prema ugovornom troškovniku i projektnoj dokumentaciji do funkcionalne gotovosti po sistemu "ključ u ruke", uz mjesečno praćenje realizacije pomoću građevinskih knjiga, kako bi se pratila realizacija projekta. Ističete da je period izvođenja radova studeni 2021. - svibanj 2023., te da je u tom razdoblju došlo do značajnih povećanja cijena materijala i rada zbog ratne situacije u Ukrajini. Nadalje navodite da je izvođač izveo radove u ugovorenim rokovima, da traži povećanje cijena zbog uvjeta koji su bili na tržištu u vrijeme gradnje, te je dostavio analize cijena sa prilozima koji to potvrđuju. S tim u vezi postavljate upit da li izvođaču treba po okončanom obračunu priznati povećanje cijena za cijelu količinu iz ugovornog troškovnika, bez obzira što stavka nije izvedena u cijeloj količini po ugovornom troškovniku, a posao je dovršen jer je u troškovniku bilo predviđena veća količina od ugovorene.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da Hrvatska komora inženjera građevinarstva nema nadležnost uplitati se u rješavanje ugovornih odnosa između sudionika u gradnji, niti davati pravna mišljenja o konkretnim ugovornim odnosima. Načelno u vezi vašeg pitanja daje se pravno mišljenje.

Prema odredbi članka 630. stavka 3. Zakona o obveznim odnosima, ako ugovor o građenju sadrži odredbu "ključ u ruke" ili neku drugu sličnu odredbu, izvođač se samostalno obvezuje izvesti sve radove potrebne za izgradnju i uporabu građevine, u kojem slučaju ugovorena cijena obuhvaća i vrijednost svih nepredviđenih radova i viškova radova, a isključuje utjecaj manjkova radova na ugovorenu cijenu, pod pretpostavkom da nije došlo do izmjene opsega ugovorenih radova na temelju sporazuma ugovornih strana ili iz razloga za koje odgovara naručitelj.

Ugovorena cijena kod ugovora o građenju s odredbom "ključ u ruke" obuhvaća i vrijednost svih nepredviđenih radova i viškova radova, a isključuje utjecaj manjkova radova na ugovorenu cijenu, pod pretpostavkom da nije došlo do izmjene opsega ugovorenih radova na temelju sporazuma ugovornih strana ili iz razloga za koje odgovara naručitelj.

Iz citirane odredbe proizlazi da je visina ugovorene cijene kod ugovora s klauzulom "ključ u ruke" načelno nepromjenjiva, odnosno ne može se izmijeniti iako je od sklapanja ugovora do njegova ispunjenja došlo do povećanja cijene elemenata na temelju kojih se određuje cijena radova (cijena rada i materijala), tako da bi cijena trebala biti veća. Klauzula "ključ u ruke" isključuje i utjecaj manjkova radova na ugovorenu cijenu. Isto tako, ako je od sklapanja ugovora do njegova ispunjenja došlo do smanjenja cijene elemenata na temelju kojih se određuje cijena radova, tako da bi konačna cijena trebala biti niža, naručitelj ne može zahtijevati sniženje ugovorene cijene.

Ugovorena cijena radova kod ugovora o građenju koji sadrži odredbu "ključ u ruke" na temelju odredaba Zakona o obveznim odnosima može se izmijeniti u dva slučaja, i to ako je opseg ugovorenih radova povećan na temelju sporazuma ugovornih strana, ili iz razloga za koje odgovara naručitelj.

Sporazum stranaka o povećanju opsega radova pretpostavlja da su stranke pristale i na izmjenu ugovorene cijene, a do toga u pravilu dolazi na zahtjev naručitelja zbog naknadnih radova. Izmjena ugovorene cijene iz razloga za koje odgovara naručitelj omogućuje izvođaču da se oslobodi rizika povećanja troškova građenja ako su povećani troškovi građenja posljedica razloga za koje odgovara naručitelj. Primjerice, to bi bio slučaj kada su nepredviđeni radovi ili viškovi radova posljedica traženja naručitelja, nedostataka i izmjene projektno-tehničke dokumentacije koju je izradio ili naručio investitor, ili pak nedovoljnog ispitivanja zemljišta koje je naručio investitor.

Također prilikom razmatranja ovog pitanja potrebno je ukazati i na ostale mjerodavne pravne izvore i njihovu hijerarhiju. Naime, svaki ugovor ima snagu zakonu između stranaka, pa je za konkretan slučaj u prvom redu mjerodavno ono što je među strankama ugovoreno.

Ako je ugovor sklopljen u postupku javne nabave, bitno je i je li u dokumentaciji o nabavi određeno da je cijena ponude promjenjiva ili nepromjenjiva, odnosno kako je pitanje promjene cijene riješeno u samom ugovoru.

Također, mjerodavni mogu biti i običaji te praksa kao relevantni izvor prava. Naime, prema odredbi članka 12. ZOO-a, u obveznim odnosima među trgovcima primjenjuju se trgovački običaji čiju su primjenu sudionici ugovorili i praksa koju su međusobno razvili. U takvim obveznim odnosima među trgovcima primjenjuju se i trgovački običaji koje trgovci redovito primjenjuju u istim takvim odnosima, ako trgovci nisu izrijekom ili prešutno isključili njihovu primjenu.

Posebne uzance o građenju (Narodne novine, br. 137/21) stupile na snagu odnosno primjenjuju se od 22.12.2021. godine. Posebne uzance/2021 primjenjuju se na ugovore sklopljene nakon početka primjene ovih Posebnih uzanci u građenju.

Ako je ugovor sklopljen prije tog datuma primjenjuju se Posebne uzance u građenju iz 1977. godine.

Odredbom članka 12. Zakona o obveznim odnosima propisano je da se trgovački običaji (uzance) primjenjuju ako sudionici nisu izrijekom ili prešutno isključili njihovu primjenu.

Zakonom o javnoj nabavi je primjena uzanci što se odnosi i na posebne ugovore o građenju propisana na drugačiji način od onog propisanog u Zakonu o obveznim odnosima.

Člankom 219. Zakona o javnoj nabavi u vezi primjene trgovačkih običaja propisano je da ako će se tijekom izvršenja ugovora o javnoj nabavi primjenjivati trgovački običaji uzance, javni naručitelj obvezan je to navesti u dokumentaciji o nabavi te utvrditi odredbama ugovora.

Slijedom navedenog, može se zaključiti da je za pitanje izmjene cijene kod ugovora o građenju s odredbom "ključ u ruke" sklopljenim u postupku javne nabave mjerodavno u prvom redu ono što je određeno samim ugovorom, osobito glede pitanja određivanja cijene i njezine promjenjivosti te primjene trgovačkih običaja i uzanci.

Ako se u konkretnom slučaju primjenjuju posebne uzance u građenju tada i na temelju ranije važećih Posebnih uzanci/1977 (Uzanca br. 34. i 23.) ili važećih Posebnih uzanci/2021 (Uzanca br. 26. i 18.) postoji mogućnost izmjene ugovorene cijene kod klauzule "ključ u ruke" uslijed okolnosti propisanih tim uzancama.

Također vas obavještavamo da je Vlada Republike Hrvatske donijela Zaključak o ublažavanju posljedica globalnog poremećaja na tržištima građevinskih materijala i proizvoda (Narodne novine, br. 71/22), a u prilogu tog Zaključka je Metodologija utvrđivanja razlike u cijeni radova.

Slijedom navedenog za pravilno tumačenje mjerodavih pravnih normi kao i daljnih pravnih radnji koje je potrebno poduzeti u konkretnom slučaju potrebno je sagledati kompletnu dokumentaciju konkretnog ugovornog odnosa.

Zatvorite odgovor

272.

Tko može raspolagati sa projektom ili projektnim rješenjem, koji je predan u elektroničkom obliku i potpisan elektroničkim potpisom, smatrajući pritom da se u praksi povrjeđuju autorska prava projektanata, jer nisu plaćeni za svoj rad?

18. srpnja 2024.

Dopisom od 19. lipnja 2024. upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa zahtjevom za pravno mišljenje glede raspolaganja projektom ili projektnim rješenjem, u bitnome navodeći da ste u jednom slučaju angažirani od strane naručitelja, također člana Komore, za izradu projekta, koji ste i izradili, Navodite da je naručitelj predao projektnu dokumentaciju za ishođenje građevinske dozvole, ali vam nije platio pruženu uslugu, iako je istu naplatio od investitora Grada Zagreba, zbog čega ste pokušali saznati je li Vaša projektna dokumentacija korištena u postupku ishođenja građevinske dozvole, odnosno tražili da se ista povuče iz upravnog postupka jer Vam nije plaćena usluga. Također navodite da ste u drugom slučaju dovršili projektnu mapu i dostavili je investitoru, koji je istu proslijedio neimenovanom kolegi, a koji je navodno "isprojektirao jeftinije rješenje,” zbog čega ste ostali bez honorara. Stoga tražite pravno mišljenje o tome tko može raspolagati sa projektom ili projektnim rješenjem, koji je predan u elektroničkom obliku i potpisan elektroničkim potpisom, smatrajući pritom da se u praksi povrjeđuju autorska prava projektanata, jer nisu plaćeni za svoj rad.

Nastavno na Vaš upit, u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Prema odredbi članka 49. stavka 2. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19, u daljnjem tekstu: Zakon o gradnji), projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako zakonom nije drukčije propisano. Dakle, izrada projektne dokumentacije mora biti obuhvaćena pisanim ugovorom između investitora i ureda za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja/zajedničkim uredom i pravnom osobom registriranom za obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja. Ako projektantsko društvo podugovori izradu projektne dokumentacije ili njezina dijela sa podizvođačem, to također u skladu sa odredbom članka 22. stavaka 2 Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/15, 118/18 i 110/19) mora biti obuhvaćeno ugovorom između nominalnog projektanta i podizvođača, pri čemu se projektanti koji su izrađivali pojedine mape također navode u opisu projekta. Ukoliko nije drukčije ugovoreno, podizvođač, odnosno projektant koji je sudjelovao u izradi dijela projektne dokumentacije, nema izravni zahtjev prema investitoru, već je za njegovu naknadu mjerodavan ugovor koji je sklopio sa svojim naručiteljem. Isto tako, kako se projektna dokumentacija izrađuje u određenu svrhu i za određenog investitora, ako nije ugovoreno da podugovaratelj ima izravni zahtjev prema investitoru, pravo na naknadu isti ostvaruje od svog naručitelja, sukladno sklopljenom ugovoru.

U dijelu pitanja koje se odnosi na autorska prava na projektu navodimo da je odredbom članka 75. Zakona o gradnji propisano da se autorska prava na građevini projektiranoj glavnim ili drugim projektom i građenjem u skladu s tim projektom, stječu sukladno posebnom zakonu, ako je to ugovoreno ugovorom o izradi projekta. Slijedom navedenog da bi se mogli pozivati na autorska prava na projektu isto mora biti ugovoreno.

U odnosu na prvi slučaj koji spominjete u svom upitu, ukoliko ste predali dio projektne dokumentacije sa svojim elektroničkim potpisom svom naručitelju, te se ista koristi u naznačenu svrhu (u postupku izdavanja građevinske dozvole), predajom potpisanog projekta ste pristali da se ista koristi u naznačenu svrhu za određenog investitora, a kako prema pravilima upravnog postupka niste stranka u postupku izdavanja građevinske dozvole, ne možete disponirati zahtjevom ni njegovim dijelom. Ipak, okolnost da se projektna dokumentacija odnosno dio koji ste Vi izradili koristi od strane Vašeg naručitelja ima dokaznu snagu da ste ispunili svoje ugovorne obveze, pa pravo na naknadu možete ostvariti putem suda. Ako ste izradu projektne dokumentacije ugovorili sa društvom koje je trenutno u blokadi, pri čemu niste ugovorili nikakve instrumente osiguranja plaćanja, mogućnost naplate (pa i u okviru stečajnog postupka) ovisit će o raspoloživoj imovini dužnika.

U odnosu na drugi upit, za svoja idejna i projektna rješenja, koja po sklopljenom ugovoru i definiranom projektnom zadatku isporučite naručitelju, imate mogućnost ugovaranja avansnog plaćanja dijela ili cijele naknade, pri čemu je sklopljeni ugovor i izvršena usluga projektiranja osnova za izdavanje računa koji je vjerodostojna isprava, na temelju kojeg možete pokrenuti ovršni postupak.

Slijedom navedenog, a kako Hrvatska komora inženjera građevinarstva nije ovlaštena rješavati sporove koji su u nadležnosti redovnih sudova, upućujemo Vas da svoja prava iz oba navedena slučaja ostvarujete pred redovnim sudom. Pritom napominjemo da sporove možete rješavati i pred Centrom za mirenje pri Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva.

Prema odredbi članka 45. stavka 1. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 78/2015, 114/2018 i 110/2019), članovi Komore odgovaraju za teže i lakše povrede dužnosti i ugleda inženjera pred stegovnim tijelima Komore, te ukoliko smatrate da je član Komore počinio stegovno djelo, imate mogućnost podnošenja prijave za pokretanje stegovnog postupka.

Zatvorite odgovor

271.

Postoji li obveza isporuke glavnog projekta u otvorenim formatima i reguliranje autorskog prava.

10. srpnja 2024.

Treba li projektant investitoru isporučiti glavni projekt koji je uredno isporučen u *.pdf formatu te u tiskanom primjerku i u otvorenim formatima (*.doc, *.xls, *.dwg i dr.) iako se radi o vrlo složenim projektima (arhitektonski, građevinski, strojarski, elektrotehnički, geotehnički i drugi elaborati), s tim u svezi postavlja se pitanje treba li investitor tražiti dopuštenje od glavnog projektanta za korištenje autorskih prava projekta budući nakon isporuke projekta u otvorenim formatima često budu dostupni referentima.

Vezano za ovaj upit obavještavamo Vas da je investitor u skladu sa odredbom članka 49. stavak 2. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) dužan sklopiti pisani ugovor sa projektantom za uslugu projektiranja, kojim se definiraju sva prava i obveze koje proizlaze iz tog ugovornog odnosa.

Prema odredbi članka 75. istog Zakona, autorska prava na građevini projektiranoj glavnim ili drugim projektom i građenjem u skladu s tim projektom stječu se sukladno posebnom zakonu, ako je to ugovoreno ugovorom o izradi projekta.

Slijedom navedenog za građevinske projekte investitor i projektant ugovorom mogu definirati da će projekt koji je predmet tog ugovora biti autorsko djelo.

U konkretnom slučaju nema zakonske obveze projektanta da isporuči projekt o otvorenim formatima, ali ako su obje strane sa tim suglasne može se ista mogućnost definirati Aneksom ugovora i također ako to već prethodno nije ugovoreno propisati i da na projektu koji ste izradili imate autorsko pravo uz sva ograničenja i zaštitu koja proizlazi iz tog instituta.

Zatvorite odgovor

270.

Pravno mišljenje - trajanje jamstva izvođača za kvalitetu izvedenih radova i odgovornosti za bitne zahtjeve građevine te odnos Posebnih uzanci za građenje i Zakona o obveznim odnosima

06. svibnja 2024.

Dopisom od 22. travnja 2024. obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa zahtjevom za pravno mišljenje vezano za trajanje jamstva izvođača za kvalitetu izvedenih radova i odgovornosti sudionika u gradnji za bitne zahtjeve građevine te odnosu Posebnih uzanci za građenje i Zakona o obveznim odnosima. Navedeni upit odnosi se na izvođenje cjelovite obnove na zgradi oštećenoj u potresu.

U odgovoru na upit navodimo da u odnosu na nedostatke koji se tiču temeljnih zahtjeva za građevinu kao što su mehanička otpornost i stabilnost, sigurnost u slučaju požara, higijena, zdravlje i okoliš, sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe, zaštita od buke, gospodarenje energijom i očuvanje topline, te održiva uporaba prirodnih izvora, u skladu s odredbom članka 633. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23) jamstveni rok iznosi deset godina od predaje i primitka radova. Navedena odgovornost vrijedi za izvođača, projektanta i nadzornog inženjera, a odredbom stavka 6. istog članka propisano je da se njihova odgovornost ne može ugovorom isključiti ni ograničiti.

Općeprihvaćeno pravilo struke je da je jamstveni rok za izvedene radove (građevinsko obrtnički radovi) na temelju ugovora o građenju dvije godine i počinje teći od dana primopredaje građevine.

U pogledu rokova za odgovornost za nedostatke tzv. obrtničko-građevinskih radova (primjenjuju se pravila o ugovoru o djelu). Rokovi su:

- vidljivi nedostaci - obavijest bez odgađanja nakon pregleda. Naručitelj ne gubi prava ako je promašio taj rok, ali isključivo ako dokaže da je izvođač znao za takve nedostatke, a nije ih pokazao naručitelju - čl. 604 ZOO,

- skriveni nedostaci - dvije godine od primitka obavljenog posla. Ako ih naručitelj otkrije u tom roku dužan je obavijestiti izvođača, najkasnije u roku od mjesec dana od otkrivanja - čl. 605 ZOO,

- naručitelj koji je na vrijeme obavijestio izvođača o nedostacima gubi svoja prava nakon isteka dvije godine od učinjene obavijesti, osim ako je izvođačevom prijevarom bio spriječen ostvarivati ih (čl. 606. st. 1. ZOO). Ako je naručitelj promašio taj rok (a pravodobno je obavijestio izvođača o nedostatku) i dalje ima pravo prigovorom protiv izvođačeva zahtjeva za isplatu naknade istaknuti svoj zahtjev za sniženje naknade i naknadu štete (čl. 606. st. 2. ZOO).

- izvođač se ne može pozvati na neku odredbu o odgovornosti kada se nedostatak odnosi na činjenice koje su mu bile poznate, ili mu nisu mogle ostati nepoznate, a nije ih priopćio naručitelju (čl. 607. ZOO).

Što se tiče dijela vašeg upita vezanog uz primjenu uzanci napominjemo da su Posebne uzance o građenju (Narodne novine, br. 137/21) stupile na snagu odnosno primjenjuju se od 22. 12. 2021. godine. Posebne uzance/2021 primjenjuju se na ugovore sklopljene nakon početka primjene ovih Posebnih uzanci u građenju.

Odredbom članka 12. Zakona o obveznim odnosima propisano je da se trgovački običaji (uzance) primjenjuju ako sudionici nisu izrijekom ili prešutno isključili njihovu primjenu.

Suprotno od toga člankom 219. Zakona o javnoj nabavi u vezi primjene trgovačkih običaja propisano je da ako će se tijekom izvršenja ugovora o javnoj nabavi primjenjivati trgovački običaji uzance, javni naručitelj obvezan je to navesti u dokumentaciji o nabavi te utvrditi odredbama ugovora.

Posebne uzance o građenju nisu propis već kodificirani trgovački običaji, koji su rezultat prakse koja se uobičajila među trgovcima iz područja gradnje.

Slijedom navedenog, a uzimajući u obzir da se Posebne uzance o građenju mogu, ali i ne moraju primjenjivati u svakom trgovačkom ugovoru, ne može se tvrditi da su Posebne uzance o građenju mjerodavna "legislativa” za trajanje jamstva izvođača za kvalitetu izvedenih radova. Naime, navedeno jamstvo se može ugovorom (pa onda i pozivom za dostavu ponuda) odrediti u trajanju od dvije, ali i više godina od primopredaje radova, po nahođenju i potrebama naručitelja, pri čemu je jamstveni rok od (minimalno) dvije godine uobičajen jer je istovjetan zakonskom uređenju instituta odgovornosti za materijalne nedostatke ispunjenja. S druge strane, odgovornost izvođača za bitne zahtjeve za građevinu se ugovorom ne može isključiti niti ograničiti i traje deset godina od predaje i primitka radova.

Posebne uzance o građenju nisu lex specialis u odnosu na Zakon o obveznim odnosima jer se radi o različitim pravnim izvorima,. One u trgovačkim ugovorima vrijede ako njihova primjena nije isključena, a ako su ispunjene pretpostavke za njihovu primjenu, onda se primjenjuju i kada su u suprotnosti s dispozitivnim odredbama Zakona o obveznim odnosima, pri čemu ne mogu derogirati prisilne zakonske odredbe (npr. odgovornost za bitne zahtjeve za građevinu).

Kako u svom upitu ukazujete i na Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (Narodne novine, br. 21/23) i njime propisanu odgovornost glavnog projektanta, projektanta i revidenta (odredba članka 29.), ističemo da se radi o odgovornosti koja potječe iz propisa kojima se uređuje gradnja i obavljanje poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje, a kojom se štiti javni interes pa ta javnopravna odgovornost može imati implikacije na ugovorni odnos s naručiteljem, ukoliko se propusti glavnog projektanta, projektanta i revidenta mogu podvesti pod povrede ugovora i odgovornost za nedostatke ispunjenja. Međutim, navedeni propisi ne određuju sadržaj, pretpostavke i trajanje odgovornosti izvođača za materijalne nedostatke ispunjenja prema naručitelju.

Zatvorite odgovor

269.

Kontrola projekata - dva oprečna mišljenja vezana uz kontrolu glavnog projekta

06. svibnja 2024.

Dopisom od 26. travnja 2024. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva te u bitnome navodite da je glavni nadzorni inženjer pregledom dokumentacije prije početka izvođenja radova utvrdio da je površina projektirane zgrade javne namjene veća od 800m2 te je odmah o tome pisano izvijestio investitora i od njega zaražio da se ugovori kontrola projekta po ovlaštenom revidentu. Nadalje navodite da je investitor sa zakašnjenjem naručio kontrolu glavnog projekta, da je ugovorni-ovlašteni revident u postupku kontrole u dva navrata pisano zatražio od projektanta dopunu projektne dokumentacije, sa slijedećim primjedbama: da se riješi horizontalnu stabilnost zgrade na način da se unutar gipsom obloženih panela formiraju vertikalni spregovi u količini i dispoziciji koju zahtjeva proračun; da se prema Pravilniku iza naslovne stranice ostavi potpuno čisti list na kojem se projekt ovjerava od strane revidenta konstrukcije; projektom nije dokazana horizontalna stabilnost građevine, kao ni otpornost na potres, proračun nema dokaza na vjetar, krutost stropne ploče nije dokazana i dr. S tim u vezi zaključak je revidenta da je glavni projekt potrebno dopuniti u skladu sa njegovim primjedbama, te je o tome obavijestio i investitora. Ističete da se projektant oglušio izvršiti tražene izmjene i dopune projekta, te je bez znanja investitora i glavnog nadzornog inženjera samoinicijativno od drugog revidenta zatražio kontrolu projekta, te dostavio izvještaj o provedenoj kontroli sa zaključkom, odnosno izjavom da je predmetna tehnička dokumentacija glede mehaničke otpornosti i stabilnosti drvene konstrukcije razmatrane građevine izrađena sukladno Zakonu o gradnji i važećim tehničkim propisima i normama.

S obzirom na dva oprečna mišljenja vezana uz kontrolu glavnog projekta kao glavni nadzorni inženjer molite mišljenje Komore kako postupati i koje radnje poduzimati da se utvrdi istinitost, točnost i druge relevantne činjenice o ispravnosti kontrole i postupanja revidenata u provedbi naručenih kontrola.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je tumačenje propisa iz područja gradnje u nadležnosti Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. U okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Razmatranjem navoda iz vašeg dopisa utvrđeno je da glavni nadzorni inženjer ispravno postupio kada je pregledao dokumentaciju prije početka izvođenja radova i o nepravilnosti uočenoj u projektu i potrebi provođenja kontrole projekta po ovlaštenom revidentu pisano obavijestio investitora.

Prema članku 49. stavak 2. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

Člankom 63. stavak 1. istog Zakona propisano je da je revident odgovoran da projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvješće udovoljava zahtjevima iz ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona, tehničkih specifikacija i pravila struke u pogledu kontroliranog svojstva.

Dužnost je revidenta prema odredbi članka 5. stavka 5. Pravilnika o kontroli projekata (Narodne novine, br. 32/14, 72/20 i 90/23) da o obavljenoj kontroli sastavi pisano izvješće u elektroničkom obliku potpisano kvalificiranim elektroničkim potpisom sukladno Uredbi (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ,. Prema članku 6. stavku 1. podstavku 7. spomenutog Pravilnika izvješće o kontroli glavnog projekta sadrži izjavu revidenta o usklađenosti glavnog projekta sa Zakonom o gradnji i posebnim propisima u odnosu na ispunjenje temeljnih zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti i očitovanje po svim točkama sadržaja za obavljenu kontrolu iz poglavlja III. toga Pravilnika, a prema stavku 2. istoga članka Pravilnika ako revident ocijeni da je potrebno obavljanje dodatne kontrole glavnog projekta, izvješće o kontroli glavnog projekta sadrži i zahtjev za dostavljanje izvedbenog projekta ili odgovarajućeg dijela izvedbenog projekta odnosno zahtjev za pregled izvedenih radova u određenoj fazi građenja, a prema stavku 3. istoga članka istoga Pravilnika, ako glavni projekt ima nedostataka, izvješće o kontroli glavnog projekta umjesto izjave iz stavka 1. podstavka 7. ovoga članka sadrži obrazloženu izjavu revidenta o neusklađenosti glavnog projekta sa Zakonom o gradnji i posebnim propisima.

Iz citiranih odredbi proizlazi da kontrolu projekta investitor mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete propisane posebnim zakonom, te da je upravo taj revident odgovoran da projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvješće udovoljava zahtjevima iz ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona, tehničkih specifikacija i pravila struke u pogledu kontroliranog svojstva.

Nadalje iz citiranih odredbi Pravilnika vidljivo je da revident nakon kontrole glavnog projekta u izvješću daje izjavu o usklađenosti glavnog projekta sa Zakonom o gradnji i posebnim propisima u odnosu na ispunjenje temeljnih zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti. Ako revident ocijeni da je potrebno obavljanje dodatne kontrole glavnog projekta, izvješće o kontroli glavnog projekta sadrži i zahtjev za dostavljanje izvedbenog projekta ili odgovarajućeg dijela izvedbenog projekta odnosno zahtjev za pregled izvedenih radova u određenoj fazi građenja. Ako glavni projekt ima nedostataka, izvješće o kontroli glavnog projekta umjesto spomenute izjave sadrži obrazloženu izjavu revidenta o neusklađenosti glavnog projekta sa Zakonom o gradnji i posebnim propisima.

S obzirom na situaciju opisanu u vašem upitu mišljenja smo da izvješće revidenta kojeg je angažirao projektant nije relevantno jer za takav angažman nema uporišta u važećim propisima (Prilog: mišljenje Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja KLASA: 360-01/20-02/316 od 9. srpnja 2020).

U konkretnom slučaju obzirom da projektant nije postupio po nalogu revidenta i nije dostavio dopunjeni projekt investitor treba zatražiti od revidenta kojem je pisanim ugovorom povjerio kontrolu projekta da u skladu s citiranim odredbama Pravilnika o kontroli projekta sastavi pisano izvješće s obrazloženom izjavom o neusklađenosti glavnog projekta sa Zakonom o gradnji i posebnim propisima.

Pri tome napominjemo da je odredbom članka 165. Zakona o gradnji određena novčana kazna za prekršaj revidentu ako projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvješće ne udovoljava zahtjevima iz ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona, tehničkih specifikacija i pravila struke u pogledu kontroliranog svojstva (članak 63. stavak 1.).

Zatvorite odgovor

268.

Što treba poduzeti izvođač iz Italije da bi mogao obavljati djelatnost građenja u RH?

25. travnja 2024.

Tumačenje propisa iz područja gradnje je u nadležnosti Ministarstva prostornoga uređenje, graditeljstva i državne imovine.

U okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje:

Uvjeti pod kojim strana prava ili strana fizička osoba obrtnik mogu obavljati djelatnost građenja propisani su odredbom članka 69. i 70. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/15, 118/18 i 110/19).

Ako strana pravna ili strana fizička osoba obrtnik ima namjeru poslove obavljati na privremenoj odnosno povremenoj osnovi mjerodavan je članak 69. navedenog Zakona.

Strana pravna ili strana fizička osoba obrtnik

Članak 69. (Narodne novine, br. 118/18, 110/19)

(1) Strana pravna osoba sa sjedištem u drugoj državi koja obavlja djelatnost prostornog uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, odnosno kontrole projekta te strana pravna ili strana fizička osoba obrtnik koja obavlja djelatnost građenja može u Republici Hrvatskoj, pod pretpostavkom uzajamnosti, na privremenoj i povremenoj osnovi, obavljati one poslove koje je prema propisima države u kojoj ima sjedište ovlaštena obavljati ako prije početka prvog posla izjavom u pisanom ili elektroničkom obliku izvijesti o tome Ministarstvo, uz uvjet da dostavi isprave kojima se dokazuje:

  • pravo obavljanja djelatnosti u državi sjedišta strane osobe
  • da je pokrivena jamstvom, odnosno osiguranjem od odgovornosti za štetu koju bi obavljanjem djelatnosti mogla učiniti investitoru ili drugim osobama, pri čemu se priznaje jednakovrijedno jamstvo, odnosno osiguranje sklopljeno u državi sjedišta strane osobe.

(2) Pretpostavka uzajamnosti iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na stranu pravnu osobu sa sjedištem u drugoj državi koja obavlja djelatnost prostornog uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, odnosno kontrole projekta te stranu pravnu ili stranu fizičku osobu obrtnika koji obavlja djelatnost građenja sa sjedištem u drugoj državi EGP-a, odnosno državi članici Svjetske trgovinske organizacije.

(3) Ministarstvo provodi postupak provjere podataka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka i o tome izdaje potvrdu.

U slučaju da strana pravna ili strana fizička osoba namjerava obavljati djelatnost gradnje u Republici Hrvatskoj na trajnoj osnovi potrebno je ispuniti uvjete iz 70. istog Zakona.

Članak 70. (Narodne novine, br. 118/18)

(1) Strana pravna osoba sa sjedištem u drugoj državi koja obavlja djelatnost prostornoga uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja te strana pravna ili strana fizička osoba obrtnik koja obavlja djelatnost građenja, upravljanja projektom gradnje ili ispitivanja i prethodnih istraživanja može, pod pretpostavkom uzajamnosti, u Republici Hrvatskoj trajno obavljati djelatnost pod istim uvjetima kao i osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, u skladu s ovim Zakonom i drugim posebnim propisima.

(2) Pretpostavka uzajamnosti iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na stranu pravnu osobu sa sjedištem u drugoj državi koja obavlja djelatnost prostornog uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja te stranu pravnu ili stranu fizičku osobu obrtnika koji obavlja djelatnost građenja, upravljanja projektom gradnje ili ispitivanja i prethodnih istraživanja sa sjedištem u drugoj državi EGP-a, odnosno državi članici Svjetske trgovinske organizacije.

U ovom slučaju strana pravna osoba može u RH osnovati podružnicu koja ima pravo obavljati djelatnost građenja, ako ispunjava uvjete propisane člancima 29. i 30. Zakona. Navedeno podrazumijeva da podružnica mora u obavljanju djelatnosti građeenja:

  • Osigurati da pojedini rad obavlja osoba koja ima odgovarajuće stručne kvalifikacije
  • Osiugrati se od odgovornisti za štetu koju bi obavljanjem djelatnosti mogla učiniti invesitoru ili drugim osobama za svo vrijeme obavljanje djelatnosti građenja u RH
  • Imati zaposlenog inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, odnosno osobu za vođenje manje složenih radova, ovisno o radovima koje izvodi, osim u slučajevima iz članka 25b istog Zakona.

Prema odredbi članka 58. stavak 1. točka 2. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) nadzorni inženjer je u provedbi stručnog nadzora građenja dužan utvrditi ispunjava li izvođač i odgovorna osoba koja vodi građenje ili pojedine radove uvjete propisane posebnim zakonom (pod poseabnim zakonom misli se na Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje).

Strani izvođač zahtjev za dodjelu OIB-a treba dostaviti Poreznoj upravi.

Zatvorite odgovor

267.

Treba li voditi eGrađevinski dnevnik za konstrukciju obnovu građevina oštećenih u potresu?

28. ožujka 2024.

Tumačenje propisa iz područja gradnje u nadležnosti Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine U okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Odredbom članka 12. Pravilnika o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, uvjetima i vođenju građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera (Narodne novine br. 131/21 i 68/22) je propisano da je o građenju građevine, odnosno o izvođenju pojedinih radova za koje je potrebna građevinska dozvola, glavni projekt, tipski projekt, projekt uklanjanja ili drugi akt na temelju kojeg se može započeti s građenjem te prilikom građenja građevina i izvođenja radova za koje je posebnim propisom kojim su uređene jednostavne i druge građevine propisana obveza prijave početka građenja, izvođač obvezan voditi građevinski dnevnik. Građevinski dnevnik se vodi kao elektronički zapis u programu eGrađevinski dnevnik na hrvatskom jeziku latiničnim pismom. (članak 11. stavak 2. spomenutog Pravilnika o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, uvjetima i vođenju građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera).

Prema našem mišljenju iz ove odredbe proizlazi da se o izvođenju pojedinih radova za konstrukcijsku obnovu građevina oštećenih u potresu za koje je potrebno sukladno Zakonu o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (Narodne novine br. 21/23) donijeti rješenje o obnovi vodi građevinski dnevnik kao elektronički zapis u programu eGrađevinski dnevnik.

Zatvorite odgovor

266.

Izmjena lokacijske dozvole - Traži se tumačenje članka 140. Zakona o prostornom uređenju i to vezano uz lokacijsku dozvolu za uređaj za pročišćavanje vode

06. ožujka 2024.

U vezi upita od 5. ožujka 2024. obavještavamo vas da je tumačenje propisa iz područja prostornog uređenja u nadležnosti Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. U okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

U vašem dopisu traži se tumačenje odredbi članka 140. Zakona o prostornom uređenju i to vezano uz lokacijsku dozvolu za uređaj za pročišćavanje vode. Pri tome navodite da se većinom radi o objektima čiji oblik, dimenzije, tehnička rješenja i materijali uvelike ovise o pojedinom proizvođaču opreme za pročišćavanja, te vas zanima koliko zakon omogućava fleksibilnost u njihovoj realizaciji kroz daljnju razradu projektne dokumentacije bez izmjena lokacijske dozvole. S tim u vezi postavljate pitanja: 1. Smatra li se izmjena nagiba krova razlogom za izmjenu i dopunu lokacijske dozvole? ( Promjenom nagiba se minimalno mijenjaju gabariti zgrade), 2. Smatra li se promjena tipa konstrukcije i načina gradnje razlogom za izmjenu i dopunu lokacijske dozvole? te 3. Smatra li se promjena kote platoa a samim time i omjer nadzemnog i podzemnog djela Uređaja razlogom za izmjenu i dopunu lokacijske dozvole?

Prema odredbi članka 3. stavak 1. podstavak 19. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine, br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23) lokacijski uvjeti su kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru koji se na temelju prostornog plana i posebnih propisa određuju lokacijskom dozvolom ili građevinskom dozvolom.

Člankom 140. stavak 1. Zakona o prostornom uređenju je propisano da se lokacijskom dozvolom, ovisno o vrsti zahvata u prostoru i vrsti radova, određuju sljedeći lokacijski uvjeti:

  1. vrsta radova (građenje nove građevine, rekonstrukcija postojeće građevine i sl.)
  2. lokacija zahvata u prostoru
  3. namjena građevine s brojem posebnih dijelova nekretnine koji su samostalne uporabne cjeline (stan, poslovni prostor, garaža i sl.) i/ili funkcionalnih jedinica (hotelska soba, apartman i sl.)
  4. veličina građevine (vanjski gabariti nadzemnog i podzemnog dijela građevine te broj i vrsta etaža ako ih ima)
  5. uvjeti za oblikovanje građevine
  6. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvata zahvata u prostoru
  7. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ili unutar obuhvata zahvata u prostoru
  8. uvjeti za uređenje građevne čestice, osobito zelenih i parkirališnih površina
  9. uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti
  10. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu
  11. mjere (način) sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i prirodu određene u skladu s prostornim planom
  12. ostali uvjeti iz prostornog plana od utjecaja na zahvat u prostoru
  13. dijelovi složene građevine za koje se izdaju građevinske dozvole u slučaju etapnog građenja i/ili dijelovi građevine za koje se izdaju građevinske dozvole u slučaju faznog građenja građevine.
  14. posebni uvjeti i uvjeti priključenja utvrđeni prema posebnim propisima
  15. uvjeti važni za provedbu zahvata u prostoru (obveza uklanjanja postojećih građevina, sanacija terena građevne čestice, obveza ispitivanja tla, kompenzacijski uvjeti i dr.).

Iz citiranih odredbi proizlazi da treba zatražiti izmjenu lokacijske dozvole u slučaju kad se mijenja veličina građevine (vanjski gabariti nadzemnog i podzemnog dijela građevine te broj i vrsta etaža ako ih ima) i kad se mijenjaju uvjeti za oblikovanje građevine; među kojima je i nagib krova.

S obzirom da je stavkom 1. članka 128. Zakona o prostornom uređenju propisano da je idejni projekt skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata struka koje, ovisno o vrsti zahvata u prostoru, sudjeluju u projektiranju, kojima se, između ostalog, daju osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnička rješenja zahvata u prostoru (idejno-tehničko rješenje), kao i da je idejni projekt sastavni dio lokacijske dozvole i služi za razradu u glavnom projektu mišljenja smo i da je promjena tipa konstrukcije i načina gradnje razlogom za izmjenu lokacijske dozvole.

Zatvorite odgovor

265.

U kojim slučajevima dijelovi glavnog projekta mogu biti na stranom jeziku, odnosno mogu li informatički ispisi statičkih proračuna biti na stranom jeziku?

12. veljače 2024.

S tim u vezi navodimo da je odredbom članka 19. stavka 1. Pravilnika o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (Narodne novine, br. 118/19 i 65/20) propisano da projekt može, osim sadržaja napisanog na hrvatskom jeziku latiničnim pismom, sadržavati i tekst napisan na stranom jeziku. Prema stavku 2. istoga članka ako je to potrebno, dijelovi projekta koji imaju formu obrasca mogu biti u projektu na stranom jeziku, s tim da je u tom slučaju, na početku niza svih istovrsnih obrazaca, potrebno imati jedan prevedeni obrazac s naznakom na koje se obrasce u nizu koji slijedi on odnosi, dok je prema odredbi stavka 3. toga članka u slučaju dvojbe, za projekte iz stavka 1. odnosno za obrasce iz stavka 2. ovoga članka, mjerodavan sadržaj na hrvatskom jeziku.

Iz citiranih odredbi proizlazi da svi tekstualni dijelovi glavnog projekta moraju biti na hrvatskom jeziku kao i da isti uz hrvatski jezik mogu biti i na drugom stranom jeziku. Nadalje iz spomenutih odredbi proizlazi da svi dijelovi projekta koji imaju formu obrasca mogu biti u projektu na stranom jeziku, s tim da je u tom slučaju, na početku niza svih istovrsnih obrazaca, potrebno imati jedan prevedeni obrazac s naznakom na koje se obrasce u nizu koji slijedi on odnosi. Tako npr. informatički ispisi statičkoga proračuna i slično ne moraju biti na hrvatskome jeziku, odnosno mogu biti na engleskome, ili na drugome stranom jeziku. Pri tome valja imati na umu da je u slučaju dvojbe za oba slučaja mjerodavan sadržaj na hrvatskom jeziku.

Zatvorite odgovor

264.

Nesuglasnosti između stavke ugovornog troškovnika i općih uvjeta što je mjerodavno i može li jedna ne definirana rečenica u općim uvjetima "a višak iskopanog materijala odvozi se na gradski deponij" biti mjerodavnija od izričite stavke troškovnika?

08. veljače 2024.

Pravno mišljenje - Tumačenje ugovora u slučaju nesukladnosti ugovornog troškovnika i općih uvjeta ugovora te pravnih praznina

Nastavno na Vaš upit od 29. siječnja 2024. godine upućen Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva kojim tražite pravno mišljenje o tumačenju ugovora u slučaju nesukladnosti ugovornog troškovnika i općih uvjeta ugovora, ovim putem Vas obavještavamo kako slijedi.

Prema odredbi članka 295. Zakona o obveznim odnosima, opći uvjeti ugovora su ugovorne odredbe sastavljene za veći broj ugovora koje jedna ugovorna strana (sastavljač) prije ili u trenutku sklapanja ugovora predlaže drugoj ugovornoj strani, bilo da su sadržani u formularnom (tipskom) ugovoru, bilo da se na njih ugovor poziva. Opći uvjeti ugovora dopunjuju posebne pogodbe utvrđene među ugovarateljima u istom ugovoru, i u pravilu obvezuju kao i ove, a u slučaju neslaganja općih uvjeta i posebnih pogodbi, vrijede ove posljednje. Također, opći uvjeti ugovora moraju se objaviti na uobičajeni način, a obvezuju ugovornu stranu ako su joj bili poznati ili morali biti poznati u vrijeme sklapanja ugovora.

Načelno govoreći, u slučaju nesukladnosti ugovornog troškovnika (za koji se uobičajeno navodi da je sastavni dio ugovora) i općih uvjeta, prednost imaju posebne pogodbe sadržane u ugovoru, odnosno ugovorni troškovnik, Međutim, ako posebnim ugovornim odredbama neko pitanje nije riješeno, primjenjuju se opća pravila ako nisu protivna posebnim ugovornim odredbama.
Budući da u Vašem upitu citirate stavku ugovornog troškovnika i po Vama problematičnu odredbu općih uvjeta, mišljenja smo da se u konkretnom slučaju ne radi o neslaganju tih odredaba, već o pravnoj praznini koju treba popuniti primjenjujući analogiju i općenita pravila o tumačenju ugovora, a potom i dispozitivna zakonska pravila (koja vrijede ako ugovorne strane nisu drukčije odredile).
Naime, citirana stavka ugovornog troškovnika opisuje konkretne radove, ali izrijekom ne obuhvaća situaciju kada je popunjen deponij na gradilištu na koji se odlaže materijal do ponovne ugradnje. S druge strane, odredba općih uvjeta određuje da se materijal iz iskopa mora uporabiti za nasipavanje i zatrpavanje, pa se do ponovne ugradnje privremeno odlaže na gradilišni deponij, dok se višak iskopanog materijala odvozi na gradski deponij. Gramatičkim i teleološkim tumačenjem može se zaključiti da ni citirana odredba općih uvjeta ne određuje rješenje za situaciju kada je gradilišni deponij popunjen, a ne radi se o višku koji preostaje nakon ponovne ugradnje.

Praznine se obično popunjavaju analogijom, odnosno korištenjem ugovorenih rješenja za slične situacije, sve pod pretpostavkom da samim ugovorom nije drukčije određeno. Kako navodite u svom upitu, budući da za utovar, odvoz i istovar viška materijala (pri čemu se radi o višku zemlje koji se ne može privremeno odložiti na gradilišni deponij do ponovne ugradnje, a ne o višku koji preostane nakon ponovne ugradnje) nemate posebnu troškovničku stavku, za rješenje konkretne situacije je bitna korespondencija sa naručiteljem, postoji li troškovnička stavka za radove koji se odnose na višak materijala koji preostane nakon ponovne ugradnje te druge okolnosti konkretnog slučaja. Svakako bi problem trebalo pokušati riješiti u dogovoru s naručiteljem.
Prema pravilima o tumačenju ugovora iz Zakona o obveznim odnosima, odredbe ugovora primjenjuju se onako kako glase. Međutim, pri tumačenju spornih odredbi ne treba se držati doslovnog značenja pojedinih izričaja, već treba istraživati zajedničku namjeru ugovaratelja i odredbu razumjeti tako da to odgovara načelima obveznog prava. Tada se uzima u obzir sadržaj cjelokupnog ugovornog odnosa. S druge strane, ako se radi o nejasnim odredbama, u slučaju kada je ugovor sklopljen prema unaprijed otisnutom sadržaju, ili kad je ugovor na drugi način pripremila i predložila jedna ugovorna strana, nejasne odredbe tumačit će se u korist druge strane. Nejasne odredbe u naplatnom ugovoru treba tumačiti u smislu kojim se ostvaruje pravičan odnos uzajamnih činidaba. Pritom napominjemo da se i kod tumačenja ugovora uzimaju u obzir pravila o postupanju s dužnom pažnjom, osobito ako se radi o trgovačkom ugovoru, kod kojeg se u ispunjavanju obveza zahtijeva pažnja dobrog gospodarstvenika, odnosno stručnjaka.

Zatvorite odgovor

263.

Tumačenje članka 146. Zakona o gradnji tj. mogućnost primjene članka na složene građevine kada je lokacijskom dozvolom definirana etapna i/ili fazna gradnja. Može li se za jedan most izdati uporabna dozvola kao za dio građevine prema članku 146. Zakona o gradnji, a za potrebe rekonstrukcije i radova na drugom mostu (prijevoz teškog tereta, izrada pristupne rampe i sl.)?

25. siječnja 2024.

U vezi upita od 22. siječnja 2024. obavještavamo vas da je tumačenje propisa iz područja gradnje u nadležnosti Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. U okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

U spomenutom upitu moli se tumačenje članka 146. Zakona o gradnji tj. mogućnost primjene članka na složene građevine kada je lokacijskom dozvolom definirana etapna i/ili fazna gradnja. Navodite nadalje da se sukladno članku 146. Zakona o gradnji uporabna dozvola može izdati prije dovršetka cijele građevine i za dio građevine ako je to potrebno radi nastavka i dovršenja građenja ili ako se određeni dio građevine može početi koristiti prije dovršenja cijele građevine te da iz spomenute odredbe proizlazi da se i za dijelove građevine obuhvaćene građevinskom dozvolom za etapu/fazu, a koji čine funkcionalno tehničku i tehnološku cjelinu nužnu za uporabu može, kada je to predviđeno Glavnim projektom, izdati više uporabnih dozvola kako bi se dijelovi te građevine mogli staviti u funkciju prije dovršetka cijele građevine (etape i/ili faze). Ističete da je u konkretnom slučaju lokacijskom dozvolom definirana rekonstrukcija dvaju mostova kao jedna od faza rekonstrukcije složene građevine (1 građevinska dozvola) pa s tim u vezi pitate može li se za jedan most izdati uporabna dozvola kao za dio građevine prema članku 146. Zakona o gradnji, a za potrebe rekonstrukcije i radova na drugom mostu (prijevoz teškog tereta, izrada pristupne rampe i sl.).

Odredbom članka 3. stavka 1. podstavka 1. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine, br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19) definirano je etapno građenje kao građenje pojedinih građevina od kojih se sastoji složena građevina određenih lokacijskom dozvolom, a za koje se građevine izdaje jedna ili više građevinskih dozvola, dok je točkom 2. fazno građenje definirano kao građenje građevine po njezinim dijelovima određenim lokacijskom dozvolom, a za koje se dijelove izdaje jedna ili više građevinskih dozvola. Prema, pak, odredbi članka 3. stavka 1. podstavka 29. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) složena građevina definirana je kao sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina.

Prema odredbi članka 146. stavka 1 Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) uporabna dozvola može se na zahtjev investitora izdati prije dovršetka građenja cijele građevine i za dio građevine:

  1. ako je to potrebno radi nastavka i dovršenja građenja (korištenje mosta za pristup gradilištu, trafostanice i dalekovoda za opskrbu energijom i dr.)
  2. ako se određeni dio građevine može početi koristiti prije dovršenja cijele građevine. Prema stavku 2. istoga članak potreba iz stavka 1. ovoga članka mora biti predviđena glavnim projektom.

Iz citiranih odredbi proizlazi da se uporabna dozvola može na zahtjev investitora izdati prije dovršetka građenja cijele građevine i za dio građevine i to u dva slučaja: ako je to potrebno radi nastavka i dovršenja građenja (korištenje mosta za pristup gradilištu, trafostanice i dalekovoda za opskrbu energijom i dr.) i ako se određeni dio građevine može početi koristiti prije dovršenja cijele građevine, te da isto mora biti predviđeno glavnim projektom.

Zatvorite odgovor

262.

Pravno mišljenje - određivanje glavnog izvođača i imenovanje glavnog inženjera gradilišta kod zajednice izvođača

16. siječnja 2024.

Postoji li dužnost određivanja glavnog izvođača u slučaju kada je izvođenje radova ugovoreno sa zajednicom izvođača te mora li glavni inženjer gradilišta biti zaposlenik onog člana zajednice izvođača koji je određen za glavnog izvođača, obavještavamo vas slijedeće:

Za tumačenje propisa iz područja gradnje nadležno je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, a tumačenje propisa o javnoj nabavi u nadležnosti je Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. U okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Uvodno navodimo da zajednica izvođača nije kao takva uređena propisima, već je prepušteno praksi i samim ugovarateljima da urede međusobne odnose. Također i u utvrđenim i objavljenim Posebnim uzancama o građenju (Narodne novine, br. 137/21) definicija tog pojma je izostala, pa se ugovarateljima prepušta da u okviru slobode uređivanja obveznih odnosa sami definiraju svoja međusobna prava i obveze, pri čemu granicu stranačke autonomije predstavljaju posebni propisi iz područja gradnje, kao i propisi o zaštiti tržišnog natjecanja i ostali prisilni propisi. Također, u vezi odgovornosti članova zajednice izvođača, treba imati na umu i Zakonom o obveznim odnosima propisanu presumpciju solidarnosti kod trgovačkih ugovora. Naime, prema odredbi članka 42. tog zakona, kad ima više dužnika u nekoj djeljivoj obvezi nastaloj trgovačkim ugovorom, oni odgovaraju vjerovniku solidarno, osim ako su ugovaratelji izrijekom otklonili solidarnu odgovornost.

U situaciji kada u ugovoru o građenju na strani izvođača sudjeluje zajednica izvođača, nužno je detaljno urediti kako odnos prema investitoru, odnosno naručitelju, tako i odnos među članovima zajednice. Pritom je važno naglasiti da se kod tumačenja tih odnosa prednost daje sadržaju ugovorenih prava i obveza, a ne nazivima koji su korišteni. Primjerice, moguće je ugovorom o građenju odrediti da su članovi zajednice izvođača zapravo suizvođači, od kojih svaki ispunjava svoj dio ugovora za koji samostalno odgovara i daje jamstva, da nema solidarne odgovornosti članova zajednice izvođača prema naručitelju, pa se tim ugovorom već prema podjeli posla i udjelu određuje tko je glavni izvođač. U praksi je učestalije sudjelovanje zajednice izvođača u velikim investicijskim projektima gdje se na strani izvođača pojavljuju konzorciji te u javnom sektoru, kroz postupke javne nabave, zbog čega je upravo praksa javnih naručitelja kroz postupke javnih nabava rezultirala češćim zajedničkim nastupom izvođača u projektima.

Prema ranijem normativnom uređenju sudjelovanja zajednice ponuditelja u postupcima javne nabave, bilo je izrijekom propisano da se već u zajedničkoj ponudi mora navesti koji dio ugovora će izvršavati pojedini član zajednice, neposredno plaćanje od strane naručitelja svakom članu zajednice ponuditelja za onaj dio ugovora koji je on izvršio (ako zajednica ponuditelja nije odredila drukčije), te solidarna odgovornost članova zajednice prema naručitelju (pa je svaki od članova bio odgovoran za izvršenje ugovora bez obzira na svoj udio u njegovu izvršenju, odnosno odgovornost je bila na svim članovima zajednice ponuditelja zajedno i na svakom članu pojedinačno). Važeći Zakon o javnoj nabavi (Narodne novine, br. 120/16 i 114/22) ne sadrži takve odredbe već prepušta naručiteljima da dokumentacijom o nabavi sami urede navedena pitanja. To posljedično utječe i na same ponuditelje, koji onda prema dokumentaciji o nabavi moraju urediti i svoje međusobne odnose glede izvršavanja ugovora s naručiteljem (dostava jamstva za uredno ispunjenje ugovora, dio ugovora koji će izvršavati svaki član zajednice, obveze svakog člana u ispunjenju ugovora, obavještavanje naručitelja, plaćanja i slično). Pritom je Pravilnikom o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave (Narodne novine, br. 65/17 i 75/20) propisano da u slučaju zajednice gospodarskih subjekata ponudbeni list mora sadržavati, osim propisanih podataka za svakog člana zajednice, i obveznu naznaku člana koji je voditelj zajednice te ovlašten za komunikaciju s naručiteljem.

Neovisno radi li se o zajedničkom nastupu u postupcima javne nabave ili investicijskim projektima privatnih investitora, kada u ugovorima o građenju na strani izvođača postoji zajednica izvođača, za odnos prema naručitelju će biti mjerodavan ugovor o građenju, a za odnos među članovima zajednice izvođača i njihov međusobni ugovor, koji mora biti usklađen sa ugovorom o građenju.

U odnosu na obvezu investitora da ugovorom o građenju odredi glavnog izvođača (koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i imenuje glavnog inženjera gradilišta) ako u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, za postojanje te obveze investitora u situaciji kada je na strani izvođača zajednica izvođača je presudan sadržaj ugovora te prava i obveze ugovornih strana.

Naime, ako iz sadržaja ugovora proizlazi da je zajednica izvođača samo nominalno zajednica jer svi članovi odgovaraju samo za izvršenje svog, točno određenog dijela ugovora (isključena je solidarna odgovornost), svaki član te zajednice ima samostalna prava i obveze prema investitoru (od izvršenja svog dijela ugovora preko ugovorenog načina plaćanja do danih jamstava), zapravo se radi o suizvođačima, slijedom čega bi vrijedila obveza investitora da ugovorom odredi glavnog izvođača. Pritom, glavni izvođač mora biti jedan od članova zajednice izvođača s obzirom na obvezu investitora iz članka 49. stavka 2. Zakona o gradnji da pisanim ugovorom građenje povjeri osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje te djelatnosti.

S druge strane, ako zajednica izvođača kao jedna ugovorna strana nastupa jedinstveno, odnosno ugovorena prava i obveze izvođača vrijede za sve članove zajednice zajedno, te je ugovorena njihova solidarna odgovornost, tada bi zajednica izvođača predstavljala jednog izvođača te ne bi bilo obveze investitora da odredi glavnog izvođača, pri čemu bi iz sadržaja ugovora o građenju, a osobito iz međusobnog ugovora članova zajednice izvođača proizlazilo koji od članova zajednice faktično usklađuje radove pojedinih članova zajednice.

Budući da između navedenih opcija postoji cijeli raspon različitih mogućnosti (da je primjerice jedan član zajednice vodeći član jer su na njega ugovorom delegirane ovlasti predstavljanja i zastupanja te odlučivanja prema investitoru, ili da je investitor u samom ugovoru odabrao ili odobrio podizvođače izvođaču s kojim je sklopio ugovor, pa sve do toga da pojedini članovi zajednice predstavljaju de facto više izvođača), za utvrđivanje postoji li obveza investitora da ugovorom odredi glavnog izvođača bit će mjerodavan sadržaj ugovora o građenju, odnosno prava i obveze pojedinih članova zajednice prema investitoru.

U slučaju kada je na strani izvođača kod ugovora o građenju zajednica izvođača, koja s obzirom na ugovorena prava i obveze te odgovornosti nastupa jedinstveno prema investitoru, odnosno predstavlja jednog izvođača, imenovani inženjer gradilišta može biti zaposlenik bilo kojeg člana zajednice. Naime, tada zajednica izvođača predstavlja jednog izvođača, pa se imenuje inženjer gradilišta, koji mora biti zaposlenik jednog od članova zajednice izvođača, najčešće vodećeg člana zajednice. Pritom napominjemo da praksa u postupcima javne nabave, osobito kod projekata koji su sufinancirani iz fondova Europske unije, ide u smjeru omogućavanja širokog oslanjanja na druge gospodarske subjekte, u cilju zaštite slobode tržišnog natjecanja, pa se propisivanje uvjeta zaposlenja stručnjaka (inženjera gradilišta) tumači kao prekomjerni uvjet za sklapanje ugovora, protivan načelu razmjernosti, iako prisilni propisi određuju da izvođač mora imati zaposlenog inženjera gradilišta, zbog čega bi se uvjet zaposlenog stručnjaka trebao predvidjeti kao uvjet kod ispunjenja ugovora.

Ako se radi o zajednici izvođača, članovi koje po svojim pravima i obvezama zapravo predstavljaju suizvođače, investitor ugovorom o građenju određuje glavnog izvođača koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i koji imenuje glavnog inženjera gradilišta, pri čemu imenovani glavni inženjer gradilišta mora biti zaposlenik glavnog izvođača. Naime, prema odredbi članka 30. stavka 1. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/15, 118/18 i 110/19), izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, odnosno osobu za vođenje manje složenih radova, ovisno o radovima koje izvodi, s time da prema odredbi članka 25.b stavka 3. istog zakona, izvođač koji za pojedini rad nema zaposlenu osobu s odgovarajućim stručnim kvalifikacijama sudjelovanje te osobe u građenju građevine koju gradi može osigurati sklapanjem ugovora o poslovnoj suradnji s drugim izvođačem koji izvodi radove na istoj građevini i ima zaposlenu takvu osobu, u kojem slučaju inženjer gradilišta i/ili voditelj radova, koji je zaposlenik glavnog izvođača, mora osigurati cjelovitost i međusobnu usklađenost radova koje izvode ti izvođači. Dakle, izvođač koji je sklopio ugovor s investitorom za izvođenje radova različitih struka i koji je ujedno glavni izvođač, odgovoran za međusobno usklađivanje radova koje izvode drugi izvođači, mora imati zaposlenog inženjera gradilišta, dok voditelja radova može osigurati drugi član zajednice izvođača, koji također izvodi radove na istoj građevini i ima zaposlenu takvu osobu.

Zaključno, ističemo da ne postoji jednoznačni odgovor na pitanje mora li investitor odrediti glavnog izvođača u situaciji kada na strani izvođača kod ugovora o građenju sudjeluje zajednica izvođača, budući da se to određuje u svakom pojedinom slučaju, ovisno o ugovorenim pravima i obvezama ugovornih strana. Međutim, kada na strani izvođača sudjeluje zajednica izvođača koja prema investitoru, odnosno naručitelju ne nastupa jedinstveno (članovi zajednice ne odgovaraju svi zajedno i svaki pojedinačno, te je izrijekom isključena solidarna odgovornost), zapravo se radi o suizvođačima, slijedom čega bi vrijedila obveza investitora iz članka 55. stavka 2. Zakona o gradnji da odredi glavnog izvođača, koji onda imenuje glavnog inženjera gradilišta. U tom slučaju imenovani glavni inženjer gradilišta mora biti zaposlenik glavnog izvođača zbog njegove odgovornosti za međusobno usklađivanje radova svih izvođača koji sudjeluju u građenju.

Zatvorite odgovor

261.

Projektiranje bazenske tehnike

15. siječnja 2024.

Hrvatska komora inženjera građevinarstva i Hrvatska komora inženjera strojarstva zajednički su izdale stručno mišljenje o projektiranju bazenske tehnike.

Preuzimanje dokumenata:

Stručno mišljenje - projektiranje bazenske tehnike[ PDF: 143 KB ]

Zatvorite odgovor

260.

Je li nužno na gradilištu posjedovati primjerak glavnog projekta u tiskanom obliku ukoliko je izdana e-dozvola za predmetni projekt ili je moguće da na gradilištu posjedovati građevinsku dozvolu s pripadajućim glavnim projektima u digitalnom obliku (npr. na usb mediju ili na računalu gradilišta)?

15. siječnja 2024.

Napominjemo da je tumačenje propisa iz područja gradnje u nadležnosti Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Odredbom članka 135. stavak 1. točka 5. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/2013, 20/2017, 39/2019, 125/2019) propisano je da izvođač na gradilištu, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, mora imati: pored ostalog građevinsku dozvolu s glavnim projektom, odnosno glavni projekt, tipski projekt, odnosno drugi propisani akt za građevine i radove određene pravilnikom iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona.

Ukoliko je građevinska dozvola izdana u sustavu eDozvole, originalan projekt je onaj koji je u elektroničkom obliku tj. pdf elektronički potpisan i kao takav treba biti i na gradilištu.

Stoga nije nužno da na gradilištu bude i projekt u tiskanom obliku.

Također navodimo da ako se vodi eGrađevinski dnevnik onda su svi projekti dostupni kroz navedeni sustav.

Zatvorite odgovor

259.

Mogućnost etažiranja nekretnine u situaciji u kojoj je rješenjem o izvedenom stanju legalizirana kuća, ali su 2022. godine u potkrovlju izvedene krovne kućice, pa je dvojbeno mogu li se etažirati postojeći stanovi u prizemlju i na prvom katu koji su u skladu sa navedenim aktom, bez obuhvaćanja potkrovlja?

18. prosinca 2023.

U prvom redu, iako Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17; dalje u tekstu: ZV) predviđa mogućnost razvrgnuća suvlasništva na dijelu nekretnine, što onda analogno vrijedi i na razvrgnuće suvlasništva uspostavom etažnog vlasništva, time se ne može razvrgavati suvlasništvo na svim posebnim dijelovima nekretnine bez nužnog obuhvaćanja i svih zajedničkih i sporednih dijelova, koji nužno slijede pravnu sudbinu posebnih dijelova nekretnine. Drugim riječima, razvrgnuće suvlasništva nekretnine uspostavom etažnog vlasništva na svim posebnim dijelovima nekretnine je etažiranje cijele nekretnine, budući da zajednički dijelovi nekretnine ne mogu biti samostalni objekt vlasništva.

S druge strane, pravne posljedice ozakonjenja zgrade uključuju, između ostalog, da se završena zgrada, odnosno završeni dio zgrade za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju smatra zgradom za koju je izdana građevinska dozvola i uporabna dozvola, te da se za takvu zgradu može izdati potvrda da njezin posebni dio predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu. Pritom je važna izreka samog rješenja o izvedenom stanju, u kojoj se jasno navodi namjena zgrade te broj i vrsta funkcionalnih jedinica, odnosno broj samostalnih uporabnih cjelina i njihova namjena. Primjerice, ako je rješenjem ozakonjena nezakonito izgrađena zgrada stambene namjene s dva stana, na temelju istoga se ne bi moglo provesti etažiranje za tri ili više stana. Ukoliko je riječ o ozakonjenju nezakonito rekonstruirane građevine, kod etažiranja je također bitno koji dijelovi su rekonstrukcijom ozakonjeni, odnosno njihova namjena i broj.

Kao što je uvodno navedeno, ZV dozvoljava razvrgnuće suvlasništva uspostavom etažnog vlasništva, što je izrijekom i predviđeno u članku 53. tog zakona. Međutim, osim odluke suvlasnika (kako se radi o poslu izvanredne uprave traži se suglasnost svih suvlasnika, s time da je izrijekom propisano da se nitko ne može usprotiviti uspostavi etažnog vlasništva ukoliko se radi o odgovarajućem suvlasničkom dijelu) koja je pravni temelj, za upis etažnog vlasništva u zemljišne knjige potrebna je i potvrda nadležnog upravnog tijela.

Prema odredbi čl. 73. st. 3. ZV-a, vlasništvo posebnog dijela ne može se uspostaviti dok nadležno tijelo ne potvrdi da je određeni stan ili druga prostorija u određenoj zgradi i na određenoj zemljišnoj čestici samostalna uporabna cjelina. Potvrda mora sadržavati popis i opis posebnih dijelova nekretnine i da su izgrađeni u skladu s dozvolom nadležnog tijela. Iznimno, za građevine evidentirane u katastarskom operatu do 25. srpnja 2006., potvrda se može izdati iako posebni dijelovi nisu izgrađeni u skladu s aktom za građenje.

Dakle, nakon što se izradi etažni elaborat (plan posebnih dijelova), koji se podnosi upravnom tijelu na potvrdu, u postupku se očevidom utvrđuje jesu li posebni dijelovi zgrade samostalne uporabne cjeline i jesu li izgrađeni u skladu s aktom za građenje. Iako odstupanje od izdane uporabne dozvole ili drugog akta za građenje jest nezakonita gradnja, praksa upravnih tijela ostavlja mogućnost da se izda potvrda za pojedine stanove ili druge posebne dijelove usprkos tome što drugi stanovi u istoj zgradi nisu u skladu sa predmetnim aktom. Naime, predmetnom potvrdom se potvrđuje usklađenost pojedinog stana ili druge prostorije u građevini s dozvolom nadležnog tijela pa se ista ne odnosi na cijelu zgradu već samo na posebni dio za koji se izdaje. Takva mogućnost postoji kod višestambenih zgrada u kojima je, primjerice zbog zatvorenih lođa u pojedinim stanovima, došlo do odstupanja od akta za uporabu građevine.

U konkretnom slučaju koji navodite u svom upitu, problematičan je akt za uporabu nekretnine (rješenje o izvedenom stanju), koje je osnova za potvrdu etažnog elaborata pri nadležnom upravnom tijelu. Naime, ozakonjena je nezakonito izgrađena građevina - obiteljska kuća katnosti prizemlje, prvi kat i potkrovlje, pri čemu je potkrovlje u arhitektonskoj snimci izvedenog stanja opisano kao tavan, a naknadno su 2022. godine izvedene krovne kućice. Iz navedenog se može zaključiti da je postojećim aktom tavan predviđen kao zajednički dio nekretnine, koji kao takav ne može biti predmetom etažnog vlasništva, ili pak kao sporedni dio jednog od stanova, namijenjen da služi tom stanu (npr. spremište). Utoliko se prostor u potkrovlju ne može prenamijeniti u stan bez građevinske dozvole za rekonstrukciju, a što ovisi i o trenutno važećim prostornim uvjetima s obzirom na veličinu i izgrađenost čestice jer se povećava broj stambenih jedinica. S druge strane, za samo izvođenje krovnih kućica u potkrovlju (dakle, bez promjene namjene ili povećavanja broja stambenih jedinica) je dovoljan glavni projekt, sukladno Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine", br. 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22).

Međutim, upravo zbog postojećeg akta koji je mjerodavan za izdavanje potvrde upravnog tijela, etažiranje postojećih "legalnih" stanova u prizemlju i na prvom katu, koji ujedno predstavljaju i sve samostalne uporabne cjeline u predmetnoj građevini, nije moguće bez obuhvaćanja tavana koji tim aktom nije predviđen kao samostalna uporabna cjelina. Ako je tavan zajednički dio nekretnine, on se kao takav ne upisuje u zemljišne knjige i za njega se ne izdaje potvrda upravnog tijela, ali se prikazuje u etažnom elaboratu, jednako kao i zajednička stubišta. Ako je pak predviđen kao sporedni dio jednog stana (npr. spremište), također se mora prikazati u etažnom elaboratu jer se vlasništvo tog stana kao samostalne uporabne cjeline proteže i na taj sporedni dio, koji se onda obavezno navodi u opisu tog stana kao samostalne uporabne cjeline kojoj služi. Kako ni zajednički dio nekretnine ni sporedni dio na koje se proteže vlasništvo posebnog dijela nekretnine nemaju samostalnu pravnu sudbinu (ne mogu samostalno biti objektom kupoprodaje niti drugog otuđenja ili raspolaganja), već slijede sudbinu posebnih dijelova nekretnine, nije moguće provesti etažiranje zgrade kojim bi bili obuhvaćeni svi posebni dijelovi nekretnine (sve samostalne uporabne cjeline), bez obuhvaćanja zajedničkih dijelova nekretnine ili pak sporednog dijela na koji bi se protezalo vlasništvo pojedinog posebnog dijela nekretnine. Stoga se u tom slučaju ne bi ni radilo o etažiranju dijela nekretnine, već cijele nekretnine budući da bi obuhvaćalo sve posebne dijelove iste.

Kada ZV spominje razvrgnuće suvlasništva na dijelu nekretnine (pa i uspostavom etažnog vlasništva), pritom se nužno misli na posebne dijelove nekretnine koji time postaju samostalni pravni objekti, ali se isto se ne može odnositi na sve posebne dijelove nekretnine, bez da se obuhvati cijela zgrada (dakle i zajednički i sporedni dijelovi).

Slijedom navedenog, etažiranje koje bi obuhvatilo sve posebne dijelove nekretnine (sve samostalne uporabne cjeline) je etažiranje cijele zgrade, pa se ne mogu izostavljati zajednički dijelovi nekretnine, kao ni sporedni dijelovi koji ne bi bili u skladu sa aktom za uporabu građevine. Pritom napominjemo da je bitna i praksa nadležnog upravnog tijela, budući da zemljišnoknjižni odjeli sudova provode upise posebnih dijelova u zemljišne knjige upravo na temelju potvrde upravnog tijela.

Zatvorite odgovor

258.

Izjava o sukobu interesa. Je li Ured ovlaštenog inženjera građevinarstva gospodarski subjekt?

05. prosinca 2023.

Kao osoba koja je zaposlena kod poslodavaca koji je javni naručitelj u smislu odredaba Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine broj 120/16 i 114/2022, dalje u tekstu: ZJN), dužni ste potpisati izjavu o postojanju ili nepostojanju sukoba interesa, s obzirom da Ured ovlaštenog inženjera građevinarstva jest gospodarski subjekt.

Naime, prema odredbi čl. 3. t. 8. ZJN (koja odredba određuje značenje pojmova korištenih u tom zakonu), gospodarski subjekt je fizička ili pravna osoba, uključujući podružnicu, ili javno tijelo ili zajednica tih osoba ili tijela, uključujući svako njihovo privremeno udruženje, koja na tržištu nudi izvođenje radova ili posla, isporuku robe ili pružanje usluga.

S druge strane, prema odredbi čl. 75. ZJN, poslodavac je kao naručitelj obvezan poduzeti prikladne mjere da učinkovito spriječi, prepozna i ukloni sukobe interesa u vezi s postupkom javne nabave kako bi se izbjeglo narušavanje tržišnog natjecanja i osiguralo jednako postupanje prema svim gospodarskim subjektima.

Sukob interesa obuhvaća situacije kada predstavnici naručitelja ili pružatelja usluga službe nabave koji djeluje u ime naručitelja, koji su uključeni u provedbu postupka javne nabave ili mogu utjecati na ishod tog postupka, imaju, izravno ili neizravno, financijski, gospodarski ili bilo koji drugi osobni interes koji bi se mogao smatrati štetnim za njihovu nepristranost i neovisnost u okviru postupka, a osobito:

  1. ako predstavnik naručitelja istodobno obavlja upravljačke poslove u gospodarskom subjektu, ili
  2. ako je predstavnik naručitelja vlasnik poslovnog udjela, dionica odnosno drugih prava na temelju kojih sudjeluje u upravljanju odnosno u kapitalu toga gospodarskog subjekta s više od 0,5 %.

U kontekstu sukoba interesa, pod gospodarskim subjektom smatra se ne samo ponuditelj, već i član zajednice ponuditelja, kao i podugovaratelj.

Stoga, u situacijama kada sudjelujete u postupcima javne nabave za svog poslodavca (kao član stručnog povjerenstva za javnu nabavu ili druga osoba koja je uključena u provedbu ili koja može utjecati na odlučivanje naručitelja u postupku javne), postojao bi sukob interesa kada bi se Vaš Ured ovlaštenog inženjera građevinarstva sudjelovao u postupku javne nabave bilo kao ponuditelj, član zajednice ponuditelja ili pak podugovaratelj.

Slijedom navedenog, kada nastupate kao predstavnik svog poslodavca kao naručitelja, dužni ste potpisati izjavu o postojanju ili nepostojanju sukoba interesa te je ažurirati bez odgađanja ako nastupe promjene, sukladno odredbi čl. 80. st. 1. ZJN, dok je Vaš poslodavac obvezan na temelju takve izjave na svojim internetskim stranicama, odnosno u dokumentaciji o nabavi za pojedini postupak javne nabave navesti popis gospodarskih subjekata s kojima postoji sukob interesa te decidirano navesti da postoji sukob interesa s Vašim Uredom ovlaštenog inženjera građevinarstva.

Zatvorite odgovor

257.

Pojašnjenje odredbe članka 135. stavak 1. Zakona o gradnji i to u dijelu u kojem se propisuje da u okviru dokumentacije na gradilištu treba imati "ugovor o stručnom nadzoru građenja sklopljen između investitora i nadzornog inženjera"

16. listopada 2023.

Dopisom od 16. listopada 2023. tražite pojašnjenje odredbe članka 135. stavak 1. Zakona o gradnji i to u dijelu u kojem se propisuje da u okviru dokumentacije na gradilištu treba imati "ugovor o stručnom nadzoru građenja sklopljen između investitora i nadzornog inženjera".
S tim u vezi obavještavamo vas da je tumačenje propisa o gradnji u nadležnosti Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, a u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Prema odredbi članka 49. stavka 2. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/2013, 20/2017, 39/2019 i 125/2019) investitor projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu.
Odredbom članka 18. Zakona o poslovima i djelantostima prostornoga uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015, 118/2018 i 110/2019) propisano je da poslove stručnog nadzora građenja u svojstvu odgovorne osobe (nadzornog inženjera) u okviru zadaća svoje struke može obavljati ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje udruživanje u Komoru.
Prema članku 19. istog Zakona ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost.
Slijedom navedenog, odredba članka 135. stavak 1. točka 4. Zakon o gradnji može se tumačiti samo u kontekstu gore navedenih odredaba da ugovarati poslove stručnog nadzora može samo osoba koja ima samostalni ured ovlaštenog inženjera, zajednički ured ili trgovačko društvo registrirano za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja. U ugovoru koji sklapa investitor sa pravnom osobom za obavljanje poslova stručnog nadzora građenja, bit će navedena ovlaštena osoba koja će u konkretnom slučaju obavljati poslove nadzornog inženjera.

Zatvorite odgovor

256.

Ugovaranje svih nadzora (građevinska, elektrotehnička i strojarska struka) ako pravna osoba nema zaposlene inženjere svih struka

23. rujna 2023.

Člankom 19. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015, 118/2018 i 110/2019) propisano je da ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer može obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost.

U slučaju ovome slučaju pretpostavljamo da se radi o pravnoj osobi registriranoj za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja.

U tom slučaju mjerodavna je odredba članka 22. stavka 1. istog Zakona kojom je propisano da pravna osoba registrirana za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja mora u obavljanju tih poslova imati zaposlenog ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera.

Prema stavku 2. istog članka ovisno o građevini koju projektira, odnosno na kojoj provodi stručni nadzora građenja, pravna osoba iz stavka 1. koja nema zaposlene sve potrebne ovlaštene inženjere, odnosno ovlaštenog arhitekta iste mora osigurati putem ugovora u skladu s odredbama posebnim propisa.

U odnosu na pitanje koji su to ugovori kojima pravna osoba registrirana za obavljanje djelatnosti projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, može u obavljanju projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja koristi usluge ovlaštenih arhitekata ili inženjera koji nisu njezini zaposlenici Ministarstvo prostornoga uređenja graditeljstva i državne imovine je dalo tumačenje kako je riječ o ugovorima sklopljenim u skladu sa zakonom kojim se uređuju obvezni odnosi npr. Ugovor o poslovnoj suradnji između pravne osobe i samostalnog ureda, odnosno zajedničkog ureda za obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora ili ugovor o djelu sa ovlaštenim arhitektom odnosno ovlaštenim inženjerom.

Slijedom navedenog u skladu sa važećim propisima možete ugovoriti sve vrste nadzora za određenu građevinu s time da ovlaštene inženjere drugih struka morate osigurati putem odgovarajućeg ugovora

Zatvorite odgovor

255.

Ukoliko na gradilištu imamo situaciju da građevinska tvrtka izvodi radove kanalizacije ili vode (nema voditelja radova za strojarske radove, samo građevinske, dakle nema ni potrebe za klasično strojarskom tvrtkom), a predviđeno je da te radove nadzire strojarski inženjer, kako takvu situaciju kreirati kroz eGrađevinski dnevnik?

18. svibnja 2023.

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine dostavilo je odgovor vezano za izvođenje radova kanalizacije i vodovoda i unos u eGrađevinski dnevnik.

Preuzimanje dokumenata:

Odgovor[ PDF: 111 KB ]

Zatvorite odgovor

254.

Koja je službena procedura kod promjene nadzornog inženjera?

18. travnja 2023.

Koja je službena procedura kod promjene nadzornog inženjera, sastavlja li se uz upis u građevinski dnevnik međusobni zapisnik ili stari nadzor sastavlja završno izviješće za dotad izvedene radove, jesu li nadzorni inženjeri koji su navedeni u prijavi gradilišta pravno odgovorni za radove sve do trenutka raskida ugovora i uvođenja novog nadzornog inženjera te promjene u prijavi gradilišta, ima li Komora mogućnosti utjecati na članove da izdaju svoja završna izviješća za radove koje su nadzirali kako bi postojao pravni slijed i bilo moguće odraditi tehnički pregled, kako dokazati kvalitetu izvedenih radova ukoliko nemamo završno izviješće, a izvođač i bivši investitor su propali, kakva je procedura u slučaju da nismo u mogućnosti doći do građevinskog dnevnika koje je ovjeravao stari nadzor, te što se dešava ako uslijed smrti ili nekog drugog događaja nadzorni inženjer nije u mogućnosti sastaviti završno izviješće?

Prije svega treba reći da iz navoda upita proizlazi da se u predmetnoj stvari u građenju primjenjuju odredbe Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/07 i 38/09) na temelju odredbe članka 177. stavak 1. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/2013), kojom je propisano da će se građenje započeto na temelju građevinske dozvole ili drugog akta izdanog na temelju ranije važećeg zakona dovršit po odredbama zakona na temelju kojega je izdana dozvola, odnosno drugi akt i drugih propisa koji su važili u to vrijeme.
Vezano, uz pitanje nastavka izvođenja radova novoga izvođača radova i upisa tih radova u građevinski dnevnik, a koji nije dostupan novom investitoru, skrećemo pozornost na odredbu 185. stavak 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji kojom je propisano da je u provedbi stručnog nadzora građenja, kada za to postoji potreba, nadzorni inženjer dužan odrediti način na koji će se otkloniti nedostaci odnosno nepravilnosti građenja građevine u slučaju ako:- izvođač ne osigura dokumentaciju iz članka 182. stavka 1. podstavka 3. ovoga Zakona na propisani način,- dokumentacijom iz članka 182. stavka 1. podstavka 3. ovoga Zakona nije dokazana sukladnost, odnosno kvaliteta sukladno zahtjevima ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, posebnih propisa ili glavnog projekta, a što se sukladno odredbi stavka 3. toga članka upisuje u građevinski dnevnik.
Način otklanjanja nepravilnosti, odnosno nedostataka propisan je odredbama članka 8. Pravilnika o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera (Narodne novine, br. 111/14 i 107/15), a kojim odredbama je, između ostalog, propisano da se nedostaci, odnosno nepravilnosti građenja građevine mogu otkloniti i drugim primjerenim načinom kojim se može utvrditi zatečeno stvarno izvedeno stanje građevine (očevidom, uvidom u dokumentaciju građevine, uzimanjem i ispitivanjem uzoraka sklopova građevine, proračunima i sl.) u svrhu usporedbe sa svojstvima koje mora imati građevina odnosno njezini dijelovi.
Nadalje, odredbom članka 182. Zakona o prostornom uređenju i gradnji je propisano da je izvođač dužan graditi u skladu s rješenjem o uvjetima građenja, potvrđenim glavnim projektom, odnosno građevinskom dozvolom određenima ovim Zakonom i pri tome:- povjeriti izvođenje građevinskih radova i drugih poslova osobama koje ispunjavaju propisane uvjete za izvođenje tih radova, odnosno obavljanje poslova,- radove izvoditi tako da se ispune bitni zahtjevi i drugi uvjeti za građevinu,- ugrađivati građevne proizvode i opremu u skladu s ovim Zakonom,- osigurati dokaze o uporabljivosti ugrađenih građevnih proizvoda, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine bitnim zahtjevima za građevinu i od ovlaštenih tijela izdane dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku određena ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom,- propisno zbrinuti građevinski otpad nastao tijekom građenja na gradilištu,- sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i o uvjetima održavanja građevine.
Također, prema odredbi članka 9. stavka 2. Pravilnika o uvjetima i načinu vođenja građevnog dnevnika (Narodne novine, br. 6/00), koji je bio na snazi u vrijeme kada je prethodni vlasnik pristupio građenju na temelju ishođene potvrde glavnog projekta, glavni nadzorni odnosno nadzorni inženjer uzima i pohranjuje paricu svake ovjerene stranice dnevnika odmah po ovjeri, slijedom čega je prethodni nadzorni inženjer bio dužan pohranjivati parice svake ovjerene stranice građevinskog dnevnika.
Slijedom navedenoga, u slučaju ako građevinski dnevnik u kojeg su već upisani izvedeni radovi nije dostupan za nastavak izvođenja radova, mišljenja smo da je isti potrebno rekonstruirati na način da se od prethodnog glavnog nadzornog inženjera pribave parice za već izvedene radove. Međutim, imajući u vidu okolnost koju ste naveli da prethodni izvođač nije predao dokumentaciju koju je bio obvezan prikupljati tijekom izvođenja radova, te ako prethodni nadzorni inženjer nije u posjedu kopija ovjerenih stranica građevinskog dnevnika, mišljenja smo da se novi građevinski dnevnik može otvoriti, a ukoliko prethodni izvođač nije osigurao navedene potrebne dokaze, novi nadzorni inženjer treba odrediti način otklanjanja nedostataka, odnosno nepravilnosti građenja građevine, odnosno utvrditi izvedeno stanje građevine i to utvrđenje evidentirati u novom građevinskom dnevniku ako parice nisu dostupne.

Zatvorite odgovor

253.

Koje mape treba sadržavati projekt ugradnje dizala u postojeću zgradu (vanjsko ili unutarnje dizalo) i koje nadzorne inženjere treba angažirati?

18. travnja 2023.

Napominjemo da je tumačenje propisa iz područja gradnje u nadležnosti Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

U vašem upitu navodite da se planira ugradnja dizala na postojeću zgradu. Nadalje navodite da se prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima članku 1. stavku 4. protivno prostornom planu može ugraditi dizalo na postojeću građevinu, članku 5. stavku 4. može ugraditi dizalo na temelju glavnog projekta bez građevinske dozvole, članku 6. stavku 1. da za ugradnju dizala ne treba ishoditi uporabnu dozvolu, te članku 6 . stavku 2. da ne treba ishoditi niti potvrde glavnog projekta. Pitate koje mape treba sadržavati projekt ugradnje dizala u postojeću zgradu (vanjsko ili unutarnje dizalo) te jeli moguće izraditi samo građevinsku mapu u kojoj bi se opisala i izračunala konstrukcija okna dizala i prikazali grafički prilozi novog dizala i strojarsku mapu u kojoj bi se opisao i izračunao strojarski dio (pogon, kontrautezi itd.), odnosno treba li izraditi arhitektonsku mapu. Nadalje pitate koje nadzorne inženjere (kojih struka) treba angažirati pri provođenju stručnog nadzora ugradnje dizala i jeli moguće nakon prijave gradilišta u Gradu Zagrebu na temelju dobivenog broja prijave otvoriti e-građevinski dnevnik.

Prema odredbi članka 1. stavka 4. točka 3. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (Narodne novine, br. 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20 i 74/22) protivno prostornom planu može se izraditi glavni projekt za ugradnju, odnosno izgradnju dizala na postojećoj zgradi ili građevnoj čestici postojeće zgrade. Bez građevinske dozvole, a u skladu glavnim projektom mogu se izvoditi radovi na postojećoj zgradi ili građevnoj čestici postojeće zgrade kojima se ugrađuje dizalo (članak 5. stavak 1. točka 4. toga Pravilnika).
Člankom 6. stavak 1. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima je propisano da se za radove iz članka 5. točke 4. toga Pravilnika ne izdaje uporabna dozvola, a iz stavka 2. toga članka proizlazi da glavni projekt za ugradnju dizala ne sadržava posebne uvjete javnopravnih tijela propisane posebnim propisima, dok je stavkom 4. toga članka propisano da je investitor dužan prijaviti početak građenja iz članka 5. toga Pravilnika sukladno odredbama Zakona o gradnji, a prema stavku 5. toga članka nad izvođenjem radova iz članka 5. toga Pravilnika provodi se stručni nadzor građenja.
Dakle iz citiranih odredbi nedvojbeno proizlazi da za izvođenje radova ugradnje dizala treba prijaviti početak građenja i da se nad istima provodi stručni nadzor.
Pri tome ukazujemo i na odredbu članka 12. Pravilnika o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, uvjetima i vođenju građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera (Narodne novine, br. 131/21 i 68/22) kojom je propisano da je o građenju građevine, odnosno o izvođenju pojedinih radova za koje je potrebna građevinska dozvola, glavni projekt, tipski projekt, projekt uklanjanja ili drugi akt na temelju kojeg se može započeti s građenjem te prilikom građenja građevina i izvođenja radova za koje je posebnim propisom kojim su uređene jednostavne i druge građevine propisana obveza prijave početka građenja, izvođač obvezan voditi građevinski dnevnik. Građevinski dnevnik se vodi kao elektronički zapis u programu eGrađevinski dnevnik na hrvatskom jeziku latiničnim pismom. (članak 11. stavak 2. spomenutog Pravilnika o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, uvjetima i vođenju građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera).
Prema odredbi članka 57. stavka 1. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/2013, 20/2017, 39/2019 i 125/2019) na građevinama na kojima se izvodi više vrsta radova ili radovi većeg opsega stručni nadzor mora provoditi više inženjere odgovarajuće struke.
U predmetnom slučaju to su prema mišljenju Komore svakako građevinska, elektrotehnička i strojarska struka.
Sukladno odredbi članka 68. stavku 1. Zakona o gradnji(Narodne novine, br. 153/2013, 20/2017, 39/2019 i 125/2019) glavni projekt je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine i dokazuje ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu te drugih propisanih i određenih zahtjeva i uvjeta.
Prema, pak, odredbi članka 69. stavka 1. Zakona o gradnji glavni projekt ovisno o vrsti građevine, odnosno radova sadrži: 1. arhitektonski projekt, 2. građevinski projekt, 3. elektrotehnički projekt i 4. strojarski projekt.
S tim u vezi napominjemo se da isti treba biti izrađen u skladu s Pravilnikom o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (Narodne novine, br. 118/19, 65/20), a kako to propisuje odredba članka 66. stavka 4. Zakona o gradnji. Spomenutim je Pravilnikom propisan, uz ostalo obvezni podrobniji sadržaj i elementi glavnog projekta. Pri tome skrećemo pozornost na odredbu članka 3. toga Pravilnika i to odredbe stavka 1., 2. i 3. kojim je propisano da ovisno o vrsti građevine, a s obzirom na zadaće struka propisane posebnim zakonom, tehnička rješenja mogu biti sadržana u arhitektonskom, građevinskom, elektrotehničkom i strojarskom projektu (u daljnjem tekstu: odgovarajući projekti pojedinih struka), te da pojedinačna tehnička rješenja odgovarajućih projekata pojedinih struka mogu biti izrađena u jednoj i/ili više mapa i da pojedinačna tehnička rješenja kojima se osigurava usklađenost građevine s propisima, uvjetima gradnje na određenoj lokaciji te kojima se osigurava da građevina ispunjava propisane zahtjeve moraju biti međusobno usklađena i uključena u cjelokupno tehničko rješenje građevine, a ista se obvezno prikazuju kao sastavni dijelovi odgovarajućih projekata pojedinih struka u skladu s odredbama ovoga Pravilnika.
Slijedom navedenog mišljenja smo da glavni projekt u predmetnom slučaju treba sadržavati i arhitektonski projekt.

Zatvorite odgovor

252.

Izdavanja Izjave inženjera gradilišta odnosno izjave glavnog inženjera gradilišta ako inženjer gradilišta nije isti od početka gradnje

14. travnja 2023.

Traži se mišljenje glede obveze izdavanja Izjave inženjera gradilišta odnosno izjave glavnog inženjera gradilišta u slučaju da inženjer gradilišta dođe na gradilište u zadnjoj trećini gradnje, a prije toga su bila dva inženjera gradilišta za građevinske radove, odnosno dva glavna inženjera, jedan kraće vrijeme i jedan do zadnje trećine radova, a treći nakon toga. Smatrate da s obzirom da su oni potpisivali građevinski dnevnik i vodili gradnju u vremenu u kojem su bili (zadovoljavali su uvjete to biti) da je potrebno da za vrijeme u kojem su bili (konstrukcija je izvedena i velik dio radova) daju izjave inženjera gradilišta (odnosno glavnog inženjera gradilišta), a da bi vi u vašoj Izjavi sve to obuhvatili i dali izjavu za svoj dio (sve u jednoj izjavi, čiji prilog bi bile njihove izjave).

S obzirom na odredbu Zakona o gradnji prema kojoj se uz zahtjev za izdavanje uporabne dozvole prilaže pisana izjava izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine (samo jedna, a ne više izjava) i odredbe članka 3., 4., 5. i 6. Pravilnika o sadržaju pisane Izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine prema kojima pisanu izjavu izvođača daju svi izvođači koji su sudjelovali u građenju, odnosno izvodili pojedine radove nakon što završe s izvođenjem radova na građevini, kao i da je prilog predmetnoj izjavi popis građevinskih dnevnika i odgovornih osoba koje su ga potpisivale, popis dokaza o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, popis dokaza o sukladnosti ugrađene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu, isprava o sukladnosti određenih dijelova građevine s temeljnim zahtjevima za građevinu, popis dokaza kvalitete (rezultata ispitivanja, zapisa o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) i popis drugih dokaza uporabljivosti u skladu s posebnim propisom, odnosno druga odgovarajuća dokumentacija predviđena građevinskom dozvolom odnosno posebnim propisom mišljenja smo da vi kao glavni inženjer gradilišta (zadnji u nizu) potpisujete pisanu izjava izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine.

Pri tome ukazujemo i na odredbe članaka 137. do 142. Zakona o gradnji te na odredbe Pravilnika o tehničkom pregledu građevine (Narodne novine, br. 46/18 i 98/19) voditelj tehničkog pregleda i predstavnici javnopravnih tijela, te po potrebi neovisni stručnjaci koje odredi tijelo graditeljstva utvrđuju da li je građevina izgrađena u skladu sa građevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom za građevine koji se mogu izvoditi na temelju glavnog projekta bez obzira jeli poslove Glavnog inženjera gradilišta obavljala jedna ili više osoba.

Zatvorite odgovor

251.

Mora li se za energetsku obnovu zgrade (postava termo fasade) voditi e-građevinski dnevnik?

12. travnja 2023.

Odredbom članka 12. Pravilnika o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, uvjetima i vođenju građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera (Narodne novine, br. 131/21 i 68/22) je propisano da je o građenju građevine, odnosno o izvođenju pojedinih radova za koje je potrebna građevinska dozvola, glavni projekt, tipski projekt, projekt uklanjanja ili drugi akt na temelju kojeg se može započeti s građenjem te prilikom građenja građevina i izvođenja radova za koje je posebnim propisom kojim su uređene jednostavne i druge građevine propisana obveza prijave početka građenja, izvođač obvezan voditi građevinski dnevnik. Građevinski dnevnik se vodi kao elektronički zapis u programu eGrađevinski dnevnik na hrvatskom jeziku latiničnim pismom. (članak 11. stavak 2. spomenutog Pravilnika o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, uvjetima i vođenju građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera).

S tim u vezi se ukazuje na odredbu članka 6. stavka 4. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (Narodne novine, br. 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20 i 74/22) prema kojem je investitor dužan prijaviti početak građenja, između ostalog i za izvođenje radova iz članka 5. toga Pravilnika. Iz odredbe članka 5. stavak 10. podstavak a) Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima proizlazi da se bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom mogu izvoditi, između ostalih i radovi postavljanja termo fasade, ako tim Pravilnikom nije propisano drukčije. Izuzetak od navedenog je propisan odredbom članka 3. stavka 11. podstavka a) iz koje proizlazi da se radovi izvođenja termo fasade na postojećoj zgradi koja nema više od tri stana, odnosno tri funkcionalne jedinice ili građevinsku (bruto) površinu koja nije veća od 600m2 mogu izvoditi bez građevinske dozvole i glavnog projekta.

Dakle, iz navedenog proizlazi da se građevinski dnevnik ne mora voditi za izvođenje radova termo fasade na postojećoj zgradi koja nema više od tri stana, odnosno tri funkcionalne jedinice ili građevinsku (bruto) površinu koja nije veća od 600m2, dok se za izvođenje radova termo fasade na svim drugim zgradama mora voditi građevinski dnevnik.

Zatvorite odgovor

250.

Inženjer gradilišta - dokaz da izvođač ima stalno zaposlenog inženjera gradilišta

04. travnja 2023.

Tumačenje propisa iz područja graditeljstva u nadležnosti Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

U prilogu je mišljenje Ministarstva vezano uz pitanje ispunjava li izvođač uvjete iz članka 30. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje ako zapošljava inženjera gradilišta u dopunskom radnom odnosu.

Također, mišljenja samo da bez obzira da li je u konkretnom slučaju počinjen prekršaj izvođača i nadzornog inženjera ili ne (članci 167. i 168. Zakona o gradnji), to nije razlog za odbijanje zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole. S tim u svezi u nastavku dostavljamo mišljenje Ministarstva:

14.1. Imenovanje voditelja građenja kao uvjet za izdavanje uporabne dozvole

Povodom Vašeg upita zaprimljenog u ovom Ministarstvu 15. listopada 2018. o tome da li činjenica da voditelj gradilišta u određenom periodu gradnje nije imao propisano ovlaštenje za obavljanje tog posla, može biti uvjet za izdavanje uporabne dozvole, dajemo sljedeći odgovor:

Postupak izdavanja uporabne dozvole definiran je Zakonom o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17, članci od 136. do 147.) te Pravilnikom o tehničkom pregledu (Narodne novine, br. 46/18).

Člankom 138. Zakona o gradnji određeno je da se u postupku izdavanja uporabne dozvole, obavlja tehnički pregled u svrhu utvrđivanja izgrađenosti građevine u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom za građevinu koja se može graditi ili radove koji se mogu izvoditi na temelju glavnog projekta. Investitor, odnosno vlasnik građevine dužan je omogućiti provedbu tehničkog pregleda i na tehničkom pregledu dati na uvid dokumentaciju iz članka 135. stavka 1. ovoga Zakona, a po potrebi i drugu propisanu dokumentaciju.

Člankom 135. određena je dokumentacija koju izvođač mora imati na gradilištu, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, a to je između ostaloga i akt o imenovanju odgovorne osobe izvođača (glavnog inženjera / inženjera gradilišta / voditelja radova). Člankom 58. istog Zakona određeno je da je nadzorni inženjer, između ostaloga, dužan utvrditi da li izvođač i odgovorna osoba koja vodi građenje ili pojedine radove, ispunjava uvjete propisane posebnim zakonom, što je u ovom slučaju Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/15).

Člankom 144. Zakona o gradnji određeno je da se uporabna dozvola za građevinu izgrađenu, odnosno radove izvedene na temelju građevinske dozvole izdaje se u roku od osam dana od dana obavljenoga tehničkog pregleda ako se utvrdi, između ostaloga, da je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom, u pogledu ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu, lokacijskih uvjeta i drugih uvjeta određenih građevinskom dozvolom.

Iz dokumentacije koju ste nam priložili uz svoj upit i prethodno navedenih odredbi zakona, proizlazi da utvrđena činjenica da imenovani voditelj građenja/voditelj radova nije u određenom periodu gradnje ispunjavao uvjete propisane posebnim zakonom, jest prekršaj izvođača i nadzornog inženjera (članci 167. i 168. Zakona o gradnji), ali nije razlog za odbijanje zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole.

Mišljenje Ministarstva klasa: 361-01/18-01/111, od 22. listopada 2018.

Preuzimanje dokumenata:

Dopunski radni odnos[ PDF: 67 KB ]

Zatvorite odgovor

249.

Pojašnjenje vezano za članak 59. Zakona o gradnji, točka 2.

22. ožujka 2023.

U vezi vašeg upita od 20. ožujka 2023. obavještavamo vas da je tumačenje propisa iz područja gradnje u nadležnosti Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. U okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

U spomenutom upitu molite pojašnjenje vezano za članak 59. Zakona o gradnji, točka 2. u kojem stoji da se za građevine 3.a i 3.b skupine stručni nadzor građenja provodi samo u odnosu na temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti. Nadalje navodite da upravni odjel za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije traži da se za navedene građevine nadzor provodi po principu koliko projekata toliko i nadzora, dakle i elektro i strojarski nadzor. Navodite i da se u nekim županijama traži i pisana izjava svih izvođača i glavnog izvođača te završno izvješće nadzornog inženjera samo za temeljni zahtjev mehaničke otpornosti.

Odredbom članka 59. stavak 2. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/2013, 20/2017, 39/2019 i 125/2019) je propisano da se stručni nadzor građenja zgrada 3.a i 3.b skupine provodi samo u odnosu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti. Dakle citirana odredba je potpuno jasna i iz nje nedvojbeno proizlazi da se stručni nadzor građenja zgrada 3.a i 3.b skupine provodi samo u odnosu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti.

Prema odredbi članka 25. stavka 1. Pravilnika o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera (Narodne novine, br. 111/2014., 107/2015., 20/2017., 98/2019., 121/2019.) završno izvješće nadzornog inženjera za građenje iz 3.a i 3.b. skupine sadrži samo podatke koji se odnose na mehaničku otpornost i stabilnost. Na isti način je spomenuto propisano u članku 27. stavak 1. Pravilnika o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera (Narodne novine, br. 131/21 i 68/22). Dakle, završno izvješće nadzornog inženjera za građenje iz 3.a i 3.b. skupine sadrži podatke koji se odnose na mehaničku otpornost i stabilnosti te nije propisano niti potrebno da završno izvješće nadzornog inženjera u tom slučaju sadrži i druge podatke.

U vezi vašeg upita koji se odnosi na pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine koja se prema odredbi članka 137. stavka 2. Zakona o gradnji prilaže zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole i s tim u vezi potrebnim atestima i ispitivanjima, a u slučaju u kojem se radi o građevini iz 3.a i 3.b. skupine, obavještavamo vas da je sadržaj spomenute izjave propisan Pravilnikom o sadržaju pisane Izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine (Narodne novine, br. 43/2014.). U tom pravcu skrećemo pozornost da je odredbom članka 4. stavka 1. navedenog Pravilnika propisano da pisanu izjavu izvođača daju svi izvođači koji su sudjelovali u građenju, odnosno izvodili pojedine radove nakon što završe s izvođenjem radova na građevini dok je prema odredbi članka 3. istog Pravilnika prilog predmetnoj izjavi popis građevinskih dnevnika i odgovornih osoba koje su ga potpisivale, popis dokaza o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, popis dokaza o sukladnosti ugrađene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu, isprava o sukladnosti određenih dijelova građevine s temeljnim zahtjevima za građevinu, popis dokaza kvalitete (rezultata ispitivanja, zapisa o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) i popis drugih dokaza uporabljivosti u skladu s posebnim propisom, odnosno druga odgovarajuća dokumentacija predviđena građevinskom dozvolom odnosno posebnim propisom. Drugim riječima, skupina građevine iz odredbe članka 4. Zakona o gradnji nije od utjecaja na pisanu izjava izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine.

Zatvorite odgovor

248.

Povećanja broja ili veličine funkcionalnih jedinica (postojećih poslovnih prostora u toj zgradi)

08. ožujka 2023.

U mailu od 6. ožujka 2023. pitate može li se članak 5. točka 2. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima primijeniti za zgradu stambeno poslovne namjene u svezi povećanja broja ili veličine funkcionalnih jedinica (postojećih poslovnih prostora u toj zgradi)?

Vezano za vaš upit obavještavamo vas da je tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva u nadležnosti Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, a u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Prema odredbi članka 5. stavka 1. podstavka 2. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (Narodne novine, br. 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20 i 74/22) bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom mogu se izvoditi radovi na postojećoj zgradi radi preuređenja, odnosno prilagođavanja prostora novim potrebama prema kojima se mijenja organizacija prostora, nenosivi pregradni elementi zgrade i/ili instalacije, a kojim promjenama se ne utječe na ispunjavanje mehaničke otpornosti i stabilnosti za građevinu i/ili sigurnosti u slučaju požara te se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena. Promjenom lokacijskih uvjeta ne smatra se izvođenje radova na postojećoj građevini poslovne namjene koji se izvode u svrhu njezine prilagodbe za obavljanje djelatnosti različite od djelatnosti navedene u građevinskoj dozvoli, odnosno uporabnoj dozvoli koji se izvode radi obavljanja druge djelatnosti (primjerice za obavljanje ugostiteljsko-turističke djelatnosti umjesto trgovačke djelatnosti, trgovačke djelatnosti s jednom vrstom proizvoda umjesto trgovačke djelatnosti s drugom vrstom proizvoda, uslužne djelatnosti umjesto trgovačke djelatnosti i obrnuto) niti smanjivanje, odnosno povećavanje broja ili veličine funkcionalnih jedinica unutar postojećeg trgovačkog centra.

U vašem slučaju se radi kako navodite o stambeno poslovnoj zgradi u čijem poslovnom dijelu bi se povećao broj funkcionalnih jedinica (poslovnih prostora) i mijenjala bi se veličina istih. Iz citirane odredbe proizlazi da se na zgradi stambeno poslovne namjene (naravno postojećoj) mogu izvoditi radovi radi preuređenja, odnosno prilagođavanja prostora novim potrebama prema kojima se mijenja organizacija prostora, nenosivi pregradni elementi zgrade i/ili instalacije, a kojim promjenama se ne utječe na ispunjavanje mehaničke otpornosti i stabilnosti za građevinu i/ili sigurnosti u slučaju požara te se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena.

Lokacijski uvjet, koji se određuje lokacijskom ili građevinskom dozvolom, između ostalog je i namjena građevine s brojem posebnih dijelova nekretnine koji su samostalne uporabne cjeline (stan, poslovni prostor, garaža i sl ) i/ili funkcionalnih jedinica (hotelska soba, apartman i sl.).

Stoga smo mišljenja da bi se u vašem slučaju radilo o rekonstrukciji postojeće stambeno poslovne zgrade za koju je potrebno ishoditi građevinsku dozvolu te se takvi radovi ne bi mogli izvoditi bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom sukladno odredbama citiranog članka Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima.

Izuzetci propisani gore citiranom odredbom odnose se isključivo na poslovne zgrade.

Zatvorite odgovor

247.

Naknadna ovjera građevinskog dnevnika - što kad izvođač ne želi ustupiti građevinski dnevnik nadzornom inženjeru na ovjeru?

07. ožujka 2023.

U vašem dopisu od 28. veljače 2023. godine navodite da provodite stručni nadzor nad izvođenjem radova izgradnje građevine, te da je problem nastao kada vam je izvođač prestao ustupati građevinski dnevnik na ovjeru unatoč vašem traženju. Nakon vaše zadnje ovjere dnevnika izvođač je izvodio višak radova i dodatne radove za koje u tom trenutku nije bila ishođena suglasnost investitora niti je sklopljen dodatak ugovoru. Ističete da ste navedene radove nadzirali, te da ste izvođača usmeno opomenuli da radove izvodi na svoju odgovornost te da se neće moći priznati do eventualnog dougovaranja istih. Navodite da su investitor i izvođač sklopili dodatak ugovoru, da je građevinska knjiga ovjerena prema stvarno izvedenim i ugovorenim radovima, međutim bez ovjerenog građevinskog dnevnika investitor neće biti u mogućnosti proći tehnički pregled.

S tim u svezi postavljate upit na koji način u tim okolnostima možete ovjeriti dnevnik da građevina prođe tehnički pregled a da sve bude u skladu sa važećim propisima.

Prema podacima iz vašeg dopisa građevinski dnevnik vodi se po Pravilniku o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu , uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera (Narodne novine, br. 111/2014., 107/2015., 20/2017., 98/2019., 121/2019.).

Prema odredbi članka 2. stavka 1. točka 1. navedenog Pravilnika u provedbi stručnog nadzora građenja, nadzorni inženjer nadzire građenje u odnosu na usklađenost građenja s građevinskom dozvolom, glavnim projektom, tipskim projektom, Zakonom o gradnji, posebnim propisima i pravilima struke i to prisutnošću na gradilištu u svim slučajevima početka i završetka izvođenja pojedinih radova te tijekom izvođenja tih radova u mjeri i učestalosti koja osigurava da se u izvođenju neće odstupiti od građevinske dozvole, glavnog projekta, tipskog projkekta te izvedbenog projekta, Zakona o gradnji, posebnih propisa i pravila struke u dijelu u kojem su primjenjivi na građevinu koja je predmet stručnog nadzora.

Također navodimo da je u provedbi stručnog nadzora građenja nadzorni inženjer dužan upoznati pisanom obaviješću investitora sa svim nedostacima odnosno nepravilnostima koje uoči u glavnom projektu i tijekom građenja (članak 6. Pravilnika).

Slijedom navedenog u situaciji kada vam izvođač ne dozvoljava unos u građevinski dnevnik o navedenoj okolnosti trebate pisano obavijestiti investitora. Također nakon što vam je ponovno omogućen unos u građevinski dnevnik istu okolnost i razdoblje u kojem vam je bio onemogućen unos u građevinski dnevnik odnosno razloge za naknadni unos treba unijeti u formi bilješke u građevinskom dnevniku.

Imajući u vidu okolnosti konkretnog slučaja da je investitor naknadno odobrio izvedene radove (višak radova i dodatni radovi) i da je sklopljen dodatak ugovoru, da ste vi čitavo vrijeme nadzirali navedene radove te da niste imali primjedaba vezanih za radove koji su se izvodili, da je od strane sudionika u gradnji ovjerena građevinska knjiga, smatramo da se isto može naknadno ovjeriti u građevinskom dnevniku.

Smatramo da je odlučna okolnost da ste bili prisutni na gradilištu i nadzirali navedene radove, pa u tom slučaju naknadna ovjera građevinskog dnevnika ne bi bila protivna važećim propisima.

Građevinski dnevnik je u smislu navedenog Pravilnika dokument o tijeku građenja kojim se dokazuje usklađenost uvjeta i načina građenja, odnosno izvođenja pojedinih radova s pretpostavkama i zahtjevima iz glavnog projekta, tipskog projekta, izvedbenog projekta, Zakona o gradnji, posebnih propisa i pravila struke (članak 12.).

Koliko nam je poznato naknadno ovjeravanje građevinskog dnevnika od strane nadzornog inženjera nije propisano kao prekršaj u Zakonu o gradnji.

Zatvorite odgovor

246.

Je li 2005. godine bilo moguće etažirati zgradu, koja je bespravno dograđivana?

02. ožujka 2023.

U vezi vašeg pitanja obavještavamo vas da je u nadležnosti Komore davanje pravnih savjeta inženjerima članovima Komore vezano uz propise iz područja gradnje.

Međutim u vezi vašeg upita u namjeri da pomognemo daje se načelni pravni savjet:

Prema članku 73. stavku 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, br. 91/96, 73/00 i 114/01), vlasništvo posebnoga dijela ne može se uspostaviti dok nadležna upravna vlast ne potvrdi da je određeni stan ili druga prostorija u određenoj zgradi i na određenoj zemljišnoj čestici samostalna uporabna cjelina.

Odredba članka 73. stavak 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima je promijenjena Zakonom o izmjenama i dopunama toga Zakona (Narodne novine, br. 79/06), koji je Zakon je stupio na snagu 25. srpnja 2006. te je tom odredbom propisano da se vlasništvo posebnog dijela ne može uspostaviti dok nadležno tijelo ne potvrdi da je određeni stan ili druga prostorija u određenoj zgradi i na određenoj zemljišnoj čestici samostalna uporabna cjelina. Potvrda mora sadržavati popis i opis posebnih dijelova nekretnine i da su izgrađeni u skladu s dozvolom nadležnog tijela.

Slijedom navedenog koliko nam je poznato do 25. srpnja 2006. za uspostavljanje posebnog dijela građevine (etažiranje) nije bio uvjet da su posebni dijelovi nekretnine izgrađeni u skladu s dozvolom nadležnog tijela.

Za detaljnije informacije o ovom pitanju upućujemo vas da se obratite Ministarstvu pravosuđa i uprave.

Zatvorite odgovor

245.

Može li voditi radove inženjer strojarstva ukoliko je projekt izradio ovlašteni inženjer građevine?

Ukoliko može biti voditelj radova strojarske struke, je li logično pridružiti mu nadzornog inženjera strojarske struke ili ovlaštenog inženjera građevinarstva s obzirom na glavni projekt?

27. veljače 2023.

Vezano uz ovaj upit obavještavamo vas da je tumačenje propisa iz područja gradnje te propisa inženjerskim poslovima i djelatnostima u nadležnosti Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno/stručno mišljenje:

U upitu nema dovoljno podataka da bi se dao precizan odgovor, ali na temelju dostavljenih podataka navodimo slijedeće:

Odredbom članka 54. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015, 118/2018 i 110/2019) propisano da arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka u obavljanju poslova vođenja građenja vodi građenje građevina i izvođenje radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati.

Stavkom 2. istog članka propisano je da građevinska struka može obavljati i poslove, vođenja građenja građevina i izvođenja radove koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati arhitektonska struka.

Zadaće struka u obavljanju poslova projektiranja za građevinsku struku propisane su odredbama članka 50., a strojarske struke člankom 51. istog Zakona.

Inženjer gradilišta vodi građenje, odnosno izvođenje građevinskih i drugih radova različitih struka kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina.

Voditelj radova u okviru zadaća svoje struke vodi izvođenje građevinskih i drugih radova pripremnih zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih i završnih te ugradnju građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja.

Slijedom navedenog ako je ovlašteni inženjer građevinarstva izradio glavni projekt čelične konstrukcije spremnika UNP-a, mišljenja smo da u skladu sa citiranim odredbama Zakona nadzor nad građenjem treba povjeriti građevinskoj struci, a voditelj radova na izradi čelične konstrukcije može biti i strojarske struke.

Izvođač koji je sklopio ugovor sa investitorom dužan je osigurati sve potrebne stručnjake za izvršenje ugovorne obveze.

Zatvorite odgovor

244.

Ugovor o iznajmljivanju inženjera

17. veljače 2023.

Vezano uz ugovor o iznajmljivanju inženjera, napominjemo da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, a propisa iz područja radnih odnosa Ministarstvo rada i mirovinskog sustava. Međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Odredbom članka 29. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015) propisano je da graditi i/ili izvoditi radove na građevini može pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno za izvođenje pojedinih radova (u daljnjem tekstu: izvođač) koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, te posebnim propisima kojima se uređuje gradnja.

Prema odredbi 30. stavka 1. istog Zakona izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, odnosno osobu za vođenje manje složenih radova, ovisno o radovima koje izvodi, osim u slučajevima iz članka 25.b ovoga Zakona..

U prilog vam dostavljamo tumačenje Ministarstva prostornoga uređenja graditeljstva i državne imovine vezano uz članka 25 b. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje.

U dijelu pitanja koje se odnose na propise o radu upućujemo vas da prema članku 18. a Zakona o radu (Narodne novine, br. 93/14, 127/17, 98/19 i 151/22) radnik koji je zaposlen i radi u punom radnom vremenu kod jednog poslodavca (matični poslodavac), odnosno radi u nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca (matični poslodavci) tako da je njegovo ukupno radno vrijeme 40 sati tjedno, mže dodatno raditi na temelju ugovora o dodatnom radu za drugog poslodavca.

Radnik koji radi u dodatnom radu dužan je prije početka rada kod drugog poslodavca, pisanim putem obavijestiti svakog (svog) matičnog poslodavca o sklopljenom ugovoru o dodatnom radu s drugim poslodavcem.

Detaljniji uvjeti vezani uz dodatni rad propisani su odredbama članka 18.a, 18.b i 18.c Zakona o radu.

Također mišljenja smo da nema pravnih zapreka da vaš poslodavac sklopi ugovor o poslovno tehničkoj suradnji sa drugim izvođačem te da obavljate poslove inženjera gradilišta, ali pri tome treba voditi računa o posebnim uvjetima navedenim u priloženom mišljenju Ministarstva.

Zatvorite odgovor

243.

Koordinator II - slučaju kada je na gradilištu jedan izvođač koji ima tri podizvođača, treba li investitor imenovati koordinatora II?

17. veljače 2023.

Vezano za upit napominjemo da je tumačenje propisa iz područja zaštite na radu u nadležnosti Ministarstva rada i mirovinskog sustava.

U okviru nadležnosti Komore daje se pregled važećih propisa kojima je uređeno pitanje imenovanja koordinatora II.

Pravilnik o zaštiti na radu na privremenim gradilištima (Narodne novine, br. 48/18) u članku 3. stavku 1. podstavku 3. definira izvođača kao pravnu ili fizičku osobu koja gradi ili izvodi pojedine radove na gradilištu (dakle ne postoje glavni izvođač i podizvođač).

Zakon o zaštiti na radu (Narodne novine, br. 71/14, 118/14 i 94/18, ispr. 96/18.) u članku 73. stavcima 4. i 5. propisuje obvezu investitora:

  • imenovati jednog ili više koordinatora zaštite na radu tijekom izrade projekta i tijekom građenja kada radove izvode ili je predviđeno da ih izvode dva ili više izvođača.
  • prije uspostave gradilišta osigurati izradu plana izvođenja radova u skladu s provedbenim propisom (dakle, investitor je odgovoran za plan izvođenja radova).

Također, članak 77. stavak 1. podstavak 2. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine, br. 71/14, 118/14 i 94/18) propisuje obvezu koordinatoru tijekom izrade projekta izraditi ili dati izraditi plan izvođenja radova.

Zatvorite odgovor

242.

Ako je na projektu imenovan glavni projektant u fazi izrade glavnog projekta, je li potrebno imenovati drugog (novog) glavnog projektanta za izradu izvedbenog projekta i koja je u tom slučaju njegova odgovornost tj. uloga na projektu u odnosu na postojećeg glavnog projektanta imenovanog pri izradi glavnog projekta?

17. veljače 2023.

Vezano za vaš upit obavještavamo vas da je tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva u nadležnosti Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, a u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Investitor, između ostalog, projektiranje mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje te djelatnosti prema posebnom zakonu. (članak 49. stavak 2. Zakona o gradnji).

Projektant je fizička osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer. (članak 51. stavak 1. Zakona o gradnji).

Odgovornost projektanata pa tako i onog koji izrađuje izvedbeni projekt je propisana odredbama članka 51. stavak 2. Zakona o gradnji.

Ako u projektiranju sudjeluje više projektanata, za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata odgovoran je glavni projektant, koji istodobno može biti i projektant jednog od dijelova glavnog projekta. (članak 52. stavci 1. i 2. Zakona o gradnji).

Glavnog projektanta određuje investitor ugovorom o projektiranju ili druga osoba određena tim ugovorom.

(članak 52. stavak 4. Zakona o gradnji).

Prema stupnju razrade, odnosno namjeni zahvata projekti imaju jedan od naziva: »GLAVNI PROJEKT«, »IZVEDBENI PROJEKT«, »TIPSKI PROJEKT« ili »PROJEKT UKLANJANJA«

Izvedbenim projektom razrađuje se tehničko rješenje dano glavnim projektom, izvedbeni projekt ne smije biti izrađen protivno glavnom projektu, izvedbeni projekt se izrađuje: - za građenje građevina 1. skupine (građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja) i - ako su to investitor i izvođač ugovorili ugovorom o građenju. (članak 74. Zakona o gradnji).

Izvedbeni projekt za građevinu sadrži odgovarajuće projekte pojedinih struka kojima se razrađuje tehničko rješenje projektirane građevine, radi ispunjavanja uvjeta navedenih u glavnom projektu. (članak 44. stavak 1. Pravilnika o obveznom sadržaju i opremi građevinskih projekata).

Slijedom navedenog izvedbeni projekt koji sadrži odgovarajuće projekte pojedinih struka mora imati i glavnog projektanta, koji je odgovoran za cjelovitost i međusobnu usklađenost izvedbenog projekata.

Na investitoru je kome će povjeriti izradu izvedbenog projekta, te koga će odrediti za glavnog projektanta izvedbenog projekta s tim da te osobe moraju ispunjavati uvjete za obavljanje te djelatnosti prema posebnom zakonu.

Projektant glavnog projekta može ujedno biti i projektant izvedbenog projekta, ali investitor izradu izvedbenog projekta može povjeriti i nekom drugom projektantu.

Međutim upućujemo na provjeru uvjeta iz ugovora između investitora i projektanta glavnog projekta gdje bi eventualno mogla biti propisana obveza da se izrada izvedbenog projekta ugovori sa istim projektantom.

Zatvorite odgovor

241.

Je li za građevine za koje nije potreban akt za građenje ili Glavni projekt prema Pravilniku o jednostavnim građevinama potrebno voditi "elektronički dnevnik" ili se može voditi kao i do sada u dnevnik knjigu?

06. veljače 2023.

Prema odredbi članka 3. stavka 1. točke 1. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (Narodne novine, br. 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20 i 74/22) bez građevinske dozvole i glavnog projekta, mogu se izvoditi radovi redovitog održavanja građevine.

Člankom 2. stavkom 1. Pravilnika o održavanju građevina (Narodne novine, br. 122/14 i 98/19) redovito održavanje građevine jest preventivno pregledavanje građevine odnosno njenih dijelova i preventivno izvođenje radova kojima se sprječava gubitak svojstava građevine i njezine funkcionalnosti definirane namjenom u projektu građevine, kao i izvođenje radova na zamjeni, dopuni i/ili popuni dijelova građevine u razmacima i opsegu određenim projektom građevine ili zbog narušenog svojstva i/ili funkcionalnosti tih dijelova kojem uzrok nije kakav izvanredni događaj. Što sve obuhvaća redovito održavanje građevine propisano je odredbom članka 11. spomenutog Pravilnika o održavanju građevina.

Iz odredbe članka 6. stavka 4. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima vidljivo je da investitor nije dužan prijaviti početak građenja za izvođenje radova iz članka 3. toga Pravilnika, a iz stavka 5. istoga članka vidljivo je da se stručni nadzor građenja ne provodi nad izvođenjem radova iz članka 3. istoga Pravilnika.

Odredbom članka 12. Pravilnika o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, uvjetima i vođenju građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera (Narodne novine, br. 131/21 i 68/22) je propisano da je o građenju građevine, odnosno o izvođenju pojedinih radova za koje je potrebna građevinska dozvola, glavni projekt, tipski projekt, projekt uklanjanja ili drugi akt na temelju kojeg se može započeti s građenjem te prilikom građenja građevina i izvođenja radova za koje je posebnim propisom kojim su uređene jednostavne i druge građevine propisana obveza prijave početka građenja, izvođač obvezan voditi građevinski dnevnik. Građevinski dnevnik se vodi kao elektronički zapis u programu eGrađevinski dnevnik na hrvatskom jeziku latiničnim pismom. (članak 11. stavak 2. spomenutog Pravilnika o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, uvjetima i vođenju građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera.

Slijedom navedenog proizlazi da za izvođenje radova redovitog održavanja po našem mišljenju nije propisana obveza prijave građenja ni obveza vođenja građevinskog dnevnika.

U slučaju izvanrednog održavanja prema odredbama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (članak 5.) prema odredbi članka 6. stavak 4. toga Pravilnika investitor je dužan prijaviti početak građenja, a prema stavku 5. istoga članka nad izvođenjem radova iz članka 5. toga Pravilnika provodi se stručni nadzor. Iz odredbe gore citiranih članka 11. stavak 2. i članka 12. vidljivo je da se u slučaju izvanrednog održavanja vodi građevinski dnevnik i to kao elektronički zapis u programu eGrađevinski dnevnik.

Zatvorite odgovor

240.

Utvrđivanje cijene usluge stručnog nadzora tijekom produljenog trajanja ugovora

19. prosinca 2022.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da Hrvatska komora inženjera građevinarstva nema nadležnosti upuštati se u razmatranje konkretnih ugovornih odnosa, niti tumačiti ugovorne odnose sudionika u gradnji. Međutim u okviru nadležnosti Komore i na temelju podataka koje ste dostavili u dopisu od 6. prosinca 2022. daje se pravno mišljenje.

Prema podacima iz vašeg dopisa ugovor za stručni nadzor sklopljen je na 12 mjeseci uz ukupno ugovorenu cijenu usluge, pri čemu su jedinične cijene iz ponude nepromjenjive za vrijeme trajanja ugovora, a način plaćanja usluge određen po realizaciji putem privremenih i okončane situacije. Nadalje navodite da je došlo do produljenja roka izvođenja radova i povećanja ukupne cijene radova, o čemu je sklopljen anex ugovora sa izvođačem. Uslijed toga nastala je potreba produljenja usluge stručnog nadzora, odnosno ugovora između investitora i stručnog nadzora.

S tim u svezi navodimo da se opisane situacije u praksi rješavaju sklapanjem dodatka ugovoru, a u konkretnom slučaju i postojeći ugovor za obavljanje usluge stručnog nadzora daje osnovu za sklapanje dodatka ugovoru.

Naime iz Vašeg dopisa je vidljivo kako postojeći ugovor predviđa da je stručni nadzor obvezan obnoviti dano jamstvo u slučaju izmjene ugovora za vrijeme trajanja u smislu sklapanja dodatka ugovoru radi produženja roka izvršenja ugovora ili povećanja ugovorene cijene.

Uvažavajući okolnosti zbog kojih je došlo do produljenja roka izvođenja radova od strane izvođača, a na koje je investitor pristao, nastala je potreba za produljenjem usluge stručnog nadzora.

U tom slučaju prema mišljenju Komore investitor treba sklopiti dodatak ugovora za uslugu stručnog nadzora kojim će se riještiti pitanje cijene usluge stručnog nadzora tijekom produljenog trajanja ugovora kao i druga prava i obveze ugovornih strana.

Naime, iz Vašeg upita proizlazi da je ugovorom određena ukupno ugovorena cijena za uslugu stručnog nadzora tijekom trajanja ugovora. Ukupno ugovorena cijena je utvrđena prema jediničnim cijenama iz ponude, a koje su dane i s obzirom na predviđeno trajanja ugovora. Ugovoreni način obračuna po realizaciji, ovisno o postotku realizacije izvođača, odnosi se na modalitet plaćanja cijene usluge, a ne na samu cijenu i njezinu visinu. Stoga nema zapreke da kod sklapanja dodatka ugovoru detaljno uredite i cijenu usluge stručnog nadzora tijekom produljenog trajanja ugovora, uz razmatranje zahtjeva za povećanjem cijene, uzimajući u obzir promijenjene okolnosti nastale nakon sklapanja ugovora, okolnosti koje su dovele do potrebe produljenja usluge stručnog nadzora, kao i dosadašnju realizaciju ugovora.

Zatvorite odgovor

239.

Poslovi sudionika u gradnju - suradnici projektantu ili nadzornom inženjeru

25. listopada 2022.

Zakonom o gradnji (Narodne novine, br. 153/2013, 20/2017, 39/2019 i 125/2019) i Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015, 118/2018 i 110/2019) reguliraju poslovi sudionika u gradnji.

Suradnici projektanta i nadzornog inženjera bili su propisani ranije važećim Zakonom o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji koji je prestao važiti 25. srpnja 2015. stupanjem na snagu Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015). Istovremeno Zakonom o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju iz 2015 (Narodne novine, br. 78/2015) brisani su pripravnici.

Međutim u skladu sa važećim propisima i općim aktima Komore nema pravnih zapreka da projektant ili nadzorni inženjer u obavljanju svog posla angažiraju suradnike koji radom uz projektanta ili nadzornog inženjera stječu odgovarajuće stručno iskustvo za upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva. Suradnik projektanta ili suradnik nadzornog inženjera rade pod nadzorom osobe kod koje su na osposobljavanju i ne mogu potpisivati dokumente.

Slijedom navedenog imenovanje suradnika kao akt poslodavca je i dalje pravno dopušteno ali u svrhu stjecanja stručnog iskustava na odgovarajućim poslovima koje je potrebno za upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva.

Zatvorite odgovor

238.

Uvjeti za upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva

11. listopada 2022.

Člankom 27. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, br. 78/2015, 114/2018 i 110/2019) propisani su uvjeti za upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva, te stjecanje ovlaštenja za obavljanje stručnih poslova projektiranja i stručnog nadzora građenja.

Za upis u navedeni imenik potreban je odgovarajući stupanj stručne spreme (300 ECTS bodova) i položeni stručni ispit te odgovarajuće iskustvo na poslovima u struci od najmanje dvije godine, ili da je osoba nakon završenog preddiplomskog studija (180 ECTS bodova) provela tri godine na odgovarajućim poslovima u struci i nakon toga završila i odgovarajući diplomski ili stručni studij (+120 ECTS bodova) i nakon završetka tog studija provela na odgovarajućim poslovima u struci jednu godinu.

300 ECTS + 2 g. radnog iskustva na odgovarajućim poslovima u struci

ili

180 ECTS + 3 g. + (120 ECTS + 1g.) radnog iskustva na odgovarajućim poslovima u struci

ili

300 ECTS + 10 g. na stručnim poslovima graditeljstva i/ili prostornoga uređenja u državnoj upravi ili JLP(R)S

Pod odgovarajućim poslovima u struci smatraju se poslovi suradnika projektantu ili suradnika nadzornom inženjeru građevinske struke.

U odgovoru na vaš upit dodatno napominjemo da morate imati ili najmanje 10 godina na stručnim poslovima graditeljstva i/ili prostornog uređenja u tijelima državne uprave ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili dvije godine iskustva u struci na poslovima suradnika projektantu ili suradnika nadzornom inženjeru.

Da li su u konkretnom slučaju ispunjeni uvjeti za upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva utvrđuje se u upravnom postupku nakon podnesenog zahtjeva i priložene dokumentacije.

Zatvorite odgovor

237.

Dopuštenje za obavljanje poslova zaštite i očuvanja kulturnih dobara

11. listopada 2022.

Dopuštenje za obavljanje poslova zaštite i očuvanja kulturnih dobara izdaje se temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i Pravilnika o uvjetima za dobivanje dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine, br. 98/2018).

Za koje poslove se izdaje dopuštenje

Pravilnikom o uvjetima za dobivanje dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara čl. 2. navodi se popis poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se obavljaju na temelju dopuštenja:

  1. konzervatorsko-restauratorska istraživanja invazivnim metodama s izradom elaborata istraživanja
  2. izrada prijedloga konzervatorsko-restauratorskih postupaka na pokretnom kulturnom dobru
  3. izvođenje radova preventivne konzervacije na kulturnom dobru prema užoj specijalnosti
  4. izvođenje konzervatorsko-restauratorskih radova na kulturnom dobru prema užoj specijalnosti
  5. izrada konzervatorskih elaborata za nepokretno kulturno dobro
  6. izrada arhitektonskog snimka postojećeg stanja nepokretnog kulturnog dobra
  7. izrada idejnog, glavnog i izvedbenog projekta za radove na nepokretnom kulturnom dobru
  8. poslovi projektiranja sustava tehničke zaštite na kulturnom dobru.

Kome se izdaje dopuštenje

Dopuštenje se izdaje fizičkoj osobi za koju se utvrđuje stručna osposobljenost, ako ona već nije utvrđena na drugi način (stručno zvanje restauratora). Stoga dopuštenje ne trebaju ishoditi fizičke osobe koje imaju stručno zvanje za obavljanje restauratorsko-konzervatorskih poslova određene uže specijalnosti stečeno prema članku 101. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ili zakonu kojim se uređuje muzejska djelatnost.
Dopuštenje se izdaje bez vremenskog ograničenja.

Pravnim osobama se ne izdaje dopuštenje, s obzirom da je na snazi zakonska predmnijeva da pravne osobe imaju dopuštenje ako osiguraju rad fizičke osobe za koju je utvrđena stručna osposobljenost tj. one koja ima dopuštenje ili odgovarajuće stručno zvanje. Ova pravna predmnijeva primjenjuje se i na obrtnika koji osigura rad fizičke osobe za koju je utvrđena stručna osposobljenost kako je prethodno navedeno, za slučaj kada obrtnik kao fizička osoba nema za te poslove dopuštenje u smislu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine, br. 98/2018).

Izvođači građevinskih radova (izvođenje građevinskih radova na nepokretnom kulturnom dobru) više ne trebaju ishoditi dopuštenje prema ovom Zakonu i Pravilniku, ali za izvođenje radova je potrebno prethodno pribaviti odobrenje za izvođenje radova od nadležnog tijela sukladno članku 62. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Zatvorite odgovor

236.

Članak 36. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje

11. listopada 2022.

"Prema članku 36. stavku 1. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015, 118/2018 i 110/2019), zaposlenik pravne osobe ili fizičke osobe obrtnika koja djelatnost upravljanja projektom gradnje određene građevine ne može biti nadzorni inženjer te građevine.

S obzirom na navedeno, mišljenja smo da pravna osoba, registrirana za obavljanje djelatnosti upravljanja projektom gradnje i stručnog nadzora građenja, ne može obje djelatnosti obavljati istovremeno na istoj građevini, niti može ugovoriti istovremeno obavljanje obiju djelatnosti na istoj građevini (bilo putem svojih zaposlenika bilo putem ugovora o poslovnoj suradnji)."

Zatvorite odgovor

235.

Osporavanje građevinske dozvole

11. listopada 2022.

"Odredbom članka 111. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/2013, 20/2017, 39/2019 i 125/2019) je propisano da je tijelo graditeljstva dužno izdati građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da: 1. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti, 2. su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta, 3. je glavni projekt izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru određenim lokacijskom dozvolom, 4. je glavni projekt izradila ovlaštena osoba i 5. je glavni projekt propisno označen i da je izrađen tako da je onemogućena neovlaštena promjena njegovog sadržaja, odnosno zamjena njegovih dijelova. Dakle u postupku izdavanja građevinske dozvole za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola provjerava se da li je glavni projekt izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru određenim lokacijskom dozvolom, a ne da li je glavni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom.

Prema odredbi članka 146. stavak 1. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine, br. 153/2013, 65/2017, 114/2018, 39/2019 i 98/2019) lokacijska dozvola izdaje se nakon što je u provedenom postupku, između ostalog utvrđeno da je idejni projekt izrađen u skladu sa prostornim planom, posebnim uvjetima i uvjetima priključenja. U predmetnom slučaju smatrate da je lokacijska dozvola izdana protivno odredbama GUP-a Grada Zagreba te pitate " tko je je nadležan da reagira na ukazano i poništi lokacijsku dozvolu?".

S tim u vezi vam ukazujemo na odredbe članka 131. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku prema kojem rješenje (u ovom slučaju lokacijsku dozvolu) može poništiti ili ukinuti javnopravno tijelo koje ga je donijelo. Kad je rješenje donijelo prvostupanjsko tijelo, može ga poništiti ili ukinuti i drugostupanjsko tijelo. Ako nema drugostupanjskog tijela, rješenje može poništiti ili ukinuti tijelo koje na temelju zakona obavlja nadzor nad tim tijelom.

Stavkom 2. istoga članka istoga Zakona je propisano da se nezakonito rješenje može poništiti u roku od dvije godine, a ukinuti u roku od jedne godine od dana dostave rješenja stranci, u kojim slučajevima rješenje mora biti u tom roku otpremljeno iz tijela koje je rješenje donijelo, a stavkom 3. istoga članka istoga Zakona javnopravno tijelo donosi rješenje o poništavanju ili ukidanju rješenja po službenoj dužnosti, na prijedlog stranke ili ovlaštenoga državnog tijela. Ako je prijedlog za poništavanje ili ukidanje rješenja podnijela stranka ili ovlašteno državno tijelo, a javnopravno tijelo ne prihvati prijedlog, obavijestit će o tome podnositelja prijedloga. Dakle i stranka može podnijeti prijedlog za poništavanje ili ukidanje lokacijske dozvole.

Razlozi za poništavanja i ukidanje nezakonitog rješenja propisani su odredbama članka 129. Zakona o općem upravnom postupku pa je, između ostalog stavkom 1. spomenutog članka propisano da se rješenje može poništiti ili ukinuti u cijelosti nakon isteka roka za žalbu, stavkom 3. toga članka je propisano da se u slučaju očite povrede materijalnog propisa (a to je i prostorni plan), rješenje kojim je stranka stekla neko pravo može poništiti ili ukinuti ovisno o prirodi upravne stvari i posljedicama koje bi nastale poništenjem ili ukidanjem rješenja, a stavkom 4. spomenutog članka je propisano da u upravnim stvarima u kojima sudjeluju dvije stranke ili više njih s protivnim interesima, rješenje se može ukinuti samo uz pristanak protivne stranke."

Zatvorite odgovor

234.

Nepriznavanje statusa nezaposlene osobe članu Komore - pogrešno tumačenje Zakona

25. kolovoza 2022.

Pogrešnim tumačenjem zakonskih odredaba područni ured Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ukinuo je pravo na novčanu naknadu kao nezaposlenoj osobi zato jer je član Komore.

Komora poduzima sve aktivnosti s ciljem razjašnjavanja ovoga nesporazuma jer je nedvojbeno da upisom u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva ovlaštena osoba ne stječe status zaposlene osobe.

Komora će se obratiti Hrvatskom zavodu za zapošljavanje Središnjici kako bi ukazali na pogrešno tumačenje propisa iz područja inženjerskih poslova i djelatnosti u postupcima koji se vode kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Preuzimanje dokumenata:

Mišljenje[ PDF: 256 KB ]

HKIG - Dopis[ PDF: 253 KB ]

Zatvorite odgovor

233.

Zakonska obveza obveznog sadržaja na naslovnici projekta - Zajedničke oznake projekta (ZOP)

19. kolovoza 2022.

Na temelju upit više članova Komore vezano za zajedničke oznake projekta, odnosno na koji način se ona primjenjuje za idejni, glavni odnosno izvedbeni projekt zaprimljen je odgovor Ministarstva prostornoga uređenja i graditeljstva kako slijedi:

Člankom 2. stavak 1. Pravilnika o obveznom sadržaju i opremanju projekta građevina (Narodne novine, br. 118/19, 65/20), je propisano, da su projekti građevina u smislu tog Pravilnika glavni, izvedbeni i tipski projekt, a člankom 17. stavak 1. Pravilnika, da naslovna stranica svake mape projekta obvezno sadrži između ostalog i zajedničku oznaku svih mapa koje su sastavni dijelovi cjelovitog projekta (ZOP). S obzirom na činjenicu, da se značajni postotak usluga projektiranja provodi za potrebe javnih naručitelja koji podliježu postupcima javne nabave, ograničavanje odnosno propisivanje jedinstvenog ZOP-a za sve vrste projekta nije primjenljivo, odnosno je stav ovog Ministarstva, da idejni, glavni odnosno izvedbeni projekt ne moraju imati isti ZOP. To znači, da ideji projekt može imati jednu oznaku, glavni projekt drugi ZOP, te izvedbeni projekt opet drugi ZOP. Isti ZOP također nije obvezan za projekte različitih faza određenih lokacijskom dozvolom, za koje će se ishoditi više građevinskih dozvola.

Zatvorite odgovor

232.

Obveze sudionika u tehničkom pregledu građevine?

30. studenog 2021.

Napominjemo a je tumačenje propisa iz područja prostornoga uređenja i gradnje u nadležnosti Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje:

Odredbom članka 3. stavka 2. Pravilnika o tehničkom pregledu građevine (Narodne novine, br. 46/2018. i 98/2019.) propisano je da je projektant glavnog projekta dužan na tehničkom pregledu dati mišljenje o usklađenosti izgrađene građevine ili njezinog dijela s glavnim projektom koji je sastavni dio građevinske dozvole, odnosno s glavnim projektom za građevine koje se grade, odnosno izvode bez građevinske dozvole i očitovanje o projektantskom nadzoru ako je obavljen.

Prema stavku 2. istoga članka istoga Pravilnika ako u slučaju iz stavaka 2. i 3. ovoga članka projektant, odnosno revident ne daju mišljenje na tehničkom pregledu ili u ostavljenom roku, smatra se da je mišljenje dano.

S citiranim člancima u vezi pitate što učiniti u situaciji kad je izrada izvedbenog projekta povjerena drugom, a ne projektantu koji je izradio glavni projekt, odnosno znači li to da je sukladno članku 51. stavak 3. Zakona o gradnji projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune glavnog projekta odgovoran za cijeli glavni odnosno izvedbeni projekt, odnosno ostaje li i dalje obveza projektanta glavnog projekta da da mišljenje o usklađenosti izgrađene građevine ili njezinog dijela s glavnim projektom koji je sastavni dio građevinske dozvole, odnosno s glavnim projektom za građevine koje se grade, odnosno izvode bez građevinske dozvole ili se ta obveza prenosi na projektanta izvedbenog projekta.

Nadalje pitate što znači odredba članka 74. stavak 2. Zakona o gradnji prema kojoj izvedbeni projekt ne smije biti izrađen protivno glavnom projektu.

Nadalje navodite da je kao prekršaj projektanta prema odredbi članka 163. stavak 1. točka 4. Zakona o gradnji i u slučaju "kada izvedbeni projekt nije izrađen u skladu sa glavnim projektom".

S prednje navedenim navodite slučaj iz prakse u kojem odabrani izvođač radova ima nešto drugačiju tehnologiju gradnje ili koristi neke druge materijale (npr. čelik veće čvrstoće) nego je predviđeno glavnim projektom pa radi toga izrada izvedbenog projekta "ide u smjeru prilagodbe tehničkog rješenja". Zaključujete da bi u tom slučaju izvedeno stanje odgovaralo lokacijskim i posebnim uvjetima zadanim građevinskom dozvolom ali da se opet u "bitnome" razlikuje. Smatrate da je u toj situaciji projektant u nezavidnom položaju, jer može ne dati mišljenje (pa se smatra da je dao pozitivno mišljenje) ili dati mišljenje i kad nije bio uključen u fazu gradnje nego je tek po završetku radova došao na gradilište pa su u tom slučaju svi konstruktivni elementi u pravilu skriveni elementima završne obrade, a u kojem slučaju ne može dati suvislo obrazloženje. Smatrate da je u tom slučaju moguće i "solomonsko rješenje", odnosno da da mišljenje bez sadržaja.

Projektant (dakle i projektant dijela glavnog projekta, kao i projektant izvedbenog projekta) je odgovoran da projekt koji je izradio ispunjava propisane uvjete, da je građevina projektirana u skladu s lokacijskom dozvolom, odnosno uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom te da ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu, zahtjeve propisane za energetska svojstva zgrada i druge propisane zahtjeve i uvjete. Isto je propisano odredbom članka 51. stavka 2. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/2013., 20/2017., 39/2019., 125/2019.).

Sadržaj glavnog projekta je propisan odredbama članka 68. do 71. Zakona o gradnji, a prema odredbi članka 74. stavka 1. istoga Zakona izvedbenim projektom se razrađuje tehničko rješenje dano glavnim projektom. Iz tih odredbi proizlazi da izvedbeni projekt mora biti u skladu sa glavnim projektom, odnosno da ne smije biti protivan istom.

U pravilu odabrani izvođač daje ponudu isključivo prema glavnom projektu, ali se može u praksi pojaviti situacija da izvođač ima kvalitetniji prijedlog, kojim se npr. utječe na troškove građenja, brzinu građenja, drugačije, jednako vrijedne materijale ili bolje. U tom slučaju je relevantna odredba članka 106.a stavak 2. Zakona o gradnji prema kojoj izmjene tijekom građenja kojima se utječe na ispunjavanje bilo kojeg temeljnog zahtjeva za građevinu, osim na temeljni zahtjev sigurnosti u slučaju požara, a kojima se ne mijenja usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima, investitor može učiniti na temelju izmjene i/ili dopune glavnog projekta koji je sastavni dio građevinske dozvole na temelju koje se gradi, s time da izmjenu i/ili dopunu građevinske dozvole ishodi prije podnošenja zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole, te odredba stavka 3. istoga članka istoga Zakona prema kojoj izmjene tijekom građenja kojima se utječe na ispunjavanje temeljnog zahtjeva sigurnosti u slučaju požara, a kojima se ne mijenja usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima, investitor može učiniti na temelju izmjene i/ili dopune glavnog projekta koji je sastavni dio građevinske dozvole na temelju koje se gradi za koje je javnopravno tijelo nadležno za zaštitu od požara izdalo potvrdu o usklađenosti s posebnim uvjetima zaštite od požara, s time da izmjenu i/ili dopunu građevinske dozvole ishodi prije podnošenja zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole.

Projektant glavnog projekta dužan je na tehničkom pregledu dati mišljenje o usklađenosti izgrađene građevine ili njezinog dijela s glavnim projektom koji je sastavni dio građevinske dozvole, odnosno s glavnim projektom za građevine koje se grade, odnosno izvode bez građevinske dozvole i očitovanje o projektantskom nadzoru ako je obavljen. (članka 3. stavak 2. Pravilnika o tehničkom pregledu građevine), a prenošenje te obveze nije predviđeno ni jednom odredbom propisa iz oblasti gradnje i građenja.

Pri tome treba znati i da je odredbom članka 12. Pravilnika o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera (Narodne novine, br. 111/2014., 107/2015., 20/2017., 98/2019., 121/2019.) propisano da je građevinski dnevnik dokument o tijeku građenja kojim se dokazuje usklađenost uvjeta i načina građenja, odnosno izvođenja pojedinih radova s pretpostavkama i zahtjevima iz glavnog projekta, tipskog projekta, izvedbenog projekta, Zakona o gradnji, posebnih propisa i pravila struke. Isto tako treba znati da projektant glavnog projekta tijekom građenja ima pristup građevinskom dnevniku i nema potrebe za improviziranjem u davanju spomenutog mišljenja.

U upitu navodite i da je Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i to člankom 50. stavak 1. kao zadaća struke navedena " izrada snimke izvedenog stanja građevine", a da se u Zakonu o postupanju sa nezakonito izgrađenim zgradama i to u članku 12. stavak 2. koristi termin "snimka izvedenog stanja" pa pitate referira li se zadaća struke i na terminologiju iz "starog Zakona o prostornom uređenju i gradnji" kojim je bio određen i "projekt izvedenog stanja", a kojeg u "aktualnom Zakonu o gradnji" više nema.

S tim u svezi navodimo da su Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015., 118/2018. i 110/2019.) i to člankom 50. stavak 1. podstavkom 4. propisane zadaće građevinske struke u obavljanju poslova projektiranja i kontrole projekata: - izrada snimke izvedenog stanja za sve građevine, a da se u Zakonu o postupanju sa nezakonito izgrađenim zgradama koristi termin "snimka izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade", dok se u ranije važećem Zakona o prostornom uređenju i gradnji koristio termin "snimka izvedenog stanja", a oba termina iz spomenutih zakona u skladu su sa zadaćom struke propisanom citiranom odredbom. Za napomenuti je da se Zakon o postupanju sa nezakonito izgrađenim zgradama primjenjuje i danas, dok su odredbe Zakona o prostornom uređenju i gradnji vezane uz postupak izdavanja potvrde izvedenog stanja, čiji sastavni dio je bila "snimka izvedenog stanja", brisane izmjenama i dopunama spomenutog zakona iz 2011.

Zatvorite odgovor

231.

Obračun fasade - bez špaleta
Na koji drugi način obračunati fasadu obzirom da zbog rastera prozora i karakteristične fasade imamo veliku količinu "otpada" i rada kojeg ne možemo obračunati, jer se praktički pola keramike skraćuje jer je u je ventiliranoj keramičkoj fasadi, na kojoj se nalaze staklene stijenke (prozori) dimenzija 11.5m*1.8m i ima ih 42 kom, cijela fasada isprekidana navedenim prozorima, a iznad, ispod i između prozora ide ventilirana keramička fasada koja je u istoj liniji sa fasadom (NEMA ŠPALETA)?

23. kolovoza 2021.

U pravilu sudionici u gradnji vezani su stavkama troškovnika, međutim u slučaju neočekivanih situacija potrebno je obratiti se nadzornom inženjeru i prezentirati mu dokaz o razlozima koji su doveli do povećane količine otpada.

U normama je predviđen u postotnom obliku otpad (za pločice on je od 1-2%, a za oblaganje stupova-puno rezanja i 3,5%), ali ako izvođač može dokazati povećani rastur treba mu to priznati.

Zatvorite odgovor

230.

Kojim pečatom se ovjerava elaborat procjene vrijednosti nekretnine?

23. kolovoza 2021.

Prema članku 5. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina (Narodne novine, br. 78/2015.) procjembeni elaborat je dokument kojim se procjena vrijednosti nekretnina jasno i transparentno prezentira u pisanom obliku, a obuhvaća nalaz i mišljenje stalnoga sudskog vještaka za procjenu nekretnina ili procjenu stalnoga sudskog procjenitelja.

Stoga, u skladu sa navedenim zakonom procjene vrijednosti nekretnina mogu obavljati samo stalini sudski vještaci za procjenu nekretnina ili stalni sudski procjenitelji, te ovjeravati odgovarajućim pečatom stalnog sudskog vještaka ii stalnog sudskog procjenitelja.

U vezi vašeg priloženog upita također vas obavještavamo da se upisom u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva Hrvatske komore inženjera građevinarstva stječe se strukovni naziv ovlašteni inženjer građevinarstva i pravo obavljanja stručnih poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja. Pečatom ovlaštenog inženjera građevinarstva ovjerava se isključivo dokumentacija vezana uz poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja.

Člankom 50. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015., 118/2018., 110/2019.) propisane su zadaće građevinske struke u obavljanju poslova projektiranja i kontrole projekata:

  • izrada građevinskih projekata za sve građevine, uključujući sve projekte instalacije vodovoda i kanalizacije
  • izrada iskaza procijenjenih troškova građenja, u okviru zadaća za koje je građevinska struka ovlaštena za projektiranje
  • utvrđivanje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu za sve građevine s izradom dokaza o ispunjavanju temeljnih zahtjeva, u okviru zadaća za koje je građevinska struka ovlaštena za projektiranje
  • izrada snimke izvedenog stanja za sve građevine
  • izrada dijelova projekta uklanjanja za sve građevine, u okviru zadaća za koje je građevinska struka ovlaštena za projektiranje
  • izrada građevinskog projekta postojećeg stanja za sve građevine
  • kontrola glavnog projekta i projekta uklanjanja svih građevina s obzirom na mehaničku otpornost i stabilnost
  • nostrifikacija građevinskih projekata.

Člankom 53. istog Zakona propisani su poslovi stručnog nadzora građenja, pa tako arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka u obavljanju poslova stručnog nadzora građenja provodi nadzor nad izvođenjem radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati.

Građevinska struka može obavljati i poslove stručnog nadzora građenja građevina i izvođenja radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati arhitektonska struka.

Arhitektonska struka može obavljati i poslove stručnog nadzora izvođenja radova na zgradama koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati građevinska struka, a za koje prema posebnom propisu nije potrebna kontrola glavnog projekta.

Slijedom navedenog u skladu sa važećim propisima poslovi procjene vrijednosti nekrentina koji se provode na temelju Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina ne mogu se ovjeravati pečatom ovlaštenog inženjera građevinarstva.

Zatvorite odgovor

229.

Stručni nadzor za vlastite potreba?

23. kolovoza 2021.

Temeljem odredbe članka 50. stavka 2. Zakona o gradnji, izradu glavnog projekta i/ili stručni nadzor građenja diplomirani inženjer građevinarstva sa položenim stručnim ispitom može obaviti samo za vlastite potrebe.

Zatvorite odgovor

228.

Mora li voditelj radova iz Republike Slovenije biti upisan u Hrvatsku komoru inženjera građevinarstva da bi radio u Republici Hrvatskoj odnosno tko utvrđuje njegove kvalifikacije?

23. kolovoza 2021.

U odgovoru na vaš upit navodimo da od stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015.) - 23.11.2019. ovlaštene fizičke osobe iz države ugovornice EGP-a u slučaju namjere obavljanja privremenih i/ili povremenih poslova u svojstvu ovlaštene osobe dužne su podnijeti izjavu u pisanom ili elektroničkom obliku i priložiti dokumentaciju povezanu sa stručnim kvalifikacijama kao i pojedinosti osiguranja samo u slučaju da namjeravaju obavljati poslove prostornog uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, odnosno poslove kontrole projekata u Republici Hrvatskoj.

Slijedom navedenog osobe koje su stručnu kvalifikaciju inženjera gradilišta i/ili voditelja radova stekle u državi ugovornici Europskog gospodarskog prostora, mogu te poslove u Republici Hrvatskoj obavljati na privremenoj ili povremenoj osnovi ali pritom moraju ispunjavati uvjete za obavljane tih poslova u državi poslovnog nastana i od 23.11.2019. godine nemaju obvezu prije prvog posla u Republici Hrvatskoj o tome izjavom u pisanom ili elektroničkom obliku izvijestiti Komoru.

Zahtjevi naručitelja u postupcima javne nabave moraju biti u skladu sa važećim propisima.

Postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije provodi u slučaju da strana ovlaštena fizička osoba namjerava trajno obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, kontrole projekata, vođenja građenja ili voditelja projekta i poslova ispitivanja i prethodnih istraživanja u skladu s člankom 59. stavak 2. i člankom 73. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje (Narodne novine, 78/2015., 118/2018., 110/2019.).

Nakon priznavanja inozemne stručne kvalifikacije i provjere znanja hrvatskog jezika strana ovlaštena osoba koja namjerava trajno obavljati poslove inženjera gradilišta ima pravo upisa u Imenik stranih ovlaštenih osoba inženjera gradilišta.

Zatvorite odgovor

227.

Da li je za zgradu Fischer Klinike za dječje bolesti, Klaićeva, u okolnostima nemogućnosti ostvarivanja uvjeta cjelovite obnove u sklopu razine 4 potresne obnove, projektom obnove, moguće zadati i razinu 3, kao ojačavanje svih konstrukcijskih elemenata do najveće moguće mjere. Navedeni dopis dostavljen je na mišljenje i Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva.

23. kolovoza 2021.

U okviru nadležnosti Komore daje se stručno mišljenje:

Člankom 16. stavak 7. Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i karlovačke županije (Narodne novine, br. 102/2020., 10/2021.) propisano je da se oštećene zgrade javne namjene obnavljaju cjelovitom obnovom zgrade, a cjelovita obnova zgrade za zdravstvene ustanove veće važnosti kao što su klinički bolnički centri i sl.) podrazumijeva cjelovitu obnovu građevinske konstrukcije - Razina 4 u skladu s TPGK te izvođenje potrebnih pripremnih, građevinskih, završno-obrtničkih i instalaterskih radova odnosno radova kojima se zgrada dovodi u stanje potpune građevinske uporabljivosti do razine koju zahtijevaju važeći propisi i s tim u vezi norme, kao i pravila struke, a uz ostale potrebne radove.

Tehničkim propisom za građevinske konstrukcije (Narodne novine, br. 17/2017., 75/2020.) člankom 24.a. propisana je obnova građevinskih konstrukcija zgrada nakon potresa, a Prilogom III. definirane su razine obnove potresom oštećenih konstrukcija zgrada u odnosu na mehaničku otpornost i stabilnost.

Zgrade čija je cjelovitost tijekom potresa od važnosti za širu zajednicu (zgrade razreda važnosti IV prema nizu HRN EN 1998) gdje pripadaju i zdravstvene ustanove veće važnosti kao što su klinički bolnički centri i sl.) obnavljaju se cjelovitom obnovom konstrukcije Razina 4.

Stoga je u konkretnom slučaju potrebno prvo izraditi Elaborat ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije u skladu sa Pravilnikom o sadržaju i tehničkim elementima projektne dokumentacije obnove, projekta za uklanjanje zgrade i projekta za građenje zamjenske obiteljske kuće oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije (Narodne novine, br. 127/2020.), a nakon toga projekt obnove za cjelovitu obnovu zgrade u sklopu kojeg konstrukciju ojačati na razinu 4.

Podsjećamo isto tako da je potrebno seizmičke sile uvećati za faktore važnosti od 1.2 ( Razina 3) i 1.4 (Razina 4), a sukladno tablici 4.3 HRN EN 1998., i kada se radi o obnovi nakon potresa, isto kao i kad se radi o klasičnoj rekonstrukciji.

Vrlo je čest slučaj da Razinu 3 ili 4 (kao što je vjerojatno i predmetni slučaj) nije moguće ostvariti, a da se pritom ne naruši spomenička vrijednost građevine, ako je građevina pojedinačno kulturno dobro iznimne spomeničke vrijednosti.

Ukoliko je građevina stara građevina, iz vremena Austrougarske i ima nosivu konstrukciju od zidanih svodova, zidanih nosivih zidova i drvenih grednika, iz dosadašnjih iskustava, takve zgrade imaju izrazito malu zatečenu potresnu otpornost. Za dosezanje tražene otpornosti po današnjim propisima, što je prethodno navedeno, u pravilu nije moguće provesti zahvate pojačanja zatečenog stanja, već je potrebno "ubaciti" novu krutu konstrukciju u postojeću, a koja bi prihvatila seizmičko djelovanje takvog intenziteta.

Slijedom navedenog mišljenja smo da ste kao projektant dužni postupati u skladu sa svojim ovlaštenjima i odgovornostima primjenjujući važeće propise te utvrditi potrebnu razinu obnove konstrukcije i opis očekivanih zahvata, a na vlasniku odnosno osnivaču je da donese odluku da li će se takva obnova provoditi, osiguravanje financijskih i organizacijskih uvjeta za provedbu obnove.

Također navodimo da u slučaju odstupanja od propisanog temeljnog zahtjeva prilikom obnove ostaje odgovornost projektanta za tako izrađen projekt.

Zatvorite odgovor

226.

Mogu li se poslovi projektiranja obavljati temeljem ugovora o djelu?

23. kolovoza 2021.

Mišljenje Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja i dodatno navodimo da pravna osoba registrirana za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja može u skladu sa člankom 22. stavak 2. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje ako ispunjava uvjet iz stavka 1. toga članka, dodatne ovlaštene inženjere osigurati putem ugovora o djelu, poslovnoj suradnji i sl.

Zatvorite odgovor

225.

Može li pravna osoba pružati i usluge vođenja projekta i stručnog nadzora za koje ima ovlaštene zaposlenike?

23. kolovoza 2021.

Odredba članka 39. ne derogira zakonske zabrane iz članka 36. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje. Međutim da pojasnimo u članku 36. radi se tome da na istoj građevini jedna osoba ne može obavljati polove upravljanja projektom gradnje i ujedno biti nadzorni inženjer te građevine.

Također pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja obavlja djelatnost upravljanja projektom gradnje određene građevine ne može biti izvođač te građevine.

U odgovoru na vaš upit navodimo da pravna osoba može pružati usluge vođenja projekta i usluge stručnog nadzora građenja ako za to ima osobe koje ispunjavaju zakonom propisane uvjete, ali pri tome treba voditi računa da to ne bude na istoj građevini.

Zatvorite odgovor

224.

Mora li pravna osoba registrirana za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja mora u obavljanju tih poslova imati zaposlenog ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera?

23. kolovoza 2021.

U skladu sa člankom 22. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015., 118/2018. i 110/2019.) pravna osoba registrirana za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja mora u obavljanju tih poslova imati zaposlenog ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera.

Također navodimo da se poslovi projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja mogu obavljati samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost (članak 18.).

  1. Mišljenje Ministarstva rada iz kojeg je vidljivo da možete biti zaposleni u trgovačkom društvu i imati vlastiti Ured u kojem ne morate biti zaposleni.
  1. Mišljenje Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja vezano uz obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja.

Zatvorite odgovor

223.

Obračun izvedenih sklopova čelične konstrukcije sve dok se ista ne ugradi na gradilištu?

23. kolovoza 2021.

Povjerenstvo je mišljenja da treba razlikovati tehnologiju izrade čelične konstrukcije za koju navodite konkretne podatke, od obračuna usluge.

Prema podatcima iz vašeg upita za pretpostaviti je da se obračun vrši po mjesečnim situacijama i stvarno ugrađenim količinama i ako je tako nadzorni inženjer je u pravu da se priznaje samo količina koja je ugrađena na gradilištu. Sve je stvar opisa stavke troškovnika i ugovora investitora i izvođača. Ako je nešto sklop onda to ima funkciju tek kad se ugradi na gradilištu i tek se tada može utvrditi njegova tehnička ispravnost i potpunost.

Dakle, ako se radi o ugovoru kojim je definirano mjesečno plaćanje po stvarno ugrađenim količinama za koje se rade dokaznice mjera (građevinska knjiga) tu se naplaćuju po mjesečnim situacijama samo količine koje su ugrađene.

Zatvorite odgovor

222.

Smatra li se Radionička dokumentacija, Izvedbenim projektom ili je to tehnička dokumentacija razrade koju izrađuje izvođač radova u svrhu izrade i montaže određene konstrukcije ili njenog dijela i tko je nadležan za ovjeru istog, u smislu projektantske odgovornosti, projektant (statičar) koji je izradio Glavni projekt (projekt konstrukcije) ili projektant koji izradio Radioničku dokumentaciju.

23. kolovoza 2021.

Sadržaj izvedbenog projekta propisan je odredbom članka 44. Pravilnika o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (Narodne novine, br. 118/2019., 65/2020.).

Navedenom odredbom propisano slijedeće:

  1. Izvedbeni projekt za građevinu sadrži odgovarajuće projekte pojedinih struka kojima se razrađuje tehničko rješenje projektirane građevine, radi ispunjenja uvjeta određenih u glavnom projektu.
  2. Izvedbeni projekt sadrži sve grafičke prikaze koje je, ovisno o vrsti građevine i njezinom tehničkom rješenju, potrebno imati na gradilištu kako bi se građevina mogla izvesti na način predviđen glavnim projektom (npr. planove oplata, nacrte armature, radioničke nacrte nosivih konstrukcija, izometrije, sheme stolarije i bravarije, nacrte detalja, detalje ugradnje opreme i instalacija i druge grafičke prikaze).
  3. Izrada izvedbenog projekta može se prilagoditi dinamici građenja građevine, a za tehnički pregled, izvedbeni projekt treba biti opremljen prema odredbama ovoga Pravilnika.
  4. Izrada izvedbenog projekta treba pratiti etapnost odnosno faznost građenja građevine.
  5. Osim sadržaja propisanog u članku 17. stavku 1. ovoga Pravilnika, prva mapa izvedbenog projekta treba sadržavati i redoslijed, opis te prikaz etapnosti odnosno faznosti građenja.

Prema odredbi članka 45. stavka 1. istog Pravilnika izvedbeni projekt mora, ovisno o uvjetima, postupcima i drugim okolnostima građenja, sadržavati detaljnije opise i dodatne računske provjere.

Stavkom (2) propisano je da izvedbeni projekt može, ovisno o uvjetima, postupcima i drugim okolnostima građenja, sadržavati i detaljniju razradu programa kontrole i osiguranja kvalitete..

Stoga u odgovoru na vaš upit navodimo da je radionička dokumentacija sastavni dio izvedbenog projekta, te je projektant izvedbenog projekta dužan izraditi taj projekt u skladu sa važećim propisima i u skladu sa ugovorom koji je sklopio sa Naručiteljem.

U praksi se javljaju i slučajevi da Naručitelji sklapaju ugovor sa Izvođačem za izradu radioničke dokumentacije, s namjerom da je prilagodi svojoj tehnologiji izvođenja (montaže) i da se na taj način postignu znatne uštede kod izgradnje koje mogu višestruko nadmašiti vrijednost izrade radioničke dokumentacije. Međutim ti pravni odnosi su u domeni ugovornog prava.

Zatvorite odgovor

221.

Rad umirovljenika - ovlaštenih inženjera građevinarstva?

24. kolovoza 2021.

Odlazak u mirovinu nije više po sili zakona razlog za prestanak članstva u Komori, već u skladu sa odredbom članka 32. stavak 1. podstavak 5. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, br. 78/2015., 114/2018. i 110/2019.) članstvo u Komori prestaje ako to član sam pisanim putem zatraži.

Slijedom navedenog, u skladu sa važećim propisima ovlašteni inženjer građevinarstva može i nakon ispunjenja uvjeta za mirovinu nastaviti raditi poslove za koje je ovlašten, u skladu sa propisima o radu i mirovinskom osiguranju.

Korisnicima mirovine, ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, omogućen je rad do polovice punog radnog vremena temeljem ugovora o radu, uz zadržavanje isplate mirovine. Međutim u tom dijelu vas upućujemo na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje koji je nadležan za tumačenje navedenih propisa.

Prema članku 19. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015., 118/2018. i 110/2019.) ovlašteni inženjeri mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost. Svi navedeni subjekti za usluge koje obavljaju ispostavljaju račun.

Poslovi stručnog nadzora građenja ne mogu se ugovarati između investitora i nadzornog inženjera na temelju ugovora o djelu. Eventualno pravna osoba registrirana za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja koja ispunjava uvjete iz članka 22. stavka 1. navedenog Zakona, ovisno o građevini koju projektira, odnosno na kojoj provodi stručni nadzor građenja, a koja nema zaposlene sve potrebne ovlaštene inženjere, odnosno ovlaštenog arhitekta iste mora osigurati putem ugovora u skladu s odredbama posebnih propisa.

Postoji mogućnost obavljanja određenih poslova i bez stupanja u radni odnos i to po osnovi ugovora o djelu. U slučaju rada po ugovoru o djelu ne gubi se pravo na isplatu mirovine. Predmet ugovora o djelu mogu biti određeni poslovi koji nemaju karakter stalnosti već jednokratnosti, a koji se obično sastoje u izvršenju nekog fizičkog ili intelektualnog rada određene količine i kakvoće, do određenog roka i uz određenu naknadu, a obično ne u prostorijama naručitelja posla. Isplata po ugovoru o djelu vrši se na račun izvršitelja kao fizičke osobe.

Također, skrećemo pozornost da ste u slučaju rada u Uredu samostalnog ovlaštenog inženjera obvezni na mirovinsko osiguranje sukladno članku 10. stavku 1. točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju, pri čemu nema mogućnosti prijave manje od punog radnog vremena, jer bi u protivnom došlo do obustave mirovine.

Zatvorite odgovor

220.

Dokazivanje stručne sposobnosti kod javne nabave radova?

24. kolovoza 2021.

U okviru nadležnosti Komore navodimo da bi odgovarajući dokaz o ispunjavanju uvjeta iz članaka 24. i 25. stavak 2. podstavak 1. bila diploma o završenom studiju (najmanje 180 ECTS-a) , te Uvjerenje o položenom stručnom ispitu (za sudionika u gradnji).

Također navodimo da izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, odnosno osobu za vođenje manje složenih radova, ovisno o radovima koje izvodi, osim u slučajevima iz članka 25.b ovog Zakona. Pod pojmom zaposlene osobe podrazumijeva se da je osoba u radnom odnosu na temelju ugovora o radu u skladu sa propisima o radu.

Zatvorite odgovor

219.

Strani inženjeri gradilišta - privremeno i povremeno?

24. kolovoza 2021.

Institut privremenih i/ili povremenih poslova uveden je u Zakon o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje kao implementacija Direktive o uslugama i Direktive o priznavanju stručnih kvalifikacija i to isključivo za ovlaštene fizičke osobe iz država ugovornica EGP-a.

Od stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 110/2019.) ovlaštene fizičke osobe iz država ugovornica EGP-a mogu obavljati poslove inženjera gradilišta i/ili voditelja radova u Republici Hrvatskoj, međutim za njih ne vrijedi obveza podnošenja izjave Komori i ishođenja potvrde za privremeno i/ili povremeno obavljanje poslova u skladu sa odredbama članaka 61. do 66. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015., 118/2018. i 110/2019.).

Obveza podnošenja izjave za privremeno i/ili povremeno obavljanje poslova propisana je za stranu pravnu ili stranu fizičku osobu obrtnika koja namjerava obavljati djelatnost građenja u Republici Hrvatskoj (članak 69) uz pretpostavku uzajamnosti.

Također inženjeri gradilišta iz država ugovornica EGP-a, država članica Svjetske trgovinske organizacije kao i trećih država sa kojima je uspostavljena uzajamnost mogu u Republici Hrvatskoj obavljati stručne poslove inženjera gradilišta i/ili voditelja radova trajno, na način kako je opisano u prvom dopisu koji vam je dostavljen.

U nastavku vam dajemo dio tumačenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine o pitanju koje ste postavili:

"Osobe koje su stručnu kvalifikaciju inženjera gradilišta i/ili voditelja radova stekle u državi ugovornici Europskog gospodarskog prostora, u daljnjem tekst: EGP, mogu te poslove u RH obavljati na privremenoj ili povremenoj osnovi ali pritom moraju ispunjavati uvjete za obavljanje tih poslova u državi poslovnog nastana (i nemaju obvezu prije prvog posla u RH o tome izjavom u pisanom ili elektroničkom obliku izvijestiti Komoru).

S tim u vezi napominjemo da prema članku 69. stavku 1. Zakona, strana pravna ili strana fizička osoba obrtnik sa sjedištem u drugoj državi koja obavlja djelatnost građenja (izvođač), može u RH na privremenoj i povremenoj osnovi, pod pretpostavkom uzajamnosti, obavljati one poslove koje je prema propisima države u kojoj ima sjedište ovlaštena obavljati ako prije početka prvog posla izjavom u pisanom ili elektroničkom obliku izvijesti o tome Ministarstvo, uz uvjet da dostavi isprave kojima se dokazuje:

  • pravo obavljanja djelatnosti građenja u državi sjedišta strane osobe
  • da je pokrivena jamstvom, odnosno osiguranjem od odgovornosti za štetu koju bi obavljanjem djelatnosti građenja mogla učiniti investitoru ili drugim osobama, pri čemu se priznaje jednakovrijedno jamstvo, odnosno osiguranje sklopljeno u državi sjedišta strane osobe.

Prema stavku 2. istoga članka, pretpostavka uzajamnosti se primjenjuje samo na države koje nisu članice Svjetske trgovinske organizacije te se skreće pozornost da pretpostavka uzajamnosti nije ispunjena u slučaju Republike Srbije te Bosne i Hercegovine.

Ministarstvo provodi provjeru podataka iz članka 69. stavka 1. i o tome izdaje potvrdu. Dakle, dokaz o ispunjavanju uvjeta za stranog izvođača koji djelatnost građenja obavlja na privremenoj ili povremenoj osnovi je dokument kojim dokazuje da je prije početka prvog posla izjavom u pisanom ili elektroničkom obliku o tome obavijestio Ministarstvo i dostavio propisane isprave ili potvrda Ministarstva.

Iz navedenog je ujedno razvidno da je obaveza dokazivanja ispunjavanja uvjeta za obavljanje poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova iz države ugovornice EGP-a u državi poslovnog nastana na izvođaču koji zapošljava inženjera gradilišta i/ili voditelja radova. (Napomena: Komora ne vodi evidenciju osoba koje privremeno ili povremeno obavljaju poslove inženjera gradilišta i/ili voditelja radova iz EGP-a, slijedom čega Komora o tome ne izdaje nikakav dokument.)

Prema članku 70. Zakona, strana pravna ili strana fizička osoba obrtnik koja obavlja djelatnost građenja u drugoj državi može u RH trajno obavljati djelatnost, pod pretpostavkom uzajamnosti, pod istim uvjetima kao i osoba sa sjedištem u RH, u skladu s ovim Zakonom i drugim posebnim propisima, što podrazumijeva da u obavljanju djelatnosti građenja pravna ili fizička osoba obrtnik ispunjava uvjete propisane člancima 29. i 30. Zakona, odnosno uvjete da mora:

  • biti registrirana za obavljanje djelatnosti građenja
  • imati osiguranje od odgovornosti za štetu koju bi obavljanjem djelatnosti mogla učiniti investitoru ili drugim osobama
  • u obavljanju djelatnosti građenja osigurati da pojedini rad izvodi osoba koja ima odgovarajuće stručne kvalifikacije
  • imati zaposlenu osobu za vođenje građenja, odnosno inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, odnosno osobu za vođenje manje složenih radova, ovisno o radovima koje izvodi, osim u slučajevima iz članka 25.b Zakona."

Zatvorite odgovor

218.

Upit o razlici između glavnog projekta i elaborata tehničko-tehnološkog rješenja

24. kolovoza 2021.

Hrvatska komora inženjera građevinarstva nema nadležnost davati tumačenja vezano uz konkretne ugovorne odnose kao i postupke javne nabave.

Međutim načelno navodimo da je prema članku 68. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/2013., 20/2017., 39/2019., 125/2019.) Glavni projekt skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine i dokazuje ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu te drugih propisanih i određenih zahtjeva i uvjeta.

Glavni projekt ovisno o vrsti građevine, odnosno radova sadrži: arhitektonski projekt, građevinski projekt, elektrotehnički projekt, strojarski projekt.

Člankom 69. stavak 2. istoga Zakona propisano je da izradi glavnog projekta, odnosno pojedinih projekata koje sadrži, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno prethodi izrada elaborata (npr. krajobraznog, geomehaničkog, prometnog i dr.) među kojima je i elaborat tehničko tehnološkog rješenja.

Elaborati služe kao podloga za izradu projekta.

Zatvorite odgovor

217.

Funkcije Voditelja građenja - Glavnog inženjera

24. kolovoza 2021.

Mišljenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine:

Zatvorite odgovor

216.

Reference - nositelj referenci?

24. kolovoza 2021.

Referencu daje/priznaje investitor, odnosno osoba kojoj je posao obavljen. Za davanje reference mjerodavna je činjenica tko je dotične radove izvršio.

Ako se radi o poslovima projektiranja za koje je ugovor o projektiranju sa investitorom sklopilo trgovačko društvo u kojem ste bili zaposleni, navedena tvrtka će svakako htjeti koristiti referencu za navedene poslove, međutim ukoliko vam investitor ili bivši poslodavac ne priznaju referencu, tada ostaje mogućnost da izvršavanje navedenih poslova dokažete naslovnom stranicom projekta na izradi kojeg ste sudjelovali kao projektant/glavni projektant ili drugim odgovarajućim dokumentom koji ste potpisali u svojstvu projektanta/glavnog projektanta.

Zatvorite odgovor

215.

Obveza i dužnosti nadzornog inženjera u odnosu na kontrolu dokumentacije na gradilištu, te nadzor nad uklanjanjem građevine koja prethodi gradnji nove građevine?

24. kolovoza 2021.

Tumačenje odredaba Zakona o gradnji u nadležnosti Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se stručno mišljenje kako slijedi:

Prema odredbi članka 56. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/2013., 20/2017., 39/2019., 125/2019.) nadzorni inženjer je fizička osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer i provodi u ime investitora stručni nadzor građenja.

Člankom 58. stavkom 1. istog Zakona propisane su dužnosti nadzornog inženjera u provedbi stručnog nadzora građenja:

  1. nadzirati građenje tako da bude u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom, ovim Zakonom, posebnim propisima i pravilima struke
  2. utvrditi ispunjava li izvođač i odgovorna osoba koja vodi građenje ili pojedine radove uvjete propisane posebnim zakonom
  3. utvrditi je li iskolčenje građevine obavila osoba ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu
  4. odrediti provedbu kontrolnih ispitivanja određenih dijelova građevine u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta predviđenih glavnim projektom ili izvješćem o obavljenoj kontroli projekta i obveze provjere u pogledu građevnih proizvoda
  5. bez odgode upoznati investitora sa svim nedostacima, odnosno nepravilnostima koje uoči u glavnom projektu i tijekom građenja, a investitora i građevinsku inspekciju i druge inspekcije o poduzetim mjerama
  6. sastaviti završno izvješće o izvedbi građevine.

Nadzorni inženjer dužan je u provedbi stručnog nadzora građenja, kada za to postoji potreba, odrediti način otklanjanja nedostataka, odnosno nepravilnosti građenja građevine. Način otklanjanja nedostataka, odnosno nepravilnosti upisuje se u građevinski dnevnik.

Slijedom navedenog iz citiranih odredaba važećih propisa proizlazi koliko je značajna uloga nadzornog inženjera kao sudionika u gradnji koji je zadužen za kontrolu usklađenosti gradnje sa ishođenim dozvolama, kao i važećim propisima. Nadzorni inženjer ovlašten je bez odgode upoznati investitora sa svim nedostacima, odnosno nepravilnostima koje uoči u glavnom projektu i tijekom građenja, a investitora i građevinsku inspekciju i druge inspekcije o poduzetim mjerama.

Iz navedenih propisa vidljivo je da je uloga nadzornog inženjera pored ostalog i zaštita javnog interesa i sigurnosti gradnje.

U konkretnom slučaju koji navodite investitor vas je angažirao za provođenje stručnog nadzora građenja za izgradnju građevine kojoj je moguće pristupiti tek nakon uklanjanja postojeće građevine.

U tom slučaju nadzorni inženjer dužan je i u toj prethodnoj fazi kontrolirati da li se uklanjanje građevine obavlja u skladu sa Zakonom o gradnji.

Člankom 76. Zakona o gradnji propisano je slijedeće:

(1) Projekt uklanjanja građevine je projekt kojim se tehnički razrađuju rješenja, odnosno postupak i način uklanjanja građevine i stvari koje se nalaze u građevini, prethodno rješavanje pitanja odvajanja priključaka građevine na energetsku i/ili drugu infrastrukturu, sigurnosne mjere, mjere gospodarenja otpadom, oporabe i/ili zbrinjavanja otpada iz građevine i otpada nastalog uklanjanjem građevine sukladno propisima koji uređuju gospodarenje otpadom te odvoz i zbrinjavanje građevinskog materijala nastalog uklanjanjem građevine.

(2) Projekt uklanjanja građevine ili njezina dijela sadrži:

  1. nacrte, proračune i/ili druge inženjerske dokaze da tijekom uklanjanja neće doći do gubitka stabilnosti konstrukcije kojim bi se ugrozio život i zdravlje ljudi ili okoliš
  2. tehnički opis uklanjanja građevine ili njezina dijela i način gospodarenja građevnim materijalom i otpadom nastalim uklanjanjem građevine i uređenja građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru nakon uklanjanja građevine ili njezina dijela
  3. proračun stabilnosti okolnog i drugog zemljišta i/ili okolnih i drugih građevina ako uklanjanje građevine ili način njezina uklanjanja utječe na stabilnost tog zemljišta i/ili ispunjavanje temeljnih zahtjeva tih građevina.

(3) Projekt uklanjanja građevine podliježe kontroli projekata u odnosu na mehaničku otpornost i stabilnost ako način uklanjanja i/ili uklanjanje građevine utječe na stabilnost okolnog i drugog zemljišta i/ili ispunjavanje temeljnih zahtjeva drugih građevina.

Nadzorni inženjer je dužan upozoriti investitora i izvođača ukoliko neki od zakonom propisanih dokumenata nedostaje na gradilištu, te zaustaviti daljnje radove dok se ne pribavi odgovarajuća dokumentacija.

Što se tiče ugovornih odnosa između investitora i izvođača odnosno investitora i projektanta Komora ne može dati mišljenje tko od sudionika u gradnji treba snositi trošak izrade i pribavljanja dokumentacije s obzirom da se radi o ugovornim odnosima. Ukoliko pojedine usluge nisu obuhvaćene ugovorom, a nužne su u postupku gradnje potrebno ih je naknadno regulirati dodatkom ugovora.

Napominjemo da je pri Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva osnovan Centar za mirenje te Vas upućujemo da eventualne prijepore između sudionika u gradnji možete na brz, efikasan i ekonomičan način riješiti u postupku mirenja. Centar za mirenje pruža usluge rješavanja sporova mirenjem u kojem jedan ili više izmiritelja pomaže strankama - domaćim i stranim fizičkim i pravnim osobama da zaključe nagodbu u građanskim, trgovačkim, radnim i drugim imovinskopravnim sporovima o pravima kojima slobodno raspolažu.

Zatvorite odgovor

214.

Tko može dati mišljenje (izjavu) o usklađenosti izvedene građevine s glavnim projektom, a radi potrebe obavljanja tehničkog pregleda ako je glavni projektant otišao u mirovinu i nije više član Komore.

24. kolovoza 2021.

Tumačenje propisa iz područja gradnje u nadležnosti je Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje:

Prema odredbi članka 137. stavka 1. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/2013., 20/2017., 39/2019., 125/2019.) Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik građevine. Stavkom 2. istoga članka navedenoga Zakona je propisano da zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole investitor, odnosno vlasnik građevine prilaže:

  1. fotokopiju građevinske dozvole, odnosno primjerak glavnog projekta za građevinu koja se može graditi ili radove koji se mogu izvoditi bez građevinske dozvole na temelju glavnog projekta;
  2. podatke o sudionicima u gradnji;
  3. pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine;
  4. završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine;
  5. izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina smještena na građevnoj čestici, odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom;
  6. geodetsku snimku izvedenog stanja građevine ili geodetski elaborat i/ili drugi akt određen posebnim propisima na temelju kojega se u katastru, odnosno katastru infrastrukture i zemljišnoj knjizi evidentiraju zgrade, druge građevine, odnosno način korištenja zemljišta s podacima o lomnim točkama građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru prikazane u GML formatu u elektroničkom obliku;
  7. dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se radi o građevini za koju se lokacijskom dozvolom određuje obuhvat zahvata u prostoru unutar kojega se parcelacijskim elaboratom formira građevna čestica, osim za izdavanje privremene uporabne dozvole iz članka 145. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona i
  8. energetski certifikat zgrade, ako se zahtjev podnosi za zgradu koja mora ispunjavati zahtjeve energetske učinkovitosti.

Dakle iz citiranih odredbi je vidljivo da se uz zahtjev za izdavanje uporabne dozvole ne prilaže mišljenje (izjava) o usklađenosti izvedene građevine sa glavnim projektom.

Prema odredi članak 3. stavak 1. Pravilnika o tehničkom pregledu (Narodne novine, br. 46/2018. i 98/2019.) tehničkom pregledu dužni su prisustvovati svi sudionici u gradnji, te voditelju tehničkog pregleda i predstavnicima javnopravnih tijela dati odgovore i objašnjenja koja od njih zatraže, kao i sve podatke, dokumente i izjave potrebne za obavljanje tehničkog pregleda i izdavanje uporabne dozvole. Prema stavku 2. istoga članka Pravilnika projektant glavnog projekta dužan je na tehničkom pregledu dati mišljenje o usklađenosti izgrađene građevine ili njezinog dijela s glavnim projektom koji je sastavni dio građevinske dozvole, odnosno s glavnim projektom za građevine 3. skupine i očitovanje o projektantskom nadzoru ako je obavljen.

Dakle iz citiranih odredbi je vidljivo da je projektant glavnog projekta dužan na tehničkom pregledu dati mišljenje o usklađenosti izgrađene građevine ili njezinog dijela s glavnim projektom koji je sastavni dio građevinske dozvole, odnosno s glavnim projektom za građevine 3. skupine i očitovanje o projektantskom nadzoru ako je obavljen.

U slučaju kao što je predmetni, odnosno u situaciji ako glavni projektant iz različitih razloga ne može prisustvovati tehničkom pregledu i dati mišljenje iz stavka 2. članka 3. Pravilnika o tehničkom pregledu, nema zapreke da tehničkom pregledu prisustvuje druga ovlaštena osoba koju ugovaratelj imenuje za "novog" glavnog projektanta.

Zatvorite odgovor

213.

Ima li Naručitelj i/ili njegovi zaposlenici pravo umanjivati ili osporavati situaciju ovjerenu od strane nadzora za Troškovnikom Ugovorene i izvršene količine?

24. kolovoza 2021.

Odredbom članka 48. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/2013., 20/2017., 39/2019., 125/2019.) propisano je da su sudionici u gradnji: investitor, projektant, izvođač, nadzorni inženjer i revident.

Dužnosti nadzornog inženjera propisane su člankom 58. Zakona o gradnji a Pravilnikom o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera (Narodne novine, br. 111/2014., 107/2015., 20/2017., 98/2019., 121/2019.) propisuje se način provedbe stručnog nadzora grđenja, uvjeti i način vođenja građevinskog dnevnika i sadržaj završnog izvješća nadzornog inženjera.

Provedba propisanih dužnosti i način otklanjanja nedostataka, odnosno nepravilnosti iz stavka 2. članka 58. Zakona o gradnji upisuje se u građevinski dnevnik.

Odredbom članka 22. navedenog Pravilnika propisano je što sadrži završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine, a u skladu sa člankom 23. završno izvješće izrađuje nadzorni inženjer koji je bio imenovan u trenutku završetka građenja na temelju zapisnika o primopredaji radova i dokumentacije od prethodnih nadzornih inženjera.

Člankom 24. propisano je da završno izvješće glavnog nadzornog inženjera sadrži podatke o građevini i građevinskoj dozvoli, izjavu o cjelovitosti i međusobnoj usklađenosti stručnog nadzora, te o usklađenosti izvedbe građevine s građevinskom dozvolom kao i podatke o objedinjavanju građevinskog dnevnika te o izvješćima svih nadzornih inženjera koji su bili imenovani tijekom građenja.

Člankom 26. Pravilnika propisano je da istinitost i točnost izjava, podataka, izvješća i očitovanja iz članaka 22., 23., 24. i 25. ovog Pravilnika potvrđuje nadzorni inženjer odnosno glavni nadzorni inženjer potpisom završnog izvješća i otiskom pečata ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera.

Slijedom navedenog iz citiranih odredaba važećih propisa proizlazi koliko je značajna uloga nadzornog inženjera kao sudionika u gradnji koji je zadužen za kontrolu usklađenosti gradnje sa ishođenim dozvolama, kao i važećim propisima. Nadzorni inženjer ovlašten je bez odgode upoznati investitora sa svim nedostacima, odnosno nepravilnostima koje uoči u glavnom projektu i tijekom građenja, a investitora i građevinsku inspekciju i druge inspekcije o poduzetim mjerama.

Iz navedenih propisa vidljivo je da je uloga nadzornog inženjera pored ostalog i zaštita javnog interesa i sigurnosti gradnje.

Stoga postupanje neovlaštenih osoba (savjetnika, tehničke podrške i sl zaposlenih ili angažiranih od investitora) nije utemeljeno na važećim propisima.

Takovo postupanje može dovesti do situacije da nadzorni inženjer, u završnom izvješću koje potpisuje i za čiju istinitost i točnost je odgovoran, navede netočne podatke koje su mu naložili savjetnici investitora. Stoga vas upućujemo da investitora uputite na vaše zakonom propisane nadležnosti i odgovornosti kao sudionika u gradnji i sporno postupanje osoba na koje ukazujete.

Zatvorite odgovor

212.

Može li projektant odnosno projektni ured sklopiti ugovor s revidentom umjesto investitora?

01. listopada 2020.

Odgovor

Zatvorite odgovor

211.

Zakon o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje - Zahtjev za tumačenjem čl. 50. stavak 1. podstavak 1.

22. rujna 2020.

Dopisom od 16. rujna 2020. godine upućenim putem e-maila obratili ste se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa zahtjevom za tumačenjem članka 50. stavka 1. podstavka 1. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje, kako bi ovlašteni inženjeri građevinarstva prilikom projektiranja sustava vodovoda i kanalizacije izbjegli pogrešna tumačenja pojedinih referenata u Upravnim odjelima za prostorno uređenje i graditeljstvo.

U vezi vašeg dopisa navodimo da je tumačenje propisa iz područja graditeljstva u nadležnosti Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se stručno mišljenje.

Vaš upit razmatralo je Povjerenstvo za pitanja struke Hrvatske komore inženjera građevinarstva te je zauzelo slijedeće stajalište:

Prema odredbi članka 50. stavka 1. podstavka 1. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015., 118/2018. i 110/2019.) u okviru zadaća građevinske struke u obavljanju poslova projektiranja i kontrole projekata je i izrada građevinskih projekata za sve građevine, uključujući sve projekte instalacije vodovoda i kanalizacije. Navedeno uključuje i ovlaštenje za izradu projekta crpne stanice koji uključuje hidraulički proračun radi odabira odgovarajuće crpke i ostale hidromehaničke opreme.

Zatvorite odgovor

210.

Kome se priznaje referenca inženjera gradilišta i situaciji u kojoj investitor ima sklopljen ugovor sa izvođačem radova koji je imenovao inženjera gradilišta, a izvođač ima sklopljen ugovor sa više podizvođača koji imaju zaposlene inženjere koji vode njihove, sa izvođačem ugovorene radove?

22. rujna 2020.

Prema odredbi članka 55. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/2013., 20/2017., 39/2019. i 125/2019.) izvođač imenuje inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova u svojstvu osobe koja vodi građenje, odnosno pojedine radove. Inženjer gradilišta, odnosno voditelj radova odgovoran je izvođaču za provedbu obveza iz članka 54. ovoga Zakona.

Prema stavku 2. istog članka ako u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, investitor ugovorom o građenju određuje glavnog izvođača koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i koji imenuje glavnog inženjera gradilišta.

Glavni inženjer gradilišta odgovoran je glavnom izvođaču za cjelovitost i međusobnu usklađenost radova, za provedbu obveza iz članka 54. te ujedno koordinira primjenu propisa kojima se uređuje sigurnost i zdravlje radnika tijekom izvođenja radova.

Slijedom navedenog u konkretnom slučaju koji navodite ako investitor nije imenovao glavnog izvođača, onda građenje vodi inženjer gradilišta koji je imenovan od izvođača koji je sklopio ugovor o građenju sa investitorom, i koji je imenovan na temelju članka 55. stavak 1. Zakona o gradnji.

Inženjeri gradilišta od podizvođača vode pojedine radove, a ne građenje.

Zatvorite odgovor

209.

Upit u vezi prava na tehnički pregled i uporabnu dozvolu ako nije prijavljen početak građenja

22. rujna 2020.

Dopisom od 14. rujna 2020. godine upućenim putem e-maila, obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite da su po pravomoćnoj građevinskog dozvoli iz 2017. god. započeli građevinski radovi na izgradnji obiteljske kuće u Zagrebu i da su isti dovršeni 2020. godine. Dodatno navodite da su plaćene sve naknade (komunalni, vodni doprinos), kuća je završena, svi priključci su izvedeni, te je pripremljena sva dokumentacija za tehnički pregled i uporabnu dozvolu. Ističete da je u konkretnom slučaju propuštena prijava početka građenja te da u uredu za graditeljstvo nadležnom za izdavanje dozvola navode da je zbog istoga upitno ishođenje uporabne dozvole.

S tim u svezi postavljate pitanje da li vlasnik ima pravo na tehnički pregled i uporabnu dozvolu, te na koji način i pod kojim uvjetima.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je tumačenje propisa iz područja gradnje u nadležnosti Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Prema odredbi članka 131. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/2013., 20/2017., 39/2019. i 125/2019.) investitor je dužan tijelu graditeljstva, najkasnije u roku od osam dana prije početka građenja, odnosno nastavka radova pisano prijaviti početak građenja.

Ukoliko investitor propusti izvršiti navedenu zakonsku obvezu odredbom članka 162. stavak 2. točka 9. propisan je prekršaj, a stavkom 3. istog članka propisana je prekršajna kazna za fizičku osobu investitora za navedeni prekršaj.

U vezi vašeg upita upućujemo vas da investitor odnosno vlasnik građevine u skladu sa člankom 137. Zakona o gradnji ima pravo podnijeti zahtjev za izdavanje uporabne dozvole, te istom priložiti dokumentaciju propisanu stavkom 2. istoga članka.

Uporabna dozvola izdaje se ako su ispunjeni uvjeti iz članka 144. Zakona o gradnji, a okolnost da u konkretnom slučaju nije prijavljen početak gradnje po našem mišljenju ne može biti zapreka za izdavanje uporabne dozvole, ako su ispunjeni uvjeti iz navedene odredbe Zakona o gradnji.

Zatvorite odgovor

208.

Dopisom od 3. lipnja 2020. godine upućenim Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva putem e-maila obraćate se sa upitom u vezi zakonskih obveza kod provođenja stručnog nadzora, odnosno obveza izvođača na gradilištu. S tim u svezi postavljate slijedeća pitanja:

24. kolovoza 2020.

  1. Da li je kod izvedbe/rekonstrukcije zgrada 3a i 3b skupine gdje se zahtjeva samo nadzor bitnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti, dovoljan samo nadzorni inženjer građevinske struke (član komore), a da "pod nadzore" za elektroinstalacije i strojarske instalacije nije potrebno angažirati za takvu vrstu zgrada, bez obzira jesu li zastupljeni ti radovi ili nisu.

    • općenito, kod kojih zgrada (kojih skupina?) postoji zahtjev za angažmanom 'pod nadzora' elektro i strojarske struke, a kod kojih ne.
    • Da li glavni nadzorni inženjer, ujedno i inženjer građevinsko obrtničkih radova može pokriti nadzor izvedbe instalacija vode i odvodnje i izvedbe grijanja peći na drva, a da li za određenu skupinu građevina može recimo i centralno grijanje, ventilaciju i plin?
  2. Što se tiče izvođača da li i kod njega ima određenih redukcija u smislu odgovornosti, da li za zgrade 3a i 3b skupine, može glavni izvođač "pokriti" sve radove, odnosno da inženjer gradilišta vodi dnevnike za građ.obrtničke, elektroinstalacije i strojarske, te da osim drugih obaveza pokrije sve radove svojom Izjavom o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine, ili i dalje postoji obaveza da podizvođači imenuju svoje voditelje radova, te da oni ispišu Izjavu za svoju vrstu radova?

Konačno da li može biti imenovan inženjer gradilišta netko tko je diplomirani inženjer arhitekture?

Vezano uz vaš upit obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja. Međutim u okvirima nadležnosti Komore dajemo pregled relevantnih odredaba važećih propisa koje se odnose na pitanja koja ste postavili.

U odgovoru na vaše prvo pitanje navodimo da se prema odredbi članka 59. stavak 1. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/2013., 20/2017., 39/2019. i 125/2019.) stručni nadzor građenja provodi prilikom građenja, svih građevina i izvođenja svih radova za koje se izdaje građevinska dozvola i/ili uporabna dozvola, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

Stavkom 2. istog članka propisano je da se stručni nadzor građenja zgrada 3.a i 3.b skupine provodi samo u odnosu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti.

Međutim člankom 128. stavak 3. Zakona o gradnji i s tim u vezi člankom 6. stavak 5. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (Narodne novine, br. 112/2017., 34/2018., 36/2019., 98/2019. i 31/2020.) propisano je da se stručni nadzor građenja provodi nad građenjem građevina iz članka 4. i 5a stavka 2. navedenog Pravilnika i nad izvođenjem radova iz članka 5. toga Pravilnika.

Prema odredbi članka 57. Zakona o gradnji na građevinama na kojima se izvodi više vrsta radova ili radovi većeg opsega stručni nadzor mora provoditi više nadzornih inženjera odgovarajuće struke, a u tom slučaju investitor ili osoba koju on odredi dužna je pisanim ugovorom odrediti glavnog nadzornog inženjera.

Prema stavku 3. i 4. toga članka glavni nadzorni inženjer odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog nadzora građenja i dužan je o tome sastaviti završno izvješće.

Način provedbe stručnog nadzora građenja, uvjeti i način vođenja građevinskog dnevnika i sadržaj završnog izvješća nadzornog inženjera propisani su Pravilnikom o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera (Narodne novine, br. 111/2014., 107/2015. i 20/2017.).

Slijedom navedenog glavni nadzorni inženjer dužan je izdati završno izvješće glavnog nadzornog inženjera koje sadrži podatke o građevini i građevinskoj dozvoli, izjavu o cjelovitosti i međusobnoj usklađenosti stručnog nadzora, te o usklađenosti izvedbe građevine s građevinskom dozvolom, kao i podatke o objedinjavanju građevinskog dnevnika, te o izvješćima svih nadzornih inženjera koji su bili imenovani tijekom građenja.

Iznimno, glavni nadzorni inženjer prema članku 57. stavak 4. Zakona o gradnji može biti istodobno i nadzorni inženjer za određenu vrstu radova i jedino u tom slučaju bi trebao potpisati i to izvješće.

Nadalje, odredbom članka 53. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015., 118/2018. i 110/2019.) propisano je da arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka u obavljanju poslova stručnog nadzora građenja provodi nadzor nad izvođenjem radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati.

Građevinska struka može obavljati i poslove stručnog nadzora građenja građevina i izvođenja radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati arhitektonska struka,

Arhitektonska struka može obavljati i poslove stručnog nadzora izvođenja radova na zgradama koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati građevinska struka, a za koje prema posebnom propisu nije potrebna kontrola glavnog projekta.

Zadaće struka u poslovima projektiranja propisane su odredbama 49. do 52. navedenog Zakona.

Iz izloženog je vidljivo da Zakon o gradnji propisuje samo stručni nadzor temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti, te se na tehnički pregled poziva samo investitor (članak 140, stavak 3). To znači da je obveza samo dostaviti završno izvješće nadzornog inženjera koje će se predati voditelju tehničkog pregleda.

Pravilnik propisuje obavezu provođenja stručnog nadzora elektro ili strojarskih radova za koje se mora IZRADITI GLAVNI PROJEKT (ako takvi radovi postoje) - čl. 4 (Narodne novine, br. 31/2020.). Stoga ako postoji potreba za izvođenjem elektro i strojarskih radova, a to je slučaj i kod obične stambene građevine s recimo kombi bojlerom, treba imenovati voditelja radova elektro i strojarskih instalacija te isto tako osigurati i nadzor nad tim radovima. Kao što je vidljivo iz gore citiranih odredaba Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje to ne može raditi građevinska i arhitektonska struka, ali ovlašteni inženjera građevinarstva može raditi nadzor vodovoda i kanalizacije.

U vezi vašeg drugog pitanja navodimo slijedeće:

Prema odredbi članka 54. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka u obavljanju poslova vođenja građenja vodi građenje građevina i izvođenje radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati.

Građevinska struka može obavljati poslove vođenja građenja građevina i izvođenja radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati arhitektonska struka.

Arhitektonska i građevinska struka mogu obavljati i poslove vođenja građenja zgrada i izvođenja radova na zgradi koje su prema ovome Zakonu ovlaštene projektirati arhitektonska i građevinska struka.

Odredbom članka 55. stavak 2. Zakona o gradnji propisano je da ako u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, investitor ugovorom o građenju određuje glavnog izvođača koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i koji imenuje glavnog inženjera gradilišta.

Prema stavku 3. istog članka glavni inženjer gradilišta odgovoran je glavnom izvođaču, za cjelovitost i međusobnu usklađenost radova, za međusobnu usklađenost provedbe obveza iz članka 54. ovoga Zakona te ujedno koordinira primjenu propisa kojima se uređuje sigurnost i zdravlje radnika tijekom izvođenja radova.

Glavni inženjer gradilišta može biti istodobno i inženjer gradilišta jednog od izvođača, odnosno voditelj radova za određenu vrstu radova.

Pravilnikom o sadržaju pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine (Narodne novine, br. 43/2014.) propisan je sadržaj pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine.

Zatvorite odgovor

207.

Imenovanje suradnika nadzornog inženjera ili suradnika projektanta?

Dopisom od 28. svibnja 2020. godine u Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva zaprimljen je upit u kojem se navodi da je u ranije važećem Zakonu o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji bio članak prema kojemu je nadzorni inženjer mogao imenovati svog suradnika (pomoćnika) koji bi za svoj rad odgovarao Nadzornom inženjeru. Ističete da takvih odredaba nema novom Zakonu o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, kao ni u Zakonu o gradnji. S tim u svezi postavljate upit da li je moguće imenovanje suradnika i da li mora biti VSS ili može biti VŠS.

24. kolovoza 2020.

Zakon o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje iz 2015. godine uveo novinu da se reguliraju samo poslovi sudionika u gradnji a suradnici projektanta i nadzornog inženjera i pripravnici brisani iz navedenog Zakona.

Međutim i nadalje nema pravne zapreke da projektant i nadzorni inženjera u obavljanju svog posla angažiraju suradnike koji radom uz projektanta ili nadzornog inženjera stječu odgovarajuće stručno iskustvo za upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva.

Naime, člankom 27. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, br. 78/2015., 114/2018. i 110/2019.) propisani su uvjeti za upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva, te stjecanje ovlaštenja za obavljanje stručnih poslova projektiranja i stručnog nadzora građenja.

Za upis u navedeni imenik potreban je odgovarajući stupanj stručne spreme (300 ECTS bodova) i položeni stručni ispit te odgovarajuće iskustvo na poslovima u struci od najmanje dvije godine, ili da je osoba nakon završenog preddiplomskog studija (180 ECTS bodova) provela tri godine na odgovarajućim poslovima u struci i nakon toga završila i odgovarajući diplomski ili stručni studij (+120 ECTS bodova) i nakon završetka tog studija provela na odgovarajućim poslovima u struci jednu godinu.

300 ECTS + 2 g. radnog iskustva na odgovarajućim poslovima u struci ili
180 ECTS + 3 g. + (120 ECTS + 1g.) ili
300 ECTS + 10 g. na poslovima graditeljstva i/ili prostornoga uređenja u državnoj upravi ili JLP(R)S

Odredbom članka 10. stavak 3. podstavak 5. Pravilnika o upisima u Imenike, upisnike i evidencije Hrvatske komore inženjera građevinarstva od 5. veljače 2020. godine propisano je da se poslovi u struci koji su potrebni za upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva dokazuju: potvrdom poslodavca za koga je podnositelj zahtjeva obavljao poslove, ili preslikama gotovih naslovnica projekta potpisanih i ovjerenih od odgovornog projektanta na kojoj se navode suradnici u projektiranju; ili preslikama rješenja o imenovanju suradnika nadzornom inženjeru; ili ovjerom popisa poslova od strane ovlaštenog inženjera građevinarstva pod čijim je nadzorom podnositelj zahtjeva obavljao poslove suradnika projektanta i/ili suradnika nadzornog inženjera).

Slijedom navedenog, imenovanje suradnika kao akt poslodavca je i dalje moguće ali nije jedini način dokazivanja rada na odgovarajućim stručnim poslovima.

Tko može biti izvođač?

Odredbom članka 29. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015., 114/2018. i 110/2019.) propisano je da graditi i/ili izvoditi radove na građevini može pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno za izvođenje pojedinih radova (u daljnjem tekstu: izvođač) koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, te posebnim propisima.

Prema odredbi članka 30. stavka 1. istog Zakona izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, odnosno osobu za vođenje manje složenih radova, ovisno o radovima koje izvodi, osim u slučajevima iz članka 25b ovoga Zakona.

Pod pojmom zaposlen podrazumijeva se da je osoba u radnom odnosu na temelju ugovora o radu, u skladu s propisima o radu, dakle u punom ili nepunom radnom vremenu, na određeno ili neodređeno vrijeme.

Odredba članka 25b se odnosi na posebne slučajeve građenja kada se na građevini izvode manje složeni radovi različitih struka, za vođenje tih radova može se imenovati voditelj radova iz članka 25., odnosno osoba koja je završila srednju školu po programu za tehničara (čl. 25.b stavak 2.)

Prema stavku 3. toga članka Izvođač iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona koji za pojedini rad nema zaposlenu osobu s odgovarajućim stručnim kvalifikacijama sudjelovanje te osobe u građenju građevine koju gradi može osigurati sklapanjem ugovora o poslovno tehničkoj suradnji s drugim izvođačem koji izvodi radove na istoj građevini i ima zaposlenu takvu osobu.

Stavkom 4. propisano je da inženjer gradilišta i/ili voditelj radova, koji je zaposlenik glavnog izvođača, mora osigurati cjelovitost i međusobnu usklađenost radova koje izvode izvođači iz stavka 3.

Da li inženjer gradilišta može obavljati poslove vođenja građenja za drugog izvođača?

Odredbom članka 55. stavka 2. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/2015., 20/2017., 39/2019. i 125/2019.) propisano je da u slučaju kad u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, investitor ugovorom o građenju određuje glavnog izvođača koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i koji imenuje glavnog inženjera gradilišta.

Sukladno članku 55. stavku 4. Zakona o gradnji, glavni inženjer gradilišta može biti istodobno i inženjer gradilišta jednog od izvođača.

Stajalište Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja o pitanju koje ste postavili je da je moguće obavljanje poslova inženjera gradilišta kao vanjskog stručnjaka jedino u slučaju kada je to zaposlenik drugog izvođača koji izvodi radove na istoj građevini, a izvođači su međusobno sklopili ugovor o poslovno tehničkoj suradnji.

Tko može obavljati djelatnost upravljanja projektom?

Djelatnost upravljanja projektom gradnje može obavljati pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti upravljanja projektom gradnje koja ima zaposlenog voditelja projekta. Uvjeti za voditelja projekta propisani su člankom 37. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje.

Zatvorite odgovor

206.

Da li je zaposlenje u trgovačkim društvima koja su u vlasništvu jedinica lokalne samouprave npr. komunalne tvrtke, vodovodi i sl. razlog za mirovanje članstva u Komori prema odredbi članka 32. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju?

24. kolovoza 2020.

Tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva u nadležnosti Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se pravno mišljenje.

Odredbom članka 32. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, br. 78/2015., 114/2018. i 110/2019.) propisano je u kojim slučajevima članu Komore ex lege članstvo u Komori miruje, pa je tako jedan od razloga za mirovanje i ako se član Komore zaposli u tijelima državne uprave ili lokalne ili područne (regionalne) samouprave.

Međutim, zaposlenjem u trgovačkom društvu u vlasništvu jedinice lokalne ili područne samouprave nisu ispunjeni uvjeti iz članka 32. navedenog Zakona za mirovanje članstva, te zaposlenici navedenih pravnih osoba mogu biti u aktivnom članstvu Komore.

Izvođač za vlastite potrebe?

Za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva i prostornoga uređenja nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore upućujemo vas na relevantne odredbe važećih propisa.

Prema odredbi članka 32. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015., 118/2018. i 110/2019.) fizička osoba investitor koja ima završen preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit za poslove u graditeljstvu može sam graditi obiteljsku kuću koja je u cijelosti namijenjena za stanovanje ili u kojoj je više od 70% građevinske (bruto) površine namijenjeno za stanovanje i koja ima najviše dvije stambene jedinice, ako je to za njegove vlastite potrebe.

Međutim skrećemo pozornost na odredbe Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i Zakona o gradnji koje sadrže određena ograničenja u obavljanju poslova stručnog nadzora i izvođenja. Prema odredbi članka 31. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje izvođač ne smije biti uključen u provođenje stručnog nadzora građenja iste građevine.

Također prema odredbi članka 50. stavak 1. Zakona o gradnji investitor koji je ujedno izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu.

Člankom 49. Zakona o gradnji propisano je da projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

S tim u svezi mišljenja smo da u slučaju kada se radi o iznimci gradnje stambenog objekta za vlastite ili obavljanja poslova stručnog nadzora građenja za potrebe fizičke osobe investitora koja ima završen preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit za poslove u graditeljstvu, nije potreban pisani ugovor, već se isto može odrediti izjavom ili odlukom.

Također u tom slučaju na gradilišnoj tabli treba upisati izvođača fizičku osobu sa imenom i prezimenom.

Slijedom navedenog, na temelju citiranih odredaba u slučaju gradnje stambenog objekta za vlastite potrebe ili obavljanja poslova stručnog nadzora građenja nije potreban aktivan status ovlaštenog inženjera.

Zatvorite odgovor

205.

Da li je dovoljan ugovor o poslovno tehničkoj suradnji da bi se ispunile sve zakonske obveze po pitanju imenovanja na gradilištu, vođenja gradilišta, pripreme za tehnički pregled i njegovo izvršenje te predaju objekta?

24. kolovoza 2020.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore upućujemo vas na relevantne odredbe važećih propisa, kao i tumačenje Ministarstva o istom pitanju.

1. Tko može biti izvođač:

Odredbom članka 29. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015., 118/2018. i 110/2019.) propisano je da graditi i/ili izvoditi radove na građevini može pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno za izvođenje pojedinih radova (u daljnjem tekstu: izvođač) koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, te posebnim propisima.

Prema odredbi 30. stavka 1. istog Zakona izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova, odnosno osobu za vođenje manje složenih radova, ovisno o radovima koje izvodi, osim u slučajevima iz članka 25b ovoga Zakona.

Pod pojmom zaposlen podrazumijeva se da je osoba u radnom odnosu na temelju ugovora o radu, u skladu s propisima o radu, dakle u punom ili nepunom radnom vremenu, na određeno ili neodređeno vrijeme.

2. Da li ovlašteni voditelj građenja može obavljati poslove vođenja građenja (inženjer gradilišta) za drugog izvođača:

Odredbom članka 55. stavka 2. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/2015., 20/2017. i 39/2019.) u slučaju kad u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, investitor ugovorom o građenju određuje glavnog izvođača koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i koji imenuje glavnog inženjera gradilišta.

Sukladno članku 55. stavku 4. Zakona o gradnji, glavni inženjer gradilišta može biti istodobno i inženjer gradilišta jednog od izvođača.

Stajalište Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja o pitanju koje ste postavili je da je moguće obavljanje poslova inženjera gradilišta - ovlaštenog voditelja građenja kao vanjskog stručnjaka jedino u slučaju kada je to zaposlenik drugog izvođača koji izvodi radove na istoj građevini, a izvođači su međusobno sklopili ugovor o poslovno tehničkoj suradnji.

Ugovor o poslovno tehničkoj suradnja dva izvođača na istoj građevini omogućava da oba izvođača koriste isu osobu za inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, ali oba izvođača moraju izvoditi radove na istoj građevini i moraju međusobno sklopiti ugovor o poslovno-tehničkoj suradnji.

Zatvorite odgovor

204.

Dopisom upućenim putem e-maila 27. svibnja 2020. godine obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva i postavljate upit da li postoje ograničenja vezana za imenovanje glavnog inženjera gradilišta na pojedinom gradilištu, a koji izričito nije zaposlenik glavnog izvođača radova, već je zaposlenik bilo podizvođača glavnog izvođača ili je zaposlenik izvođača koji je na pojedinom gradilištu vezan odnosom poslovno-tehničke suradnje sa glavnim izvođačem radova. Navodite da stavak 3. članka 25.b Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje propisuje da glavni izvođač radova nije primoran imati zaposlenog ovlaštenog voditelja gradilišta (inženjera gradilišta koji ispunjava sve potrebne uvjete i upisan je u komoru), već istog može osigurati preko drugog izvođača radova koji obavlja radove na istom gradilištu. Postavljate pitanje da li je to točno i ako da na koji način se provodi imenovanje, da li je uz imenovanje glavnog izvođača potrebna još neka popratna dokumentacija/potvrda od izvođača u kojem je dotični inženjer zaposlen. Uz sve navedeno, da li ima koje veze da li su izvođači radova fizičke ili pravne osobe.

24. kolovoza 2020.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore upućujemo vas na relevantne odredbe važećih propisa, kao i tumačenje Ministarstva o istom pitanju.

1. Tko može biti izvođač:

Odredbom članka 29. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015., 118/2018. i 110/2019.) propisano je da graditi i/ili izvoditi radove na građevini može pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno za izvođenje pojedinih radova (u daljnjem tekstu: izvođač) koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, te posebnim propisima.

Prema odredbi 30. stavka 1. istog Zakona izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, odnosno osobu za vođenje manje složenih radova, ovisno o radovima koje izvodi, osim u slučajevima iz članka 25b ovoga Zakona.

Pod pojmom zaposlen podrazumijeva se da je osoba u radnom odnosu na temelju ugovora o radu, u skladu s propisima o radu, dakle u punom ili nepunom radnom vremenu, na određeno ili neodređeno vrijeme.

2. Da li inženjer gradilišta može obavljati poslove vođenja građenja za drugog izvođača:

Odredbom članka 55. stavka 2. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/2015., 20/2017., 39/2019. i 125/2019.) u slučaju kad u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, investitor ugovorom o građenju određuje glavnog izvođača koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i koji imenuje glavnog inženjera gradilišta.

Sukladno članku 55. stavku 4. Zakona o gradnji, glavni inženjer gradilišta može biti istodobno i inženjer gradilišta jednog od izvođača.

Stajalište Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja o pitanju koje ste postavili je da je moguće obavljanje poslova inženjera gradilišta kao vanjskog stručnjaka jedino u slučaju kada je to zaposlenik drugog izvođača koji izvodi radove na istoj građevini, a izvođači su međusobno sklopili ugovor o poslovno tehničkoj suradnji.

Ugovor o poslovno tehničkoj suradnja dva izvođača na istoj građevini omogućava da oba izvođača koriste isu osobu za inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, ali oba izvođača moraju izvoditi radove na istoj građevini i moraju međusobno sklopiti ugovor o poslovno-tehničkoj suradnji.

Odredba članka 25 b se odnosi na posebne slučajeve građenja kada se na građevini izvode manje složeni radovi različitih struka, za vođenje tih radova može se imenovati voditelj radova iz članka 25., odnosno osoba koja je završila srednju školu po programu za tehničara (čl. 25.b stavak 2.)

Način imenovanja inženjera gradilišta, voditelja radova i glavnog inženjera gradilišta propisan je člankom 55. Zakona o gradnji.

Zatvorite odgovor

203.

Nedostaci u projektnoj dokumentaciji i vantroškovnički radovi?

Dopisom od 19. svibnja 2020. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa zamolbom za mišljenje/savjet odgovarajućeg povjerenstva Komore. Navodite da imate sklopljen ugovor o obavljanju stručnog nadzora na energetskoj obnovi osnovne škole. U tijeku obavljanja navedenih poslova uočili ste da je projektna dokumentacija loše napravljena, postoji dosta nedostataka u ugovornom troškovniku te po vašoj procjeni ugovor probija za 15-16% ugovorene vrijednosti. Također navodite da je naručitelj obzirom da je imao nižu procijenjenu vrijednost od tržišne, tijekom nabave za izvođača radova ugovorio radove za 15-ak posto više od procjene u nabavi. U konkretnom slučaju i izvođač i nadzorni inženjer su upozoravali Naručitelja na vantroškovničke radove i "više rad", međutim naručitelj je naglašavao da ne smijete niti jedan dodatni rad ili "više rad" odobriti izvođaču. Za svaku izmjenu pravovremeno se obustave radovi na toj poziciji do odobrenja Naručitelja i rade se druge pozicije. U vezi s tim ističete da ne želite lažno prikazivati izvedene količine radova i ovjeravati građevinske knjige koje nisu točne niti tjerati izvođača da o svom trošku izvodi radove koji mu neće biti plaćeni. Radi se o greškama poput - u troškovniku navedena zamjena 1.300 m2 površine krovnog pokrivača a u naravi u glavnom projektu ima 2.100 m2. Unatoč navedenim problemima i aktualnoj pandemiji Covid 19 radovi na gradilištu ne kasne, sve se odvija po terminskom planu i nema zastoja na ugovorenim poslovima, međutim u konkretnom slučaju predstavnik Naručitelja vam prijeti ishitrenim raskidom ugovora.

24. kolovoza 2020.

U vezi vašeg upita navodimo da Hrvatska komora inženjera građevinarstva nema nadležnosti za uplitanje u konkretne ugovorne odnose između sudionika u gradnji, niti rješavanje sporova koji iz tih ugovornih odnosa proizađu, međutim vaš upit proslijeđen je Povjerenstvu za pitanja struke Hrvatske komore inženjera građevinarstva koje je dalo stručno mišljenje u konkretnom slučaju.

Povjerenstvo za pitanja struke ističe da je jedan od najčešćih problema na gradilištu troškovnik koji nije pravilno sastavljen i koji unosi niz problema u izvršavanju ugovornih obveza sudionika u gradnji, te je preporuka da nadzorni inženjer postupi na slijedeći način:

  • Konstatira da se radi o propustima u projektnoj dokumentaciji, kako u smislu tehničkog rješenja tako i planiranih radova i jasno navesti koji su to propusti, što se mora naknadno raditi ili više raditi, te sve potpisati
  • Takav dokument dostaviti investitoru tako da on točno zna gdje je nastao propust i tko snosi odgovornost
  • Izvođači ne mogu biti krivi za loše projektiranje i planiranje, pa nadzorni inženjer treba konstatirati da su količine i kvalitete obavljenih radova u skladu s onim što je potpisao. U tom slučaju investitor mora platiti navedene radove, a nastale probleme rješavati s projektantom koji je izradio glavni projekt.

Zatvorite odgovor

202.

Postoji li predviđeni način raspodjele unosa podatka u građevinski dnevnik prema nekom jasnom kriteriju ili je to proizvoljno tj. stvar internog dogovora na gradilištu, a u svezi odredbe "Pravilnika o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera" prema kojima "o građenju građevine, odnosno o izvođenju pojedinih radova, izvođač je obvezan voditi građevinski dnevnik" te kako "o građenju pojedinačnog tehničkog i/ili funkcionalnog sklopa koji je sastavni dio cjelovite građevine (most, tunel, dionica ceste i sl.), odnosno o izvođenju pojedinih radova (izrada tehničkih i/ili funkcionalnih sklopova izvan mjesta ugradbe, ugradnja opreme, radovi pojedinih izvođača i sl.) izvođač može voditi zasebni dio građevinskog dnevnika koji je sastavni dio građevinskog dnevnika".

24. kolovoza 2020.

Nastavno na navedeno, mišljenje Komore je kako iz navedenih odredbi proizlazi da je organizacija vođenja građevinskog dnevnika i eventualno zasebnih dnevnika (ili način raspodjele unosa podatka u građevinski dnevnik kako stoji u upitu) u nadležnosti i po odabiru izvođača radova (mogu svi upisi u jedan građevinski dnevnik, a može i otvaranje jednog ili više zasebnih građevinskih dnevnika kao dijelova građevinskog dnevnika). Također, mišljenja sam da bi konkretno u stvarnosti pitanje organizacije vođenja građevinskog dnevnika trebalo biti stvar dogovora/odluke sudionika u gradnji najčešće pozicioniranih na gradilištu (izvođača i nadzornog uređenja).

Zatvorite odgovor

201.

Dopisom od 10. veljače 2020. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva te postavljate upit da li kao ovlašteni inženjer građevinarstva možete obavljati stručni nadzor nad geomehaničkim radovima na gradnji obiteljske kuće prema geotehničkim uvjetima koje dostavljate u privitku. Nadalje navodite da je u trenutku iskopa inženjer geotehnike pregledao iskop i isto unio u dnevnik, a ovlaštena tvrtka izdala je izjavu da tlo odgovara uvjetima geomehaničkog elaborata.

24. kolovoza 2020.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas slijedeće:

U dopisu Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba (Klasa : 350-07/18-002/853, URBROJ: 251-05-33/002-18-2 od 05.prosinca 2018. ), koji ste priložili vašem upitu, izneseni su zahtjevi koji se odnose na ispunjenje uvjeta kojima se osigurava da će tlo i građevina za vrijeme gradnje i njezine upotrebe biti stabilni, koji su definirani Odlukom o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba.

Posebno skrećemo pozornost na peti i šesti odlomak tih geotehničkih uvjeta.

S tim u svezi za pretpostaviti je da posjedujete traženu dokumentaciju. Geotehnički elaborat i projektnu dokumentaciju na osnovu kojih je izdana građevinska dozvola. Ukoliko su ti uvjeti ispunjeni, tijekom gradnje je potrebno, u okviru geotehničkog nadzora, pratiti da li se navodi iz geotehničkog elaborata (geološka uslojenost, vrste materijala tla, njihove fizikalno mehaničke karakteristike, stanje podzemne vode i dr.), podudaraju sa stvarnim stanjem u tlu. Također je potrebno pratiti da li se radovi vezani na projektno rješenje izvedbe iskopa i geotehničkog dijela konstrukcije izvode u skladu s rješenjima danim u glavnom projektu, izrađenom od ovlaštenog projektanta.

Obzirom da ste ovlašteni inženjer građevinarstva, nema zapreka da obavite radove geotehničkog nadzora.

Međutim pri tome vam savjetujemo, da u slučaju da se radi o složenim geotehničkim rješenjima,

procijenite znanja i iskustvo kojim raspolažete te ukoliko zaključite da vam je potrebna stručna pomoć, uspostavite suradnju s nekim od kolega kojem je specijalnost geotehničko područje građevinarstva.

Zatvorite odgovor

200.

Dopisom od 23. siječnja 2020. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom da li je zaposlenje u trgovačkim društvima koja su u vlasništvu jedinica lokalne samouprave npr. komunalne tvrtke, vodovodi i sl. razlog za mirovanje članstva u Komori prema odredbi članka 32. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju.

24. kolovoza 2020.

Vezano uz Vaš dopis obavještavamo vas da je tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva u nadležnosti Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se pravno mišljenje.

Odredbom članka 32. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, br. 78/2015., 114/2018. i 110/2019.) propisano je u kojim slučajevima članu Komore ex lege članstvo u Komori miruje, pa je tako jedan od razloga za mirovanje i ako se član Komore zaposli u tijelima državne uprave ili lokalne ili područne (regionalne) samouprave.

Međutim, zaposlenjem u trgovačkom društvu u vlasništvu jedinice lokalne ili područne samouprave nisu ispunjeni uvjeti iz članka 32. navedenog Zakona za mirovanje članstva, te zaposlenici navedenih pravnih osoba mogu biti u aktivnom članstvu Komore.

Zatvorite odgovor

199.

Stručni nadzor i gradnja za vlastite potrebe?

Dopisom od 23. prosinca 2019. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva te tražite pojašnjenje odredbe članka 32. zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje. S tim u svezi postavljate pitanje da li možete kod prijave gradilišta sebe prijaviti kao izvođača, i voditi gradilište i građevinski dnevnik i dati završno izvješće, te kao fizička osoba sklopiti ugovore s izvođačima koji će raditi određene vrste radova. Ističete da se radi o vašoj obiteljskoj kući, za koju je ishođenja građevinska dozvola i imate osobu koja bi bila nadzor. Također navodite da imate položen stručni ispi i član ste Komore.

24. kolovoza 2020.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva i prostornoga uređenja nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore upućujemo vas na relevantne odredbe važećih propisa.

Prema odredbi članka 32. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015., 118/2018. i 110/2019.) fizička osoba investitor koja ima završen preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit za poslove u graditeljstvu može sam graditi obiteljsku kuću koja je u cijelosti namijenjena za stanovanje ili u kojoj je više od 70% građevinske (bruto) površine namijenjeno za stanovanje i koja ima najviše dvije stambene jedinice, ako je to za njegove vlastite potrebe.

Međutim skrećemo pozornost na odredbe Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i Zakona o gradnji koje sadrže određena ograničenja u obavljanju poslova stručnog nadzora i izvođenja. Prema odredbi članka 31. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje izvođač ne smije biti uključen u provođenje stručnog nadzora građenja iste građevine.

Također prema odredbi članka 50. stavak 1. Zakona o gradnji investitor koji je ujedno izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu.

Člankom 49. Zakona o gradnji propisano je da projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

S tim u svezi mišljenja smo da u slučaju kada se radi o iznimci gradnje stambenog objekta za vlastite ili obavljanja poslova stručnog nadzora građenja za potrebe fizičke osobe investitora koja ima završen preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit za poslove u graditeljstvu, nije potreban pisani ugovor, već se isto može odrediti izjavom ili odlukom.

Također u tom slučaju na gradilišnoj tabli treba upisati izvođača fizičku osobu sa imenom i prezimenom.

Slijedom navedenog, na temelju citiranih odredaba u slučaju gradnje stambenog objekta za vlastite potrebe ili obavljanja poslova stručnog nadzora građenja nije potreban aktivan status ovlaštenog inženjera.

Zatvorite odgovor

198.

Dopisom od 20. studenog 2019. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva te navodite da ste prošle godine krenuli u izradu projekta vodovoda. Ishođeni su svi posebni uvjeti, kao i potvrde na projekt. U međuvremenu je došlo do promjene glavnog projektanta, za što imate potvrdu o suglasnosti od strane investitora. Projekt je predan na građevinsku dozvolu u digitalno zapisanom obliku, koji je potpisao novi projektant, međutim navodite da voditeljica postupka izdavanja građevinske dozvole tvrdi da se po zakonu projektant ne može mijenjati, te da trebate ponovo ishoditi sve posebne uvjete, kao i potvrde istih.

24. kolovoza 2020.

U odgovoru na vaš upit navodimo da je tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva u nadležnosti Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, a također u dijelu koji se odnosi na postupke ishođenja građevinskih dozvola mjerodavne su upute i tumačenja Ministarstva.

Prema stajalištu Komore promjena projektanta te izrada izmjena i/ili dopuna glavnog projekta u tijeku ishođenja građevinske dozvole je moguća i dopuštena prema odredbama Zakona o gradnji s time da je novi projektant odgovoran za cijeli glavni projekt.

Zatvorite odgovor

197.

Glavni inženjer gradilišta - voditelj radova

Dopisom od 29. listopada 2019. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite da strana pravna osoba kao izvođač radova ima namjeru angažirati ovlaštenog voditelja radova strojarske struke (domaća fizička osoba - član HKIS), na dijelu građevine (čelična konstrukcija penjalica i kružnih platformi na kolonama) za koju je projekt izradio projektant građevinske struke. Navodite da ste na toj građevini imenovani za stručni nadzor građevinskih radova, te ste sudionike u građenju upozorili da bi glavni inženjer gradilišta koji je imenovan od glavnog izvođača mogao biti i voditelj radova na montaži čelične konstrukcije.

24. kolovoza 2020.

U odgovoru na vaš upit navodimo da je odredbom članka 54. stavak 1. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015., 118/2018.) propisano da arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka u obavljanju poslova vođenja građenja vodi građenje građevina i izvođenje radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati.

Obzirom da je u konkretnom slučaju projekt za građevinu izradio projektant građevinske struke u smislu citirane odredbe Zakona glavni inženjer gradilišta građevinske struke može voditi građenje navedene građevine.

Zatvorite odgovor

196.

Svojstvo suradnika projektanta i nadzora?

Zašto se u važećim propisima izbacilo svojstvo suradnika, pa iz tog razloga nije jasno kako će mladi kolege inženjeri skupljati iskustvo ako ne mogu biti suradnici na projektima, nadzorima, projektantskim nadzorima.

24. kolovoza 2020.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da su odredbom članka 27. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, br. 78/2015., 114/2018.) propisani uvjeti za upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva. U skladu sa navedenom odredbom pored obrazovnih kvalifikacija za upis u navedeni imenik, potrebno je dvije godine iskustva na odgovarajućim poslovima (kao suradnik projektanta i/ili suradnik nadzornog inženjera). Stručno iskustvo na odgovarajućim poslovima dokazuje se ovjerom ovlaštenog inženjera popisa poslova na kojem je osoba koja traži upis radila kao suradnik, naslovnicom projekata na kojem je osoba naznačena kao suradnik ili rješenjem o imenovanju suradnikom nadzornog inženjera.

Zatvorite odgovor

195.

Dopisom od 18. listopada 2019. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom da li vaš zaposlenik koji je član Komore upisan u Imenik ovlaštenih voditelja građenja smije potpisivati glavne i izvedbene projekte (konkretno statika i radionica čelične konstrukcije). Također postavljate upit ima li uvjete za upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva.

24. kolovoza 2020.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da ovlašteni voditelj građenja prema odredbi članka 24. stavak 2. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015., 114/2018.) u okviru zadaća svoje struke, vodi građenje, odnosno izvođenje građevinskih i drugih radova različitih struka kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina.

Ovlašteni voditelj građenja može u okviru zadaća svoje struke obavljati i poslove ovlaštenog voditelja radova, koji obuhvaća izvođenje građevinskih i drugih radova: pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih, završnih te ugradnju građevnih proizvoda opreme ili postrojenja.

U odgovoru na vaš upit navodimo da ovlašteni voditelj građenja ne smije potpisivati projekte bilo koje vrste.

Poslove projektiranja u svojstvu odgovorne osobe (projektanta) u okviru zadaća svoje struke može obavljati ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer koji su upisani u imenik ovlaštenih inženjera odgovarajuće Komore.

Uvjeti za upis u navedeni imenik propisani su odredbom članka 27. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, br. 78/2015., 114/2018.).

U skladu sa navedenom odredbom pravo na upis u imenik ovlaštenih arhitekata, ovlaštenih arhitekata urbanista, odnosno ovlaštenih inženjera Komore ima fizička osoba koja kumulativno ispunjava sljedeće uvjete:

  1. da je završila odgovarajući preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i stekla akademski naziv magistar inženjer, ili da je završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij i stekla stručni naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke
  2. da je nakon završetka odgovarajućeg diplomskog sveučilišnog studija ili nakon završetka odgovarajućeg specijalističkog diplomskog stručnog studija provela na odgovarajućim poslovima u struci najmanje dvije godine, da je nakon završetka odgovarajućeg diplomskog sveučilišnog studija ili odgovarajućeg specijalističkog diplomskog stručnog studija provela na odgovarajućim poslovima u struci najmanje jednu godinu, ako je uz navedeno iskustvo nakon završetka odgovarajućeg preddiplomskog sveučilišnog ili nakon završetka odgovarajućeg preddiplomskog stručnog studija stekla odgovarajuće iskustvo u struci u trajanju od najmanje tri godine, odnosno bila zaposlena na stručnim poslovima graditeljstva i/ili prostornoga uređenja u tijelima državne uprave ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te zavodima za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba najmanje deset godina
  3. da je ispunila uvjete sukladno posebnim propisima kojima se propisuje polaganje stručnog ispita.

Slijedom navedenog pravo na upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva ima osoba koja ima odgovarajući stupanj stručne spreme, propisano radno iskustvo na poslovima suradnika projektantu ili suradnika nadzornom inženjeru. i položen stručni ispit.

Zatvorite odgovor

194.

Obavezujuće ili neobavezujuće norme?

Dopisom od 18. rujna 2019. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom postoje li u Republici Hrvatskoj ili negdje drugdje napisane, objavljene, obavezujuće ili neobavezujuće norma iz područja graditeljstva, arhitekture ili sličnog. Ako takve norme postoje, gdje su i kada objavljene? Ako takve objavljene norme ne postoje, je li (često i gotovo uobičajeno, npr. kod vještačenja) pozivanje na "pravila struke" kao na neka, sama po sebi razumljiva i prihvaćena pravila, zapravo zamagljivanje

24. kolovoza 2020.

Vezano uz vaš upit obavještavamo vas da su sve norme objavljene u Glasilu Hrvatskoj zavoda za norme, te vas upućujemo da se za detaljnije informacije o njihovoj obvezatnosti i primjeni obratite navedenoj instituciji.

Načelno navodimo da norme (tehničke specifikacije) po definiciji nisu obvezne za primjenu. Obvezne za primjenu su norme na koje upućuje zakon, pravilnik ili tehnički propis.

Pravila struke (Rules of profession) se koriste u pojedinim područjima gdje nedostaju propisana ili normirana pravila ili su ta pravila zastarjela. Korisno je kada opće prihvaćena pravila struke, nakon određenog vremena, postanu dio propisa ili normi odnosno da se prihvate kao Kodeks prakse tj. skup pisanih pravila.

Zatvorite odgovor

193.

Pravo naplate viška radova?

Dopisom od 30. rujna 2019. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva te postavljate upit ukoliko je izvođač radova dao ponudu na temelju vlastite procjene količina, da li on ima pravo zahtijevati naplatu viška radova bez da je prethodno zatražio i dobio suglasnost investitora budući da u ugovoru stoji da potpisom ugovora Izvođač jamči da je pregledao činjenično stanje na zgradi te na osnovu toga formirao ugovornu cijenu, te da ukoliko se pojavi potreba za radovima koji prema pojedinačnim stavkama odstupaju od ponude izvođač prije početka njihove izvedbe treba dobiti pisanu suglasnost investitora. Nadalje ističete da se zahtjevom za naplatom viška radova, ugovoreni iznos uvećao za 20%. Ugovor između investitora i izvođača je sklopljen po sistemu jediničnih cijena. S tim u svezi postavljate pitanje da li se prilikom sklapanja ugovora po sistemu jediničnih cijena smatra da je investitor dužan platiti sve viškove radova čak i ako oni prelaze ukupno ugovoreni iznose.

24. kolovoza 2020.

U vašem upitu nema dovoljno podataka da bi se mogao dati potpun odgovor primjerice nije navedeno da li je ugovor sklopljen na temelju provedenog postupka javne nabave.

Prema odredbi članka 105. stavka 7. Zakona o javnoj nabavi ako se prema ugovoru o građenju u skladu s običajima i praskom u graditeljstvu ukupna cijena utvrđuje konačnim obračunom, neovisno o tome je li građenje ugovoreno po sustavu "ključ u ruke" ili se ta cijena utvrđuje primjenom jediničnih cijena prema stvarno izvedenim radovima obračunatim u skladu s građevinskom knjigom, za slučaj da ukupan iznos prema konačnom obračunu nije viši od 5% od predvidive cijene građenja utvrđene ugovorom te da je ugovorom o građenju tako određeno, nije potrebno sklapanje dodatka tog ugovora.

Dopušteni maksimalni postotak povećanja ukupne vrijednosti na temelju propisa o javnoj nabavi ovisi o tome o kakvom se postupku javne nabave u konkretnom slučaju radi primjerice: pregovarački postupak, otvoreni postupak i sl.

Na odgovornost ugovornih strana za ispunjenje obveza iz ugovora o javnoj nabavi se uz odredbe Zakona o javnoj nabavi na odgovarajući način primjenjuju i odredbe Zakona o obveznim odnosima.

Prema podacima koje ste dostavili u konkretnom slučaju ugovorom o građenju definirana je ugovorna cijena, te je također definirano da ako se pojavi potreba za radovima koji prema pojedinačnim stavkama odstupaju od ponude izvođač prije početka njihove izvedbe treba dobiti pisanu suglasnost investitora.

Ista obveza proizlazi i iz važećih propisa, pa je tako izvođač prema odredbi članka 623. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, br. 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015. i 29/2018.) za svako odstupanje od projekta, odnosno ugovorenih radova morao imati pisanu suglasnost naručitelja i ne može zahtijevati povećanje ugovorene cijene za radove što ih je izveo bez takve suglasnosti.

Izvođač može izvesti i bez prethodne suglasnosti naručitelja samo hitne i nepredviđene radove za koje zbog njihove hitnosti nije mogao pribaviti suglasnost. Što se smatra hitnim i nepredviđenim radovima propisano je odredbom članka 624. stavak 2. istog Zakona.

U razmatranju vašeg pitanja potrebno je uzeti u obzir i Posebne uzance u građenju iz 1977. godine (Sl. SFRJ 018-1977) koje su još uvijek na snazi, a primjenjuju se na obvezne odnose stranaka čak i onda kada stranke nisu ugovorile njihovu primjenu. Uzance se ne bi primjenjivale jedino ukoliko su stranke u ugovoru isključile njihovu primjenu.

Člankom 3. Posebnih uzanci kao i člankom 4. Zakona o obveznim odnosima propisano je postupanje stranaka prema načelu savjesnosti i poštenja.

Posebnom uzancom br. 22. propisano je da se cijene radova određuju na način utvrđen uvjetima naručioca za podnošenje ponude i ugovaranje tih radova.

Posebne uzance utvrđuju i utjecaj na promjenu cijene slijedećih okolnosti: nastup izvanrednih uvjeta, zakašnjenje, klauzula o nepromjenjivosti cijena, primljeni predujam, kvaliteta radova, kao i utjecaj viškova, manjkova i nepredviđenih radova na ugovorenu cijenu.

U vezi izmjene cijene zbog promijenjenih okolnosti, Uzancom br. 23. predviđeno je da svaka ugovorna strana ima pravo zahtijevati izmjenu ugovorene cijene ukoliko nastupe izvanredni događaji, te se dalje navodi što se između ostaloga ima osobito smatrati izvanrednim događajima.

Uzancom br. 30. propisano je da ako izvođač bez prethodne suglasnosti naručioca upotrijebi materijal bolje kvalitete od ugovorene, cijena radova se po toj osnovi može izmijeniti uz pristanak naručioca.

Viškovi i manjkovi radova ne utječu na ugovorenu cijenu, kao i nepredviđeni radovi ukoliko je cijena ugovorena u ukupnom iznosu i znalo se za te radove, dok naknadni radovi nisu uključeni u ugovorenu cijenu i moraju se posebnim ugovorom regulirati.

Slijedom navedenog mišljenja smo da je na temelju ugovora kao i važećih propisa izvođač bio dužan za višak radova koji prelaze ugovorenu cijenu ishoditi suglasnost investitora, te u slučaju da je takvu suglasnost dobio ima pravo zahtijevati povećanje ugovorene cijene za višak radova.

Zatvorite odgovor

192.

Troškovnici - jednakovrijedno - garantni rok?

Dopisom od 23. rujna 2019. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva te navodite da se često susrećete sa različitim troškovnicima pa biste željeli točno znati što treba biti navedeno u troškovniku i da li smije pisati ime proizvođača uz riječ ili jednakovrijedan. Nadalje postavljate pitanje tko može dokazati što je jednakovrijedno, ako je za odabrani proizvod prepisani tehnički list, a nije navedeno ime proizvoda i piše takav ili jednakovrijedan i da li je to ispravno.

Dodatno postavljate upit da li je uz europske norme potrebno tražiti i druge norme, tj. ako piše jednakovrijedne norme. Tko dokazuje da su te norme jednakovrijedne. Da li se smiju tražiti garancije na 20 i više godina. Ako treba za koje proizvode.

24. kolovoza 2020.

U okviru djelokruga rada Komore dostavljamo Vam stručno mišljenje:

Republika Hrvatska kao članica Europske unije mora primjenjivati Direktivu o javnoj nabavi (2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26.2.2014), s time da su pojedine odredbe navedene Direktive transponirane u Zakon o javnoj zabavi.

Tehničke specifikacije u dokumentaciji za javno nadmetanje moraju omogućiti jednak pristup svim gospodarskim subjektima i ne smiju imati učinak stvaranja neopravdanih prepreka za otvaranje javne nabave i tržišnom natjecanju.

Prema stajalištu Povjerenstva za pitanja struke Komore sukladno članku 209. Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine, br. 120/2016.) tehničke specifikacije se, uz poštivanje obveznih nacionalnih tehničkih pravila pod uvjetom da su u skladu s pravom Europske unije, formuliraju uz uvažavanje sljedećeg redoslijeda prioriteta, na nacionalne norme kojima su prihvaćene europske norme, europska tehnička odobrenja, zajedničke tehničke specifikacije, međunarodne norme, druge tehničke referentne sustave koje su utvrdila europska normizacijska tijela, ili ako bilo koji od prethodnih ne postoji na nacionalne norme, nacionalna tehnička odobrenja ili nacionalne tehničke specifikacije koje se odnose na projektiranje, izračun i izvođenje radova te uporabu robe. Pri tome svako upućivanje mora biti popraćeno izrazom "ili jednakovrijedno". Pogotovo se to odnosi na projekte financirane iz EU fondova jer se ne smije diskriminirati strane ponuditelje (izvan EU) koji nude jednakovrijedan proizvod/uslugu.

U normama se uglavnom ističe da se neke stvari mogu napraviti i drugačije ali to drugačije mora posjedovati najmanje ista ciljana svojstva (kvalitetu, sigurnost i sl.) kao što ih osigurava i norma i to na odgovarajući način treba i dokazati.

U odnosu na naprijed navedeno ponuditelj je u obvezi da na odgovarajući način (npr. odgovarajuća ispitivanja, izvješća o ispitivanju, razne izjave, proračuni, usporedbe i sl.) dokaže jednakovrijednost, a na naručitelju je odgovornost pregledati dostavljene dokumente i ocijeniti da li ti dokumenti doista potvrđuju jednakovrijednost proizvoda/usluge ili ipak ne.

Što se tiče dijela vašeg upita koji se odnosi na garancije navodimo da u istom nema dovoljno podataka da bi se mogao dati precizan odgovor primjerice nije jasno za koji oblik garancije postavljate upit, međutim načelno navodimo da u odnosu na nedostatke koji se tiču temeljnih zahtjeva za građevinu kao što su mehanička otpornost i stabilnost, sigurnost u slučaju požara, higijena, zdravlje i okoliš, sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe, zaštita od buke, gospodarenje energijom i očuvanje topline, te održiva uporaba prirodnih izvora, u skladu sa odredbom članka 633. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, br. 35/2005., 41/2008., 25/2011., 78/2015.) jamstveni rok iznosi deset godina od predaje i primitka radova. Navedena odgovornost vrijedi za izvođača, projektanta i nadzornog inženjera, a odredbom stavka 6. istog članka propisano je da se njihova odgovornost ne može ugovorom isključiti ni ograničiti.

Garantni rok za opremu i uređaje određuje proizvođač.

Zatvorite odgovor

191.

Mogu li zaposlenici državnih institucija i agencija nuditi poslove stručnog nadzora građenja?

Dopisom od 25. rujna 2019. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva te navodite da se često na terenu susrećete sa slučajevima da zaposlenici državnih institucija i agencija nude poslove stručnog nadzora. S tim u svezi zanima vas je li to dozvoljeno, jer time rade nelojalnu konkurenciju s obzirom da su dotične institucije financirane od strane potencijalnih investitora (gradovi, županije) te stoga sve ostale poslovne subjekte stavljaju u nepovoljan položaj.

24. kolovoza 2020.

Prema odredbi članka 19. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015., 118/2018.) ovlašteni arhitekti ovlašteni inženjer mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost. Odredbom članka 22. istog Zakona propisani su uvjeti za pravnu osobu da mora biti registrirana za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja te mora u obavljanju tih poslova imati zaposlenog ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera.

U odgovoru na vaš upit ističemo da zaposlenici državne uprave ili lokalne ili područne (regionalne) samouprave ne mogu obavljati poslove stručnog nadzora obzirom da su prema odredbi članka 32. stavka 1. podstavka 4. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, br. 78/2015., 114/2018.) dužni svoje članstvo u Komori i status ovlaštenog inženjera staviti u mirovanje.

Međutim mišljenja smo da zaposlenjem u javnoj ustanovi, razvojnoj agenciji i sl. nisu ispunjeni uvjeti iz članka 32. navedenog Zakona za mirovanje članstva, te da ovlašteni inženjeri zaposleni u navedenim pravnim osobama mogu obavljati stručne poslove u graditeljstvu.

Zatvorite odgovor

190.

Obveze projektanta i izmjena projekta u slučaju likvidacije naručitelja?

Dopisom od 6. svibnja 2019. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite da investitor posjeduje glavni i izvedbeni projekt za određenu građevinu te kreće u postupak nabave za radove izgradnje predmetne građevine, a zatim i izgradnju. Navodite da projektantska kuća, odnosno pravna osoba koja je projekt izradila više ne postoji, odnosno u lipnju prošle godine je pokretnu postupak likvidacije. S tim u svezi postavljate pitanja: da li postoje obveze projektantske kuće, odnosno pravne osobe prema investitoru vezano za isporučeni projekt i nakon likvidacije; kakve obveze ima glavni projektant kao fizička osoba te projektanti kao fizičke osobe, koji su izradili glavni i izvedbeni projekt, u situaciji kad je pravna osoba u likvidaciji. Ističete da postoji potreba nužnih izmjena i dopuna projekta vezanih uz eventualne nedostatke i neusklađenosti, i sudjelovanje u tehničkom pregledu.

24. kolovoza 2020.

U vašem upitu nema dovoljno podataka da bi se dao precizan odgovor, primjerice da li je ugovorom između investitora i projektanta ugovoreno isključivo pravo projektanta da radi i sve daljnje izmjene glavnog projekta, kako je regulirano pitanje autorskih prava, potreba ishođenja suglasnosti projektanta i sl.

S tim u svezi skrećemo pozornost da je odredbom članka 75. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/2013., 20/2017. i 39/2019.) propisano da autorska prava na građevini projektiranoj glavnim ili drugim projektom i građenjem u skladu s tim projektom stječu se sukladno posebnom zakonu, ako je to ugovoreno ugovorom o izradi projekta.

Međutim ukoliko to nije ugovoreno mišljenja smo da se izmjena glavnog projekta može povjeriti drugom projektantu, ali napominjemo da je prema odredbi članka 51. stavak 3. Zakona o gradnji projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune glavnog projekta, odgovoran za cijeli glavni projekt, odnosno izvedbeni projekt.

Također navodimo da odredbama važećih propisa nije propisana obveza ishođenja suglasnosti glavnog projektanta u konkretnom slučaju, ali ponovno upućujemo na provjeru uvjeta iz ugovora između investitora i projektanta.

Zatvorite odgovor

189.

Izvođenje manje složene građevine?

Dopisom od 8. svibnja 2019. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite da biste kao fizička osoba željeli graditi "manje složenu građevinu" u Republici Hrvatskoj (kuća od ukupno 80 m2"). Navodite da ste izabrali hrvatskog poduzetnika, koji bi izvodio građevinske radove, a vi biste kao ovlašteni inženjer koji se u Sloveniji bavite registriranom djelatnosti vezano sa instalacijama (elektro, voda, grijanje) radove vjerojatno izvodili sami.

24. kolovoza 2020.

S tim u svezi pitate da li je za gradnju manje složene građevine potreban odgovorni voditelj građenja, da bi onda na kraju za izgrađenu kuću dobili dozvolu za upotrebu.

U slučaju potvrdnog odgovora da li vi kao inženjer elektrotehnike možete biti odgovorni voditelj građenja i koje dozvole bi kao osoba i vaša firma trebala dobiti u Hrvatskoj.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva u nadležnosti Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Prema važećim propisima u Republici Hrvatskoj obiteljska kuća neovisno o kvadraturi ne smatra se jednostavnom građevinom. Za izgradnju obiteljske kuće potrebno je imati ovlaštenog voditelja građenja.

Odredbom članka 54. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015., 118/2018.) propisano je da arhitektonska, strojarska i elektrotehnička struka u obavljanju poslova vođenja građenja vodi građenje građevina i izvođenje radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati.

Građevinska struka može obavljati i poslove vođenja građenja građevina i izvođenje radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati arhitektonska struka.

Arhitektonska i građevinska struka mogu obavljati i poslove vođenja građenja zgrada i izvođenja radova na zgradi koje su prema ovome Zakonu ovlaštene projektirati arhitektonska i građevinska struka.

Slijedom navedenog u konkretnom slučaju voditelj građenja ne bi mogao biti elektrotehničke struke, ali bi mogao voditi pojedine radove u okviru zadaća svoje struke.

U slučaju da kao ovlaštena fizička osoba iz države ugovornice EGP-a konkretno Republike Slovenije želite u Republici Hrvatskoj povremeno ili privremeno obavljati poslove vođenja građenja morate prije početka prvog posla izjavom u pisanom ili elektroničkom obliku izvijestiti odgovarajuću komoru i priložiti dokaz o stručnim kvalifikacijama potrebnim za obavljanje poslova vođenja građenja u skladu s posebnim zakonom kojim se uređuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija i drugim posebnim propisima i da ste osigurani od profesionalne odgovornosti (članak 61. navedenog Zakona).

U slučaju da kao strana pravna osoba želite na privremenoj ili povremenoj osnovi obavljati poslove vođenja građenja dužni ste o tome obavijestiti Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja izjavom u pisanom obliku (članak 69. navedenog Zakona).

Zatvorite odgovor

188.

Građenje i poslovi ispitivanja?

Dopisom od 26. lipnja 2019. godine obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite da je investitor sa jednim Zavodom u okviru vašeg trgovačkog društva nakon provedenog natječaja, sklopio ugovor o obavljanju usluge stručnog nadzora građenja za određenu građevinu.

24. kolovoza 2020.

Na istoj građevini je Izvođač na temelju godišnjeg ugovora koji je sklopljen sa drugim Zavodom vašeg trgovačkog društva zatražio provedbu poslova ispitivanja (koja je dužan provoditi izvođač radova po projektu građevine).

S tim u svezi opreza radi molite tumačenje da li se u konkretnom slučaju može raditi o nekom obliku sukoba interesa, odnosno da li u važećim propisima ima pravnih zapreka da vaše trgovačko društvo obavlja oba ugovorena posla.

U odgovoru na vaš upit navodimo da je tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva u nadležnosti Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno i stručno mišljenje.

U konkretnom slučaju prema mišljenju Komore nema pravnih zapreka da vaše trgovačko društvo obavlja oba ugovorena posla na istoj građevini, obzirom da važećim propisima nisu propisana pravna ograničenja koja bi se mogla primijeniti u slučaju koji navodite.

Zatvorite odgovor

187.

Obveza prijave nezakonite gradnje?

Dopisom od 4. svibnja 2019. godine obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom da li član komore inženjera građevinarstva ima obvezu prijaviti nezakonitu gradnju odnosno radnje koje su protivne Zakonu o gradnji i gdje je takva obveza propisana.

24. kolovoza 2020.

U vezi vašeg upita navodimo da u važećim propisima nema izričite odredbe prema kojoj bi članovi Komore bili obvezni prijaviti nezakonitu gradnju, međutim članovi Komore dužni su u svom radu pridržavati se važećih zakona i drugih propisa.

Međutim navodimo da je člankom 12. Pravilnika o stegovnoj odgovornosti i stegovnom postupku od studenog 2015. propisano nekoliko stegovnih djela za članove Komore: ako preuzme i nastavi projektiranje ili drugi zahvat na građevini za koju nije ishođen akt kojim se omogućava gradnja; ako vrši radove ili stručni nadzor gradnje na građevini za čije građenje investitor nema ishođen akt temeljem kojega se može graditi sukladno važećem Zakonu o gradnji i drugim propisima; ako obavlja inženjerske poslove protivno važećim propisima, Kodeksu strukovne etike i/ili pravilima struke.

Zatvorite odgovor

186.

Dopisom od 2. svibnja 2019. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom da li osoba sa položenim stručnim ispitom za obavljanje poslova prostornoga uređenja i graditeljstva s akademskim nazivom diplomirani inženjer geotehnike upisan u Imenik ovlaštenih voditelja građenja ima pravo biti imenovan za voditelja građenja energetske obnove (radovi viskogradnje).

24. kolovoza 2020.

Diplomirani inženjeri geotehnike koji su upisani u Imenik ovlaštenih voditelja građenja na temelju prijelaznih odredaba Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, br. 78/2015. upisom u Imenik ovlaštenih voditelja građenja građevinske struke imaju sva prava i obveze koje proizlaze iz strukovnog naziva ovlašteni voditelj građenja i mogu obavljati sve poslove koje je na temelju važećih propisa nadležan voditi ovlašteni voditelj građenja građevinske struke.

Nakon isteka roka iz prijelazne odredbe navedenih Zakona diplomirani inženjeri geotehnike mogu biti upisani samo u imenik ovlaštenih voditelja radova.

Zatvorite odgovor

185.

Elaborati zaštite od požara i elaborati etažiranja?

Dopisom od 17. ožujka 2019. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom da li u samostalnom uredu inženjera građevinarstva možete izrađivati Elaborate zaštite od požara za koje imate ovlaštenje i da li u samostalnom uredu možete obavljati poslove izrade elaborata etažiranja.

24. kolovoza 2020.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da ovlašteni inženjer u skladu sa odredbom članka 19. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015., 118/2018.) mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost.

Člankom 3. stavkom 2. istog Zakona propisano je da se pod obavljanjem poslova projektiranja, u smislu ovoga Zakona, podrazumijeva obavljanje svih poslova u izradi idejnog, glavnog, izvedbenog, tipskog projekta, utvrđivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu, projekta uklanjanja građevine i projekta postojećeg stanja građevine, propisanih posebnim zakonima kojima se uređuje područje prostornog uređenja i područja gradnje, te propisima donesenim na temelju tih zakona.

Stavkom 3. istog članka propisano je da se pod obavljanjem poslova stručnog nadzora građenja, u smislu ovoga Zakona, podrazumijeva obavljanje svih poslova koje, prema posebnom zakonu kojim se uređuje područje gradnje, obavlja nadzorni inženjer.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da prema našem mišljenju nema pravnih zapreka da u uredu za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja obavljate i poslove izrade elaborata zaštite od požara za koje imate ovlaštenje kao i poslove izrade elaborata etažiranja.

Zatvorite odgovor

184.

Poslovi stručnog nadzora ako je investitor ujedno i izvođač?

24. kolovoza 2020.

Odredbom članka 50. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/2013., 20/2017. i 39/2019.) propisano je da investitor koji je ujedno i izvođač mora stručni nadzor povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu.

Prema odredbi članka 31. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015. i 118/2018.) izvođač ne smije biti uključen u provođenje stručnog nadzora građenja iste građevine.

Slijedom navedenog mišljenja smo da u konkretnom slučaju u skladu sa važećim propisima na istoj građevini možete obavljati stručni nadzor ili vođenje građenja.

Zatvorite odgovor

183.

Dopisom od 15. siječnja 2019. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva te navodite da je ugovorom između projektanta i vaše općine za izradu projektne dokumentacije definirano da projektant mora izraditi izvedbeni projekt što uključuje razradu glavnih projekta na izvedbenoj razini s troškovnicima. Navodite da je projektant prvobitno troškovnikom predvidio izradu izvedbenih armaturnih nacrta te izradu izvedbenih radioničkih nacrta što znači da iste nije namjeravao izraditi već je izradu istih troškovnikom namijenio izvođaču radova. Obzirom da niste bili suglasni sa istim inzistirali ste da on mora izraditi izvedbene armaturne nacrte, te izvedbene radioničke nacrte jer je ugovorom definirano da projektant mora izraditi izvedbeni projekt. Nakon toga navodite da je projektant pristao izraditi izvedbene armaturne nacrte, ali odbija izraditi izvedbene radioničke nacrte.

S tim u svezi postavljate pitanje: Da li je temeljem rečenog projektant u obvezi izraditi izvedbene radioničke nacrte ako je ugovorom definirano da projektant mora izraditi izvedbeni projekt što uključuje razradu glavnih projekta na izvedbenoj razini s troškovnicima?

23. siječnja 2019.

U odgovoru na vaš upit navodimo da Komora nema nadležnosti uplitati se ugovorne odnose, međutim načelno upućujemo na odredbe važećih propisa koje su relevantne u konkretnom slučaju.

Jedno od temeljnih načela obveznih odnosa je dužnost ispunjenja obveze, što podrazumijeva da je sudionik u obveznom odnosu dužan ispuniti svoju obvezu i odgovoran je za njezino ispunjenje.

Nadalje navodimo da je sadržaj izvedbenog projekta propisan odredbom članka 34. Pravilnika o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (Narodne novine, broj 64/14, 41/15, 105/15 i 61/16).

Navedenom odredbom propisano slijedeće:

(1) Izvedbeni projekt za građevinu sadrži odgovarajuće projekte pojedinih struka kojima se razrađuje tehničko rješenje projektirane građevine, radi ispunjenja uvjeta određenih u glavnom projektu.

(2) Izvedbeni projekt sadrži sve grafičke prikaze koje je, ovisno o vrsti građevine i njezinom tehničkom rješenju, potrebno imati na gradilištu kako bi se građevina mogla izvesti na način predviđen glavnim projektom (npr. planove oplata, nacrte armature, radioničke nacrte nosivih konstrukcija, izometrije, sheme stolarije i bravarije, nacrte detalja, detalje ugradnje opreme i instalacija i druge grafičke prikaze).

(3) Izrada izvedbenog projekta može se prilagoditi dinamici građenja građevine, a za tehnički pregled, izvedbeni projekt treba biti opremljen prema odredbama ovoga Pravilnika.

(4) Izrada izvedbenog projekta treba pratiti etapnost odnosno faznost građenja građevine. Osim sadržaja propisanog u članku 6. ovoga Pravilnika, prva mapa izvedbenog projekta treba sadržavati i redoslijed, opis te prikaz etapnosti odnosno faznosti građenja.

Prema odredbi članka 35. stavka 1. istog Pravilnika izvedbeni projekt mora, ovisno o uvjetima, postupcima i drugim okolnostima građenja, sadržavati detaljnije opise i dodatne računske provjere.

Stavkom (2) propisano je da izvedbeni projekt može, ovisno o uvjetima, postupcima i drugim okolnostima građenja, sadržavati i detaljniju razradu programa kontrole i osiguranja kvalitete..

Slijedom navedenog, projektant je dužan izvršiti obveze koje je preuzeo ugovorom, a posao koji obavlja mora biti u skladu sa važećim propisima.

Zatvorite odgovor

182.

Dopisom od 8. siječnja 2019. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva te navodite da ste diplomirali na Građevinskom fakultetu u Zagrebu, položili stručni ispit građevinske struke u Republici Bosni i Hercegovini, te da ste nakon završenog fakulteta radili 2 godine u Velikoj Gorici a sada imate registrirano poduzeće "HRVOSLAV PERKOVIĆ" j.d.o.o. za građevinske djelatnosti sa sjedištem u Splitu, Vrančićeva 3. S tim u svezi postavljate pitanje postoji li mogućnost ishođenja privremenih odobrenja na vremenski period ili za određena gradilišta za voditelja gradilišta u republici Hrvatskoj ili priznavanja stručnog ispita?

23. siječnja 2019.

U odgovoru na vaš upit navodimo da u skladu sa odredbom članka 24. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine. Broj 78/215, 118/2018) poslove voditelja građenja u svojstvu odgovorne osobe može obavljati ovlašteni voditelj građenja, sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje udruživanje u Komoru.

Uvjeti za upis u imenik ovlaštenih voditelj građenja Komore propisani su odredbom članka 28. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, broj 78/2015, 114/2018). Pored odgovarajućeg stupnja stručne spreme u vašem slučaju 300 ECTS bodova, potrebno je imati najmanje tri godine radnog iskustva u struci i položen stručni ispit u Republici Hrvatskoj.

Program, uvjeti i način provedbe stručnog ispita propisani su Pravilnikom o stručnom ispitu osoba koje obavljaju poslove graditeljstva i prostornoga uređenja (Narodne novine, broj 129/2015).

Stručni ispit za osobe koje obavljaju poslove graditeljstva polaže se u Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja i prema našim saznanjima nema mogućnosti priznavanja stručnog ispita položenog u trećim državama.

Također navodimo da prema važećim propisima u Republici Hrvatskoj nema mogućnosti davanja privremenog odobrenja za obavljanje poslova voditelja gradilišta za državljane Republike Hrvatske.

Takva mogućnost postoji za ovlaštene fizičke osobe iz države ugovornice EGP-a koje imaju pravo u Republici Hrvatskoj povremeno ili privremeno obavljati poslove pored ostalog i voditelja građenja.

Zatvorite odgovor

181.

Dopisom od 28. prosinca 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom da li je moguće dobiti licencu 413 414 i 314 313 u Republici Hrvatskoj sa završenim tehničkim fakultetom u Novom Sadu (četverogodišnji studij) i zvanjem diplomirani inženjer građevine bez mastera?

23. siječnja 2019.

Odredbom članka 59. stavak 2. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/2015, 118/2018) propisano je da fizička osoba koja u stranoj državi ima pravo obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, vođenja građenja ili voditelja projekta i poslove ispitivanja i prethodnih istraživanja ima pravo u Republici Hrvatskoj, pod pretpostavkom uzajamnosti, trajno obavljati te poslove u svojstvu ovlaštene osobe pod istim uvjetima kao i ovlašteni arhitekt odnosno ovlašteni inženjer, ovlašteni voditelj građenja, odnosno ovlašteni voditelj radova, voditelj projekta, odnosno stručna osoba za obavljanje poslova prethodnih istraživanja, ako ima stručne kvalifikacije potrebne za obavljanje tih poslova u skladu s posebnim zakonom kojim se uređuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija i drugim posebnim propisima.

S tim u svezi obavještavamo vas da do danas od nadležnih tijela u Republici Hrvatskoj nismo obaviješteni o postojanju uzajamnosti u odnosu na Republiku Srbiju, iz kojih razloga nije moguć upis državljana Republike Srbije u imenike ovlaštenih inženjera Hrvatske komore inženjera građevinarstva.

Zatvorite odgovor

180.

Dopisom od 18. prosinca 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva te navodite da ste zaposleni u firmi koja je registrirana za obavljanje poslova projektiranja i nadzora u kojoj ste i suvlasnica,. Imate namjeru zatvaranja firme i otvaranja ureda ovlaštenog inženjera, te postavljate slijedeća pitanja:

  1. Da li otvaranjem Ureda mora prestati vaš radni odnos u firmi?
  2. Koliko dugo se čeka na rješenje o otvaranju ureda i da li je dovoljno za otvaranje ureda poslati zahtjev za upis u upisnik samostalnih ureda sa prilozima?
  3. Da li ured ovlaštenog inženjera može sklapati ugovor o poslovnoj suradnji sa projektantima drugih struka?

23. siječnja 2019.

U odgovoru na vaše prvo pitanje navodimo da uz radni odnos u trgovačkom društvu ako ste upisani u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva, možete osnovati ured ovlaštenog inženjera i obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, a da u tom uredu niste zaposleni.

U vezi ovog pitanja dostavljamo vam mišljenje Ministarstva rada i mirovinskog sustava kao i mišljenje poreznih savjetnika. http://www.hkig.hr/FAQ-tumacenja-upute/MZOPU/

Prema članku 8. Pravilnika o upisima u imenike, upisnike i evidencije Hrvatske komore inženjera građevinarstva, upis u imenik, upisnik, odnosno evidenciju, Komora je dužna obaviti u roku od osam dana od dana primitka urednog zahtjeva za upis.

Odredbom članka 28. navedenog Pravilnika propisano je da se zahtjev za osnivanje Ureda za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja podnosi na propisanom obrascu (Obrazac br. 5) koji se nalazi na web stranici Komore.

Ured za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja može sklapati ugovore o poslovnoj suradnji sa projektantima drugih struka.

Zatvorite odgovor

179.

Dopisom od 12. prosinca 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite da se osamnaest godina član Komore i dvanaest godina sudski vještak za graditeljstvo i procjenu nekretnina. Vlasnik ste društva sa ograničenom odgovornošću registriranog za poslove projektiranja, nadzora, građenja i vještačenja, u kojoj ste zaposleni na puno radno vrijeme. Namjeravate graditi obiteljsku kuću za vlastite potrebe sa jednom stambenom jedinicom.

S tim u vezi molite tumačenje da li možete u skladu sa važećim propisima istovremeno biti nadzor i izvođač ili samo jedno. Nadalje, ako se odlučite bit sam sebi izvođač, odnosno da vaša tvrtka bude glavni izvođač, a da imate podizvođača, da li morate sa vlastitom tvrtkom sklopiti ugovor o građenju. Navodite da ćete zatražiti upis u imenik ovlaštenih voditelja građenja?

23. siječnja 2019.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva i prostornoga uređenja nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se pravno mišljenje.

Prema odredbi članka 32. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/2015) fizička osoba investitor koja ima završen preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit za poslove u graditeljstvu može sam graditi obiteljsku kuću koja je u cijelosti namijenjena za stanovanje ili u kojoj je više od 70% građevinske (bruto) površine namijenjeno za stanovanje i koja ima najviše dvije stambene jedinice, ako je to za njegove vlastite potrebe.

U tom slučaju na gradilišnoj tabli treba upisati izvođača fizičku osobu sa imenom i prezimenom.

Međutim skrećemo pozornost na odredbe Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i Zakona o gradnji koje sadrže određena ograničenja u obavljanju poslova stručnog nadzora i izvođenja.

Prema odredbi članka 31. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje izvođač ne smije biti uključen u provođenje stručnog nadzora građenja iste građevine.

Također prema odredbi članka 50. stavak 1. Zakona o gradnji investitor koji je ujedno izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu.

Ako se odlučite kao ovlašteni inženjer građevinarstva obavljati stručni nadzor gradnje obiteljske kuće za vlastite potrebe navodimo slijedeće:

Prema odredbi članka 50. stavak 2. Zakona o gradnji (Narodne novine, broj 153/13 i 20/17) fizička osoba koja je investitor građevine iz 2. i 3. skupine za svoje potrebe može sama izraditi cijeli glavni projekt, osim geodetskog projekta, i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit prema posebnom propisu.

Slijedom navedenog projektiranje ili stručni nadzor temeljem citirane odredbe možete provoditi kao fizička osoba ovlašteni inženjer građevinarstva, za vlastite potrebe.

Odredbom članka 49. Zakona o gradnji propisana je opća obveza investitora da poslove projektiranja, kontrole i nostrifikacije projekata, građenje i stručni nadzor građenja mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.

Smatramo da se iznimka iz članka 50. odnosi na ovaj slučaj te da za obavljanje poslova stručnog nadzora građenja za vlastite potrebe nije potreban pisani ugovor, već se isto može odrediti pisanom izjavom, odlukom ili nekim drugim aktom.

U dijelu pitanja koje se odnosi na mogućnost za putem vlastite tvrtke za potrebe stanovanja vas i vaše obitelji gradite obiteljsku kuću upućujemo vas da okolnost da li sa vlastitom tvrtkom trebate sklopiti ugovor o građenju, zatražite u Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja.

Zatvorite odgovor

178.

Dopisom od 3. prosinca 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva te navodite da ste magistar inženjer rudarstva, da imate položen stručni ispit za obavljanje određenih poslova u rudarstvu - površinska eksploatacija, a obzirom da rudari nemaju svoju komoru zanima vas da li je moguć upis u Hrvatsku komoru inženjera građevinarstva?

23. siječnja 2019.

Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/2018) uređuje se obavljanje stručnih poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje za četiri struke i to arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka.

Zakonom o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, broj 78/2018) propisan je ustroj, djelokrug, javne ovlasti i članstvo u Hrvatskoj komori arhitekata, Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva, Hrvatskoj komori inženjera strojarstva i Hrvatskoj komori inženjera elektrotehnike.

U skladu sa odredbama važećih propisa inženjerima rudarstva nije omogućen upis u Hrvatsku komoru inženjera građevinarstva.

Zatvorite odgovor

177.

Dopisom od 29. studenog 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom:

  1. Da li je na energetskoj obnovi višestambene zgrade gdje se izvode radovi zamjene stolarije, fasaderski radovi te postava toplinske izolacije ravnog krova dovoljno imenovati jednog voditelja radova koji je upisan u Imenik ovlaštenih voditelja građenja.
  2. Ukoliko tijekom izvođenja predmetnih radova dođe do promjene osobe koja je voditelj radova i koja je vršila upise u građevinski dnevnik, da li nova imenova osoba u Izjavi o izvedenim radovima (koja će morati biti sastavljena nakon završetka gradnje), odgovara i za radove i količine koji su izvođeni prije njenog imenovanja i treba li prilikom razrješenja imenovanja, osoba koja je bila voditelj radova dati kakovu izjavu o odgovornosti za izvedene radove za vrijeme trajanja njenog imenovanja?

23. siječnja 2019.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja. Međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Vezano uz vaše prvo pitanje navodimo da je imenovanje ovlaštenog voditelja građenja za vođenje radova za energetskoj obnovi višestambene zgrade na kojoj se izvode radovi zamjene stolarije, fasaderski radovi, te postava toplinske izolacije, u skladu sa važećim propisima.

Ukoliko tijekom izvođenja predmetnih radova dođe do promjene izvođača i s tim u svezi voditelja građenja tada pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine potpisuje ovlašteni voditelj građenja koji je bio imenovan u trenutku završetka radova, međutim prilikom preuzimanja poslova od prethodnog izvođača potrebno je sastaviti zapisnik o primopredaji radova i dokumentacije od prethodnog ovlaštenog voditelja građenja u kojem će biti navedene sve činjenice i okolnosti vezane uz izvršene radove, utrošeni materijal i sl. Također navedene okolnosti potrebno je upisati u građevinski dnevnik.

Odredbom članka 3. Pravilnika o sadržaju pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine (Narodne novine, broj 43/2014) propisano je što se prilaže uz pisanu izjavu izvođača, a člankom 6. navedenog Pravilnika propisano je da istinitost i točnost izjava, podataka, izvješća i očitovanja potvrđuje inženjer gradilišta potpisom pisane izjave izvođača.

S tim u svezi odgovornost za istinitost i točnost pisane izjave izvođača u skladu sa važećim propisima snosi inženjer koji ga je potpisao. Međutim u slučaju eventualnog sudskog spora osoba koja je potpisala pisanu izjavu, osobito u slučaju kada je preuzela posao od prethodnog izvođača, može ukoliko je na valjan način izvršena primopredaja dokazivati da su za određene radnje odgovorni drugi subjekti.

Zatvorite odgovor

176.

Dopisom od 3. prosinca 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom da li ulogu glavnog projektanta može imati ovlašteni arhitekt/inženjer već kada stekne ovlaštenje, ili se treba čekati pet godina nakon stjecanja ovlaštenja kao što je to bilo prije?

23. siječnja 2019.

U odgovoru na vaš upit navodimo da je odredbom članka 17. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/2015) propisano da poslove projektiranja u svojstvu odgovorne osobe (projektanta i/ili glavnog projektanta) u okviru zadaća svoje struke može obavljati ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje udruživanje u Komoru.

Zadaće građevinske struke u poslovima projektiranja propisane su odredbom članka 50. navedenog Zakona.

Slijedom navedenog osoba koja ispunjava uvjet iz članka 27. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, broj 78/2015) i koja je upisom u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva stekla strukovni naziv ovlašteni inženjer građevinarstva, može u skladu sa važećim propisima biti glavni projektant.

Zatvorite odgovor

175.

Dopisom od 29. studenog 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite da se pripremate za natječaj za stručni nadzor i u postupku ste pregledavanja projektne dokumentacije koja je objavljenja na stranicama općine?

23. siječnja 2019.

"Predmet javnog nadmetanja su usluge stručnog građevinskog, tehnološkog i geodetskog nadzora nad izvođenjem radova na obnovi- rekonstrukciji objekta koji je tijekom Domovinskog rata oštećen i djelomično srušen, a koji će biti rekonstruiran i obnovljen u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima. Rekonstrukcija uključuje Građevinsko-obrtničke radove, vodovod i kanalizaciju, strojarske instalacije te elektroinstalacijske radove sukladno detaljnim opisima, vrstama i količinama određenim u Ugovornom troškovniku te sukladno projektno-tehničkoj dokumentaciji"

Ističete da je u projektnoj dokumentaciji navedeno je da je Glavni projekt izrađen u ožujku 2017. prema članku 130. Zakona o gradnji, te da je zgrada izgrađena prije 1968. U sklopu navedenog projekta mijenja se organizacija prostora, instalacije i nenosivi pregradni elementi. Jedan dio zgrade je potpunosti oštećen te se isti planira obnoviti/izgraditi novijim materijalima i novom međukatnom, stropnom i krovnom konstrukcijom u postojećim gabaritima.

Također navodite da ste od općine dobili slijedeći odgovor:

"Poštovani, vezano uz Vaš upit jesu li za projekt rekonstrukcije zatražene potvrde o usklađenosti projekta s posebnim uvjetima, obavještavam Vas da je Općina od Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju zatražila informaciju koji su joj akti potrebni za obnovu u ratu oštećene građevine na koji smo dobili odgovor istog odjela da se, neovisno o stupnju oštećenja, ista može vratiti u prvobitno stanje bez građevinske dozvole, u skladu s aktom na temelju kojeg je izgrađena, odnosno projektom postojećeg stanja građevine. Daljnje suglasnosti ni potvrde nisu tražene."

S tim u svezi molite stručno mišljenje da li se ovakav projekt sukladno članku 130. može nazvati "projektom postojećeg stanja" te stoga nisu tražene potvrde glavnog projekta ni građevinska dozvola. Ističete da ste mišljenja da se trebao izradit Glavni projekt sukladno "Pravilniku o jednostavnim i drugim radovima" na koji je trebalo ishoditi potvrde javnopravnih tijela.

S obzirom da će se izvoditi nova međukatna, stropna i krovna konstrukcija sa novijim materijalima ali u istim rasponima i gabaritima da li se ovdje radi i o "rekonstrukciji građevine" prema Zakonu o gradnji-izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine u svrhu njezine obnove, te da li je potrebno i ishođenje građevinske dozvole.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva, a osobito u dijelu koji se odnosi na izdavanje dozvola i drugih akata za gradnju, nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, te vas upućujemo da se za službeno tumačenje obratite navedenom Ministarstvu. Međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Vezano uz konkretni slučaj mišljenja smo da je Upravni odjel za prostorno uređenje i gradnju dao ispravnu informaciju da se građevina iz članka 130. Zakona o gradnji (Narodne novine, broj 153/13, 20/17) može vratiti u prvobitno stanje bez građevinske dozvole, u skladu s aktom na temelju kojeg je izgrađena, odnosno projektom postojećeg stanja.

Naime, predmetni zahvat može se smatrati rekonstrukcijom u smislu odredbe članka 3. stavka 1. točka 19. Zakona o gradnji.

Odredbom članka 30. Pravilnika o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (Narodne novine, broj 64/14, 41/15, 105/15, 61/16, 20/17) propisano je što sadrži projekt za rekonstrukciju postojeće građevine. Citiranom odredbom propisano je slijedeće:

"(1) Projekt za rekonstrukciju postojeće građevine mora, osim propisanog sadržaja iz članaka 13. do 29. ovoga Pravilnika, dodatno sadržavati:

  1. podatke o utvrđenom zatečenom stvarnom izvedenom stanju postojeće građevine,
  2. dokaze da će postojeći materijali i građevni proizvodi koji su ugrađeni u dijelove građevine nakon rekonstrukcije zadovoljiti propisane zahtjeve i uvjete, te da je građevina odnosno njezin dio prikladan za rekonstrukciju kao cjelina (u daljnjem tekstu: dokaz o prikladnosti građevine za rekonstrukciju).

(2) Zatečeno stvarno izvedeno stanje postojeće građevine prije početka projektiranja rekonstrukcije utvrđuje se očevidom na građevini, uvidom u dokumentaciju građevine, uzimanjem i ispitivanjem uzoraka sklopova građevine, proračunima ili na drugi primjereni način.

(3) Dokaz o prikladnosti građevine za rekonstrukciju mora sadržavati:

  1. opis tehničkog stanja postojećeg dijela građevine koja se rekonstruira s provjerom razine ispunjavanja temeljenih zahtjeva za građevinu,
  2. snimak postojećeg stanja koji mora obuhvatiti cjelokupnu zonu zahvata rekonstrukcije u primjerenom mjerilu iz ovoga Pravilnika.

(4) Iznimno, snimak postojećeg stanja iz stavka 3. podstavka 2. ovoga članka može se za teško dostupne ili nedostupne dijelove postojeće građevine temeljiti na podacima iz dokumentacije građevine. U tom slučaju projektom se mora odrediti mjera u kojoj stvarno postojeće stanje koje će biti poznato tek tijekom izvođenja radova na rekonstrukciji postojeće građevine smije odstupati od snimka postojećeg stanja, a da bi tehničko rješenje rekonstrukcije još uvijek bilo primjenjivo.

(5) Projekt za rekonstrukciju postojeće građevine mora biti izrađen tako da građevina nakon rekonstrukcije ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu najmanje u jednakoj mjeri kao prije rekonstrukcije, ako posebnim propisom nije drugačije propisano, te da građevina ispunjava uvjete gradnje na određenoj lokaciji."

Također navodimo da je odredbom članka 50. stavak 1. podstavak 5. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje u okviru zadaća građevinske struke propisana izrada građevinskog projekta postojećeg stanja za sve građevine.

Zatvorite odgovor

174.

Dopisom od 3. prosinca 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom da li ulogu glavnog projektanta može imati ovlašteni arhitekt/inženjer već kada stekne ovlaštenje, ili se treba čekati pet godina nakon stjecanja ovlaštenja kao što je to bilo prije?

23. siječnja 2019.

U odgovoru na vaš upit navodimo da je odredbom članka 17. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/2015) propisano da poslove projektiranja u svojstvu odgovorne osobe (projektanta i/ili glavnog projektanta) u okviru zadaća svoje struke može obavljati ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje udruživanje u Komoru.

Zadaće građevinske struke u poslovima projektiranja propisane su odredbom članka 50. navedenog Zakona.

Slijedom navedenog osoba koja ispunjava uvjet iz članka 27. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, broj 78/2015) i koja je upisom u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva stekla strukovni naziv ovlašteni inženjer građevinarstva, može u skladu sa važećim propisima biti glavni projektant.

Zatvorite odgovor

173.

Dopisom od 29. studenog 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite da se pripremate za natječaj za stručni nadzor i u postupku ste pregledavanja projektne dokumentacije koja je objavljenja na stranicama općine?

23. siječnja 2019.

"Predmet javnog nadmetanja su usluge stručnog građevinskog, tehnološkog i geodetskog nadzora nad izvođenjem radova na obnovi - rekonstrukciji objekta koji je tijekom Domovinskog rata oštećen i djelomično srušen, a koji će biti rekonstruiran i obnovljen u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima. Rekonstrukcija uključuje Građevinsko-obrtničke radove, vodovod i kanalizaciju, strojarske instalacije te elektroinstalacijske radove sukladno detaljnim opisima, vrstama i količinama određenim u Ugovornom troškovniku te sukladno projektno-tehničkoj dokumentaciji"

Ističete da je u projektnoj dokumentaciji navedeno je da je Glavni projekt izrađen u ožujku 2017. prema članku 130. Zakona o gradnji, te da je zgrada izgrađena prije 1968. U sklopu navedenog projekta mijenja se organizacija prostora, instalacije i nenosivi pregradni elementi. Jedan dio zgrade je potpunosti oštećen te se isti planira obnoviti/izgraditi novijim materijalima i novom međukatnom, stropnom i krovnom konstrukcijom u postojećim gabaritima.

Također navodite da ste od općine dobili slijedeći odgovor:

"Poštovani, vezano uz Vaš upit jesu li za projekt rekonstrukcije zatražene potvrde o usklađenosti projekta s posebnim uvjetima, obavještavam Vas da je Općina od Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju zatražila informaciju koji su joj akti potrebni za obnovu u ratu oštećene građevine na koji smo dobili odgovor istog odjela da se, neovisno o stupnju oštećenja, ista može vratiti u prvobitno stanje bez građevinske dozvole, u skladu s aktom na temelju kojeg je izgrađena, odnosno projektom postojećeg stanja građevine. Daljnje suglasnosti ni potvrde nisu tražene."

S tim u svezi molite stručno mišljenje da li se ovakav projekt sukladno članku 130. može nazvati "projektom postojećeg stanja" te stoga nisu tražene potvrde glavnog projekta ni građevinska dozvola. Ističete da ste mišljenja da se trebao izradit Glavni projekt sukladno "Pravilniku o jednostavnim i drugim radovima" na koji je trebalo ishoditi potvrde javnopravnih tijela.

S obzirom da će se izvoditi nova međukatna, stropna i krovna konstrukcija sa novijim materijalima ali u istim rasponima i gabaritima da li se ovdje radi i o "rekonstrukciji građevine" prema Zakonu o gradnji-izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine u svrhu njezine obnove, te da li je potrebno i ishođenje građevinske dozvole.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva, a osobito u dijelu koji se odnosi na izdavanje dozvola i drugih akata za gradnju, nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, te vas upućujemo da se za službeno tumačenje obratite navedenom Ministarstvu. Međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Vezano uz konkretni slučaj mišljenja smo da je Upravni odjel za prostorno uređenje i gradnju dao ispravnu informaciju da se građevina iz članka 130. Zakona o gradnji (Narodne novine, broj 153/13, 20/17) može vratiti u prvobitno stanje bez građevinske dozvole, u skladu s aktom na temelju kojeg je izgrađena, odnosno projektom postojećeg stanja.

Naime, predmetni zahvat može se smatrati rekonstrukcijom u smislu odredbe članka 3. stavka 1. točka 19. Zakona o gradnji.

Odredbom članka 30. Pravilnika o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (Narodne novine, broj 64/14, 41/15, 105/15, 61/16, 20/17) propisano je što sadrži projekt za rekonstrukciju postojeće građevine. Citiranom odredbom propisano je slijedeće:

"(1) Projekt za rekonstrukciju postojeće građevine mora, osim propisanog sadržaja iz članaka 13. do 29. ovoga Pravilnika, dodatno sadržavati:

  1. podatke o utvrđenom zatečenom stvarnom izvedenom stanju postojeće građevine,
  2. dokaze da će postojeći materijali i građevni proizvodi koji su ugrađeni u dijelove građevine nakon rekonstrukcije zadovoljiti propisane zahtjeve i uvjete, te da je građevina odnosno njezin dio prikladan za rekonstrukciju kao cjelina (u daljnjem tekstu: dokaz o prikladnosti građevine za rekonstrukciju).

(2) Zatečeno stvarno izvedeno stanje postojeće građevine prije početka projektiranja rekonstrukcije utvrđuje se očevidom na građevini, uvidom u dokumentaciju građevine, uzimanjem i ispitivanjem uzoraka sklopova građevine, proračunima ili na drugi primjereni način.

(3) Dokaz o prikladnosti građevine za rekonstrukciju mora sadržavati:

  1. opis tehničkog stanja postojećeg dijela građevine koja se rekonstruira s provjerom razine ispunjavanja temeljenih zahtjeva za građevinu,
  2. snimak postojećeg stanja koji mora obuhvatiti cjelokupnu zonu zahvata rekonstrukcije u primjerenom mjerilu iz ovoga Pravilnika.

(4) Iznimno, snimak postojećeg stanja iz stavka 3. podstavka 2. ovoga članka može se za teško dostupne ili nedostupne dijelove postojeće građevine temeljiti na podacima iz dokumentacije građevine. U tom slučaju projektom se mora odrediti mjera u kojoj stvarno postojeće stanje koje će biti poznato tek tijekom izvođenja radova na rekonstrukciji postojeće građevine smije odstupati od snimka postojećeg stanja, a da bi tehničko rješenje rekonstrukcije još uvijek bilo primjenjivo.

(5) Projekt za rekonstrukciju postojeće građevine mora biti izrađen tako da građevina nakon rekonstrukcije ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu najmanje u jednakoj mjeri kao prije rekonstrukcije, ako posebnim propisom nije drugačije propisano, te da građevina ispunjava uvjete gradnje na određenoj lokaciji."

Također navodimo da je odredbom članka 50. stavak 1. podstavak 5. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje u okviru zadaća građevinske struke propisana izrada građevinskog projekta postojećeg stanja za sve građevine.

Zatvorite odgovor

172.

Dopisom od 27. studenog 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa zamolbom da se objasni što podrazumijeva odgovornost glavnog nadzornog inženjera za cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog nadzora?

23. siječnja 2019.

Navodite da je važećim propisima jasno naznačena i razrađena odgovornost nadzornih inženjera, međutim, za odgovornost glavnog nadzornog inženjera propisano je kako je gore navedeno; da je odgovoran za cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog nadzora. Obzirom da nadzorni inženjeri i dalje ostaju odgovorni za svoja izvješća, koja je onda odgovornost glavnog nadzornog inženjera, odnosno, podrazumijeva li odgovornost za cjelovitost i međusobnu usklađenost također i "tehničku" odgovornost za izvješća ostalih nadzornih inženjera, ili glavni nadzorni inženjer odgovara i pazi da su napisana izvješća svih nadzornih inženjera i u skladu s pravilima.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja. Međutim u okviru nadležnosti komore daje se pravno mišljenje.

Odredbom članka 58. Zakona o gradnji (Narodne novine, broj 153/13 i 20/17) propisane su dužnosti nadzornog inženjera u provedbi stručnog nadzora građenja.

U slučaju da se na građevinama izvodi više vrsta radova ili radovi većeg opsega stručni nadzor mora provoditi više nadzornih inženjera odgovarajuće struke (članak 57. stavak 1.). U tom slučaju investitor ili osoba koju on odredi dužna je pisanim ugovorom odrediti glavnog nadzornog inženjera.

Stavkom 3. istog članka propisano je da je glavni nadzorni inženjer odgovoran za cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog nadzora građenja i dužan je o tome sastaviti završno izvješće.

Odredbom članka 24. Pravilnika o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera (Narodne novine, broj 111/14, 107/15, 20/17) propisano je da završno izvješće glavnog nadzornog inženjera sadrži podatke o građevini i građevinskoj dozvoli, izjavu o cjelovitosti i međusobnoj usklađenosti stručnog nadzora, te o usklađenosti izvedbe građevine s građevinskom dozvolom, kao i podatke o objedinjavanju građevinskog dnevnika, te o izvješćima svih nadzornih inženjera koji su bili imenovani tijekom građenja.

Istinitost i točnost izjava, podataka, izvješća i očitovanja iz članka 22., 23., 24. i 25. ovoga Pravilnika potvrđuje nadzorni inženjer odnosno glavni nadzorni inženjer, potpisom završnog izvješća i otiskom pečata ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera.

Slijedom navedenog, odgovornost sudionika u građenju detaljno je propisana važećim propisima.

Zatvorite odgovor

171.

Dopisom od 9. studenog 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite da je za projekt rekonstrukcije koji ste izradili i koji je predan prije godinu dana referent tražio: "Izjavu o postojećem stanju konstrukcije", potpisanu od projektanta konstrukcije. Obzirom da više niste u radnom odnosu kod poslodavca koji je predao projekt i niste kontaktirani za davanje navedene izjave (a ista je predana) postavljate pitanje pod kojim uvjetima drugi projektant konstrukcije (koji nije izradio projekt rekonstrukcije navedenog objekta) može potpisati izjavu o postojećem stanju konstrukcije u svoje ime?

23. siječnja 2019.

Vezano uz Vaš dopis obavještavamo vas da je tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva u nadležnosti Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, te vas upućujemo da se obratite navedenom Ministarstvu. Međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se pravno mišljenje.

U vašem upitu nema dovoljno podataka da bi se mogao dati precizan odgovor, međutim navodimo da je odredbom članka 30. Pravilnika o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (Narodne novine, broj 64/2014., 41/2015., 105/15., 61/2016., 20/2017.) propisan obvezan sadržaj projekta rekonstrukcije građevine. Navedenim člankom propisano je slijedeće:

(1) Projekt za rekonstrukciju postojeće građevine mora, osim propisanog sadržaja iz članaka 13. do 29. ovoga Pravilnika, dodatno sadržavati:

  1. podatke o utvrđenom zatečenom stvarnom izvedenom stanju postojeće građevine,
  2. dokaze da će postojeći materijali i građevni proizvodi koji su ugrađeni u dijelove građevine nakon rekonstrukcije zadovoljiti propisane zahtjeve i uvjete, te da je građevina odnosno njezin dio prikladan za rekonstrukciju kao cjelina (u daljnjem tekstu: dokaz o prikladnosti građevine za rekonstrukciju).

(2) Zatečeno stvarno izvedeno stanje postojeće građevine prije početka projektiranja rekonstrukcije utvrđuje se očevidom na građevini, uvidom u dokumentaciju građevine, uzimanjem i ispitivanjem uzoraka sklopova građevine, proračunima ili na drugi primjereni način.

(3) Dokaz o prikladnosti građevine za rekonstrukciju mora sadržavati:

  1. opis tehničkog stanja postojećeg dijela građevine koja se rekonstruira s provjerom razine ispunjavanja temeljenih zahtjeva za građevinu,
  2. snimak postojećeg stanja koji mora obuhvatiti cjelokupnu zonu zahvata rekonstrukcije u primjerenom mjerilu iz ovoga Pravilnika.

(4) Iznimno, snimak postojećeg stanja iz stavka 3. podstavka 2. ovoga članka može se za teško dostupne ili nedostupne dijelove postojeće građevine temeljiti na podacima iz dokumentacije građevine. U tom slučaju projektom se mora odrediti mjera u kojoj stvarno postojeće stanje koje će biti poznato tek tijekom izvođenja radova na rekonstrukciji postojeće građevine smije odstupati od snimka postojećeg stanja, a da bi tehničko rješenje rekonstrukcije još uvijek bilo primjenjivo.

(5) Projekt za rekonstrukciju postojeće građevine mora biti izrađen tako da građevina nakon rekonstrukcije ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu najmanje u jednakoj mjeri kao prije rekonstrukcije, ako posebnim propisom nije drugačije propisano, te da građevina ispunjava uvjete gradnje na određenoj lokaciji.

Slijedom navedenog prilikom izrade projekta trebalo je uzeti u obzir sve navedene podatke i elemente iz citirane odredbe Pravilnika.

Također navodimo da je člankom 10. istog Pravilnika propisano potpisivanje i odgovornosti za potpisani projekt odnosno dio projekta.

U smislu navedenog članka Pravilnika "naslovnu stranicu projekta odnosno pojedine mape koja je sastavni dio projekta te pojedini tekstualni dio ili grafički prikaz potpisuje projektant.

Pojedini dio projekta koji se odnosi na zajedničko definiranje tehničkog rješenja građevine (zajednički tehnički opis, zajednički iskaz procijenjenih troškova građenja, ukupne podatke o višku iskopa koji sadrži mineralnu sirovinu koji će preostati prilikom građenja građevine u skladu s posebnim propisom kojim je uređeno područje rudarstva i sl.) potpisuje glavni projektant. Glavni projektant potpisuje i naslovnu stranicu projekta, odnosno svake mape koja je sastavni dio projekta.

Odgovorna osoba u projektantskom uredu potpisuje naslovnu stranicu mape koja je sastavni dio cjelovitog projekta koji je projektiran u tom projektantskom uredu.

Potpisom naslovne stranice mape koja je sastavni dio cjelovitog projekta te potpisom pojedinog tekstualnog, proračunskog, tabličnog i drugog tehničkog dijela projekta, odnosno potpisom pojedinog grafičkog prikaza, projektant i glavni projektant preuzimaju odgovornosti u propisanom dijelu, u skladu s odredbama Zakona o gradnji i drugim posebnim propisima.

Potpisom naslovne stranice mape koja je sastavni dio cjelovitog projekta odgovorna osoba u projektantskom uredu preuzima odgovornost u skladu s odredbama posebnih propisa".

Zatvorite odgovor

170.

Dopisom od 19. studenog 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa zamolbom za pojašnjenje odredaba važećih propisa koji se odnose na obavljanje funkcije voditelja građenja. S tim u svezi postavljate upit ako se radovi sastoje pretežno od građevinskih radova, može li javni naručitelj u dokumentaciji o nabavi tražiti voditelja građenja (koji će biti imenovan za inženjera gradilišta) građevinske struke ili mora neovisno o karakteristikama radova dopustiti da funkciju voditelja građenja obavlja voditelj građenja arhitektonske, građevinske, strojarske ili elektrostruke?

23. siječnja 2019.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je tumačenje propisa iz područja prostornog uređenja i gradnje u nadležnosti Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga Komore daje se pravno mišljenje.

Prema odredbi članka 54. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/2015) arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka i obavljanju poslova vođenja građenja vodi građenje građevina i izvođenje radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati. Stavkom 2. istog članka propisano je da građevinska struka može obavljati i poslove vođenja građenja građevina i izvođenja radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati arhitektonska struka.

Slijedom navedenog ako se u konkretnom slučaju izvode pretežito građevinski radovi, mišljenja smo da ovlašteni voditelj građenja treba biti građevinske struke.

Zatvorite odgovor

169.

Dopisom od 9. studenog 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite da ste bili glavni nadzor na završenoj poslovnoj zgradi - hotelu, za koji je ishođenja uporabna dozvola i svi tehnički uvjeti. Navodite da je sa glavnim izvođačem radova prije tehničkog pregleda sastavljen zapisnik o preuzimanju između investitora i glavnog izvođača, uz popisane nedostatke koji će se sanirati nakon tehničkog pregleda, te uz garanciju (2 ili 10 godina) koja je regulirana ugovorom o građenju kao i zadužnica od 10% na ukupnu vrijednost radova u slučaju ne izvršenja. Također navodite da su investitor i glavni izvođač dodatno sporazumno (bez uključivanja nadzora) dogovorili i zadržavanje dijela sredstava od zadnje situacije dok se ne izvrši sanacija - zadnju - okončanu situaciju vam nisu dali na ovjeru, a nikad je niste ni vidjeli usprkos vašem traženju. Nadalje navodite da obzirom da ni nakon godinu dana od tehničkog pregleda izvođač nije otklonio sve nedostatke, a pojavili su se i novi, investitor smatra da bi vi kao nadzor i dalje trebali biti prisutni na objektu i sudjelovati u rješavanju nedostataka jer bi za neke radove mogla isteći garancija. Navodite da ste se odazvali nekoliko puta. Ističete da prema ugovoru o nadzoru trajanje radova je do završetka radova tj. 12 mjeseci od početka radova.

S tim u svezi postavljate upit:

  1. Da li ste i dalje obvezni voditi brigu o nedostacima i koordinirati radove te sudjelovati u otklanjanju nedostataka na objektu nakon godinu dana od tehničkog pregleda
  2. Da li trebate tražiti novi ugovor za nadzor za ovakve situacije za koje se ne zna do kad će trajati.

23. siječnja 2019.

Također ističete da ste u tijeku radova aktivno pisano upozoravali na nedostatke.

Vezano uz vaš upit navodimo da je za pravno mišljenje vezano uz izvršenje ugovornih obveza potrebno imati uvid u odredbe konkretnog ugovora. Međutim, imajući u vidu podatke koje ste naveli u svojem dopisu da je za navedenu poslovnu zgradu - hotel ishođena uporabna dozvola, te izvršena primopredaja između investitora i glavnog izvođača, smatramo da ste izvršili obveze propisane odredbom članka 58. Zakona o gradnji (Narodne novine, broj 153/13 i 20/17), kao i obveze preuzete ugovorom o obavljanju stručnog nadzora čije je trajanje ugovoreno do završetka radova, odnosno 12 mjeseci od početka radova. Prema našem mišljenju ako investitor traži vaš daljnji angažman potrebno je sklopiti Anex prethodnom ugovoru ili novi Ugovor.

Zatvorite odgovor

168.

Dopisom od 13. studenog 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite da ste diplomirani inženjer građevinarstva, da ste do umirovljenja 2013. godine bili član Komore radili u velikim građevinskim firmama i to na poslovima izgradnje svih vrsta objekata, a zadnjih godina i stručnog nadzora. Ističete da sada namjeravate graditi vlastitu kuću (manju od 400 m2) i u vezi toga postavljate upit da li vi možete vršiti nadzor gradnje?

23. siječnja 2019.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva i prostornoga uređenja nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se pravno mišljenje.

Odredbom članka 50. stavak 2. Zakona o gradnji (Narodne novine, broj 153/13 i 20/17) propisano je da fizička osoba koja je investitor građevine iz 2. i 3. skupine za svoje potrebe može sama izraditi cijeli glavni projekt, osim geodetskog projekta, i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu.

Člankom 49. Zakona o gradnji propisano je da projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

S tim u svezi mišljenja smo da u slučaju kada se radi o iznimci gradnje stambenog objekta za vlastite ili obavljanja poslova stručnog nadzora građenja za potrebe fizičke osobe investitora koja ima završen preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit za poslove u graditeljstvu, nije potreban pisani ugovor, već se isto može odrediti izjavom ili odlukom.

Slijedom navedenog, na temelju citiranih odredaba u slučaju gradnje stambenog objekta za vlastite potrebe ili obavljanja poslova stručnog nadzora građenja nije potreban aktivan status ovlaštenog inženjera.

Međutim, napominjemo da prema odredbi članka 50. Zakona o gradnji investitor koji je ujedno i izvođač mora stručni nadzor povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu.

Zatvorite odgovor

167.

Dopisom od 7. studenog 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom da li u komori postoji "Ovlašteni voditelj pomorskih radova građevinske - hidrotehničke struke". Navodite da je to zahtjev iz jednog objavljenoj javnog natječaja pa postavljate pitanje da li je to u skladu sa važećim propisima?

23. siječnja 2019.

Vezano uz vaš upit obavještavamo vas da je ovlašteni voditelj građenja upisom u Imenik ovlaštenih voditelja građenja Hrvatske komore inženjera građevinarstva, ovlašten u okviru svoje struke, voditi građenje, odnosno izvođenje građevinskih i drugih radova kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina.

Ovlašteni voditelj radova upisan u Imenik ovlaštenih voditelja radova može u okviru svoje struke, voditi izvođenje građevinskih i drugih radova: pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih, završnih te ugradnju građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja.

U okviru navedenih Imenika nema smjerova, pa iz navedenih razloga zahtjev iz objavljenog javnog natječaja nije utemeljen na važećim propisima. Eventualno iskustvo na poslovima hidrotehničke struke na pomorskim radovima može se dokazivati osobnim referencama.

Zatvorite odgovor

166.

Dopisom od 30. listopada 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite da ste projektant građevinskog dijela projekta: Glavnog projekta konstrukcija, te bez vašeg znanja Investitor angažira drugog ovlaštenog inženjera građevinarstva za izvedbenu fazu projekta. S tim u svezi postavljate upit obzirom da se gradi prema Izvedbenom projektu koji je izradila druga ovlaštena osoba tko snosi daljnju odgovornost za nosivu konstrukciju predmetnog objekta?

23. siječnja 2019.

U vezi vašeg upita a u okvirima nadležnosti Komore navodimo da prema našem mišljenju u odredbama važećih propisa nema zapreke da ovlašteni inženjer građevinarstva izrađuje Izvedbeni projekt i u slučaju ako nije radio Glavni projekt na temelju kojeg je ishođena građevinarska dozvola.

Prema odredbama Zakona o gradnji (Narodne novine, broj 153/13, 20/17), kao ni podzakonskim propisima toga zakona nije propisana obveza investitora u slučaju da izvedbeni projekt nije izradio projektant glavnog projekta, da projektantu glavnog projekta prije početka građenja, odnosno izvođenja radova dostavi izvedbeni projekt ili njegov dio radi davanja mišljenja o usklađenosti izvedbenog projekta s glavnim projektom. Takva obveza bila je propisana odredbama ranije važećih propisa.

Odgovornost projektanta propisana je odredbom članka 51. stavak 2. Zakona o gradnji.

Prema odredbi članka 74. stavka 2. Zakona o gradnji izvedbeni projekt ne smije biti izrađen protivno glavnom projektu, a odredbom članka 163. stavak 1. točka 4. propisana je prekršajna kazna za povredu te odredbe.

Slijedom navedenog svaki projektant odgovoran je za projekt koji je izradio, a osim prekršajne odgovornosti podliježe i općim pravilima odgovornosti za štetu koja su utvrđuje u sudskom postupku.

Ukoliko imate saznanja da je izvedbeni projekt izrađen protivno glavnom projektu, upućujemo vas da o tome obavijestite investitora.

Zatvorite odgovor

165.

Dopisom od 5. studenog 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite da ste zaposlili inženjerku građevinarstva upisanu u Imenik ovlaštenih voditelja građenja. Nadalje navodite da tvrtka izvodi građevinske radove kao podizvođač, dok glavni izvođač izvodi strojarske radove te nema zaposlenog građevinskog inženjera. Ističete da je vaša ovlaštena voditeljica građenja na bolovanju, da nemate financijskih mogućnosti zapošljavati još jednog građevinskog inženjera i s tim u svezi postavljate upit na koji način možete dostaviti ovjerenu potrebnu dokumentaciju za izvedene radove?

23. siječnja 2019.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva i prostornoga uređenja nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se pravno mišljenje.

Odredbom članka 29. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/2015) propisano je da graditi i/ili izvoditi radove na građevini može pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno za izvođenje pojedinih radova (u daljnjem tekstu: izvođač) koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, te posebnim propisima.

Prema članku 30. istog Zakona izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova. Pod pojmom zaposlen misli se na radni odnos.

U konkretnom slučaju vaše trgovačko društvo ispunjava uvjete da izvođača i uvažavajući okolnost da je ovlaštena voditeljica građenja na bolovanju imate mogućnost angažirati ovlašteni voditelj građenja koji bi dovršio poslove i u dopunskom radnom odnosu na temelju odredbe članka 61. stavak 3. Zakona o radu (NN br. 93/14, 127/17) ili na temelju ugovora o djelu i sl..

Također dodatno vas obavještavamo o stajalištima Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja u vezi imenovanja odgovornih osoba na gradilištu.

U slučaju kada se na građevini izvode radovi koje vode voditelji manje složenih radova različitih struka, izvođač mora imati zaposlenog ovlaštenog voditelja radova, a za izvođenje radova koje vode ovlašteni voditelji radova različitih struka, izvođač mora imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja.

Izvođač koji ima ovlaštenog voditelja građenja koji je izvođenje manje složenih radova podugovorio s drugim izvođačem, može obavljati poslove vođenja građenja na istoj građevini i za podizvođača (koji nema zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja). Prema mišljenju Ministarstva u tom slučaju ovlašteni voditelj građenja može obavljati poslove vođenja građenja za oba izvođača na istoj građevini ako su za građenje te građevine izvođači međusobno sklopili ugovor o poslovnoj suradnji.

Također izvođač koji zapošljava ovlaštenog voditelja radova građevinske struke može ugovoriti izvođenje elektroinstalaterskih i strojarskih radova s izvođačem koji zapošljava ovlaštene voditelje radova elektro i strojarske struke, ako su za građenje te građevine izvođači međusobno sklopili ugovor o poslovnoj suradnji.

Zatvorite odgovor

164.

Dopisom od 29. listopada 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite da od referenta koji provodi tehnički pregled imate zahtjev da se kao glavni nadzorni inženjer potpišete i na sva završna izvješća nadzornih inženjera koja su izdana. Navodite da kao glavni nadzorni inženjer u skladu sa važećim propisima izdajete Završno izvješće glavnog nadzornog inženjera, kojim između ostaloga izjavljujete cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog nadzora. S tim u svezi postavljate upit da li je zahtjev referenta za ovjerom i drugih završnih izvješća opravdan?

23. siječnja 2019.

Vezano uz vaš upit obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja. Međutim u okvirima nadležnosti Komore dajemo pravno mišljenje.

Prema odredbi članka 57. stavak 3. Zakona o gradnji Narodne novine, 153/13 i 20/17) glavni nadzorni inženjer odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog nadzora građenja i dužan je o tome sastaviti završno izvješće.

Način provedbe stručnog nadzora građenja, uvjeti i način vođenja građevinskog dnevnika i sadržaj završnog izvješća nadzornog inženjera propisani su Pravilnikom o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera (Narodne novine, broj 111/14, 107/15, 20/17).

Slijedom navedeno pravilno navodite da ste kao glavni nadzorni inženjer dužni izdati završno izvješće glavnog nadzornog inženjera koje sadrži podatke o građevini i građevinskoj dozvoli, izjavu o cjelovitosti i međusobnoj usklađenosti stručnog nadzora, te o usklađenosti izvedbe građevine s građevinskom dozvolom, kao i podatke o objedinjavanju građevinskog dnevnika, te o izvješćima svih nadzornih inženjera koji su bili imenovani tijekom građenja.

U odgovoru na vaš upit navodimo da traženje referenta koji provodi tehnički pregled nije utemeljeno na važećim propisima.

Iznimno, glavni nadzorni inženjer prema članku 57. stavak 4. Zakona o gradnji može biti istodobno i nadzorni inženjer za određenu vrstu radova i jedino u tom slučaju bi se trebalo potpisati i to izvješće.

Zatvorite odgovor

163.

Dopisom od 27. listopada 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva te navodite da ste glavni projektant i projektant jednog dijela dokumentacije za vjetroelektranu, za koju je ishođena građevinska dozvola i investitor namjerava započeti sa građenjem. S tim u svezi postavljate upit:

  1. da li kao projektant možete biti nadzorni inženjer građenja (glavni nadzorni inženjer, nadzorni inženjer) ili
  2. da li kao projektant možete biti voditelj građenja odnosno glavni inženjer gradilišta za izvođača radova i da li morate biti zaposleni kod izvođača?

23. siječnja 2019.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva i prostornoga uređenja nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se pravno mišljenje.

U odgovoru na vaše prvo pitanje upućujemo vas da prema odredbi članka 19. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine. Broj 78/2015) ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za djelatnost projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja.

Odredbom članka 49. stavak 2. Zakona o gradnji (Narodne novine, 153/13, 20/17) propisano da projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

Međutim u skladu sa odredbom članka 50. Zakona o gradnji investitor koji je ujedno i izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu.

Odredbom članka 56. istog Zakona propisano je da nadzorni inženjer, odnosno glavni nadzorni inženjer ne može biti zaposlenik osobe koja je izvođač na istoj građevini.

Također odredbom članka 31. zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje propisano je da izvođač ne smije biti uključen u provođenje stručnog nadzora građenja iste građevine.

Slijedom navedenog, mišljenja smo da na temelju važećih propisa nema pravnih zapreka da kao glavni projektant vjetroelektrane obavljate i poslove stručnog nadzora građenja ako vam investitor ugovorom povjeri taj posao.

U odgovoru na drugo pitanje navodimo slijedeće:

Odredbom članka 29. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/2015) propisano je da graditi i/ili izvoditi radove na građevini može pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno za izvođenje pojedinih radova (u daljnjem tekstu: izvođač) koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, te posebnim propisima.

Prema članku 30. istog Zakona izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova. Pod pojmom zaposlen misli se na radni odnos.

Slijedom navedenog, ako ste upisani u Imenik ovlaštenih voditelja građenja Hrvatske komore inženjera građevinarstva možete raditi u dopunskom radnom odnosu na temelju odredbe članka 61. stavak 3. Zakona o radu (NN br. 93/14, 127/17) ili na temelju ugovora o djelu i sl. za izvođača koji ispunjava uvjete iz članka 29. i 30. navedenog Zakona.

Zatvorite odgovor

162.

Dopisom od 29. listopada 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite da vam se učestalo događa da pojedini investitori traže da pored Ugovora o nadzoru ili narudžbe te izdanog Rješenja o imenovanju nadzora, potpisujete i Ugovor o imenovanju nadzora ili imenovanju glavnog nadzornog inženjera, osobno sa tom osobom imenovanom od strane vaše tvrtke. U prilogu dostavljate dva slučaja i to Ugovor o pružanju usluga stručnog nadzora građenja i Ugovor o imenovanju nadzornog inženjera za građevinske radove te Rješenje o imenovanju glavnog nadzora od strane naručitelja. S tim u svezi postavljate upit što bi u skladu sa važećim propisima bilo ispravno?

23. siječnja 2019.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva i prostornoga uređenja nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se pravno mišljenje.

Člankom 49. Zakona o gradnji (Narodne novine, broj 153/13 i 20/17) propisano je da projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

Prema odredbi članka 57. stavka 1. i 2. istog Zakona, na građevinama na kojima se izvodi više vrsta radova ili radovi većeg opsega stručni nadzor mora provoditi više nadzornih inženjera odgovarajuće struke.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka investitor ili osoba koju on odredi dužna je pisanim ugovorom odrediti glavnoga nadzornog inženjera.

Slijedom navedenoga na temelju važećih propisa investitor sa pravnom osobom registriranom za obavljanje djelatnosti projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja ili uredom/zajedničkim uredom za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, mora sklopiti pisani ugovor o pružanju usluge stručnog nadzora građenja.

Navedenim ugovorom investitor u slučaju da se na građevini izvodi više vrsta radova ili radovi većeg opsega, može odrediti tko će obavljati poslove glavnog nadzornog inženjera. Međutim, ako investitor ne želi imenovati glavnog nadzornog inženjera istim ugovorom može se odrediti i Izvršitelj odnosno druga osoba koja će imenovati glavnog nadzornog inženjera.

U slučaju kada je glavni nadzorni inženjer određen ugovorom o pružanju usluge stručnog nadzora građenja prema našem mišljenju nije potrebno još dodatno sklapati poseban ugovor o imenovanju glavnog nadzornog inženjera.

Rješenje/odluka o imenovanju glavnog nadzornog inženjera je dosta često u praksi ali isto nema uporišta u odredbi članka 57. stavka 2. Zakona o gradnji. Mišljenja smo da bi se odluka o imenovanju mogla primijeniti u slučaju kada je ugovorom o pružanju usluge stručnog nadzora građenja investitor ovlastio Izvršitelja ili drugu osobu da odredi glavnog nadzornog inženjera.

Zatvorite odgovor

161.

Dopisom od 26. listopada 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom da li diplomirani inženjer elektrotehnike sa ovlaštenjem za voditelja radova može biti i voditelj radova ostalih obrtničko zanatskih radova osim struje?

23. siječnja 2019.

Prema odredbi članka 28. zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/2015) ovlašteni voditelj radova može, u okviru zadaća svoje struke, voditi izvođenje građevinskih i drugih radova: pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih, završnih te ugradnju građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja.

Slijedom navedenog, ovlašteni voditelj radova elektrotehničke struke može voditi radove samo radove u okviru svoje struke.

Zatvorite odgovor

160.

Dopisom od 24. listopada 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite da je od 1.07.2018. Regionalna razvoja agencija PSŽ Panora d.o.o. Požega u kojoj ste zaposleni, preregistrirana u Regionalni koordinator razvoja PSŽ-javna ustanova s time da ćete sve aktivnosti koje ste do sada radili raditi i nadalje (priprema projektne dokumentacije, vođenje projekta i nadzore provedbe, stručna pomoć u pripremi i provedbi razvojnih projekata. S tim u svezi postavljate upit da li svoj status ovlaštenog inženjera morate staviti u mirovanje?

23. siječnja 2019.

Vezano uz Vaš dopis obavještavamo vas da je tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva u nadležnosti Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se pravno mišljenje.

Odredbom članka 32. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, broj 78/2015) propisano je u kojim slučajevima članu Komore ex lege članstvo u Komori miruje, pa je tako jedan od razloga za mirovanje i ako se član Komore zaposli u tijelima državne uprave ili lokalne ili područne (regionalne) samouprave.

U konkretnom slučaju obzirom da ste zaposleni u javnoj ustanovi mišljenja smo, da nisu ispunjeni uvjeti iz članka 32. navedenog Zakona za mirovanje članstva.

Zatvorite odgovor

159.

Dopisom od 25. listopada 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite da ste od investitora dobili informaciju da za uslugu projektantskog nadzora mora prema određenoj regulativi (ili vlastitim pravilnicima) provesti javnu ili jednostavnu nabavu. Navodite da po vašem mišljenju projektantski nadzor nad izgradnjom određene građevine može vršiti samo projektant te građevine, ukoliko je u mogućnosti to činiti. S tim u svezi postavljate upit da li postoji u regulativni odredba koja to rješava ili je u planu da se to uvrsti u regulativu?

23. siječnja 2019.

Vezano uz Vaš dopis obavještavamo vas da je tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva u nadležnosti Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se stručno mišljenje.

Propisima koji uređuju područje graditeljstva kao obvezni nadzor propisan je stručni nadzor građenja, te istim propisima nije uređena provedba projektantskog nadzora kao obveza investitora.

Odredbom članka 55. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/2015) propisano je da arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka u obavljanju poslova projektantskog nadzora obavlja projektantski nadzor nad izvođenjem radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati.

Važećim propisima nisu propisani uvjeti vezani uz ugovaranje projektantskog nadzora niti su uređenja druga pitanja koja se odnose na provedbu toga nadzora, međutim prema stajalištu Komore projektantski nadzor jedino i isključivo, može obavljati projektant glavnog projekta predmetne građevine. Projektantski nadzor obavlja poslove vezano uz građenje u skladu s projektiranim stanjem građevine, odobrava (u suradnji s nadzornim inženjerom i drugim sudionicima građenja) eventualne izmjene projektne dokumentacije ili projektnih rješenja i sl. Prema našem mišljenju sklapanjem ugovora o obavljanju inženjerske usluge projektiranja i imenovanjem glavnog projektanta, naručitelj je direktno odredio osobu koja može obavljati i usluge projektantskog nadzora na izvođenju radova koji su predmet inženjerske usluge projektiranja.

Također vas obavještavamo da je na Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja na e-savjetovanju objavilo Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje u kojem se na prijedlog Hrvatske komore inženjera građevinarstva, preciznije odnosno jasnije propisuje odredba o projektantskom nadzoru, kako bi se otklonile eventualne nejasnoće u primjeni te odredbe.

Navedenim Nacrtom Zakona mijenja se odredba članka 55. na način da glasi:

"Poslove projektantskog nadzora obavlja projektant arhitektonske, građevinske, strojarske i/ili elektotehničke struke koji je izradio projekt prema kojem se gradi građevina.

Projektantski nadzor je odgovaran u svojstvu projektanta odgovarajuće struke.

Ako projektant za vrijeme izvođenja radova više ne obavlja projektantsku djelatnost ili izričito svojom voljom pismeno izrazi da to ne može iz objektivnih razloga, poslove projektantskog nadzora obavlja projektant odgovarajuće struke."

S tim u svezi dodatno napominjemo da u slučaju opisanom u stavku 3. Nacrta prijedloga Zakona navedeni projektant preuzima odgovornost za taj projekt.

Zatvorite odgovor

158.

Dopisom od 18. listopada 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva te navodite da ste ovlaštena voditeljica građenja i ujedno vlasnik i direktor tvrtke koja se bavi građenjem. Molite da se pojasni da li imate pravo provoditi vođenje građenja za neku drugu tvrtku osim u svojoj u kojoj ste zaposlena. Dodatno pitate da li trebate biti zaposlenik te tvrtke ili se to može regulirati ugovorom ili drugim aktom i da li ga sklapate u ime svoje tvrtke ili osobno?

23. siječnja 2019.

Odredbom članka 29. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/2015) propisano je da graditi i/ili izvoditi radove na građevini može pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno za izvođenje pojedinih radova (u daljnjem tekstu: izvođač) koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, te posebnim propisima.

Prema članku 30. istog Zakona izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova. Pod pojmom zaposlen misli se na radni odnos.

Kao ovlašteni voditelj građenja možete raditi u dopunskom radnom odnosu na temelju odredbe članka 61. stavak 3. Zakona o radu (NN br. 93/14, 127/17) ili na temelju ugovora o djelu i sl. za izvođača koji ispunjava uvjete iz članka 29. i 30. navedenog Zakona.

Međutim u vezi vašeg upita dodatno napominjemo slijedeće:

U slučaju kada se na građevini izvode radovi koje vode voditelji manje složenih radova različitih struka, izvođač mora imati zaposlenog ovlaštenog voditelja radova, a za izvođenje radova koje vode ovlašteni voditelji radova različitih struka, izvođač mora imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja.

Izvođač koji ima ovlaštenog voditelja građenja koji je izvođenje manje složenih radova podugovorio s drugim izvođačem, može obavljati poslove vođenja građenja na istoj građevini i za podizvođača (koji nema zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja). Prema mišljenju Ministarstva u tom slučaju ovlašteni voditelj građenja može obavljati poslove vođenja građenja za oba izvođača na istoj građevini ako su za građenje te građevine izvođači međusobno sklopili ugovor o poslovnoj suradnji.

Također izvođač koji zapošljava ovlaštenog voditelja radova građevinske struke može ugovoriti izvođenje elektroinstalaterskih i strojarskih radova s izvođačem koji zapošljava ovlaštene voditelje radova elektro i strojarske struke, ako su za građenje te građevine izvođači međusobno sklopili ugovor o poslovnoj suradnji.

Zatvorite odgovor

157.

Dopisom od 17. listopada 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem citirate odredbu članka 27. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju, te s tim u svezi navodite i citat uvjeta iz objavljenog javnog natječaja za nadzor u kojem je pored ostalog u uvjetima navedeno i VŠS - stara kvalifikacija ing.građ. Po izjavljenom prigovoru naručitelj briše tekst: "Visoka stručna sprema iz područja građevinarstva; stručnjak je završio odgovarajući preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i stekao akademski naziv magistar inženjer, ili je završio odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij i stekao stručni naziv stručni specijalist inženjer te je tijekom cijelog svog studija stekao najmanje 300 ECTS bodova, odnosno na drugi način koji je propisan posebnim propisom stekao odgovarajući stupanj". Navodite da je Naručitelj umjesto izbrisanog citiranog teksta naveo slijedeće: "ovlaštenje sukladno pravu države poslovnog nastana za obavljanje poslova stručnog nadzora"

23. siječnja 2019.

U vezi vašeg upita navodimo da su odredbom članka 27. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, broj 78/2015) propisani uvjeti za upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva, kojim se stječe pravo na obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja.

S tim u svezi pravilno bi bilo u javnim natječajima za poslove stručnog nadzora građenja tražiti dokaz o ovlaštenju, odnosno upisu u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva.

Na temelju važećih propisa upis u navedeni Imenik moguć je samo za osobe koje imaju završenih 300 ECTS bodova, ali na temelju prijelaznih odredaba ranije važećih propisa u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva bile su upisane i osobe za 180 ECTS odnosno ranije (VŠS), koji navedenim upisom imaju sva prava i obveze za obavljanje stručnih poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja koje proizlaze iz strukovnog naziva ovlašteni inženjer građevinarstva.

Zatvorite odgovor

156.

Dopisom od 16. listopada 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite da će IRB uskoro imati obvezu imenovati voditelja projekta gradnje sukladno članku 38. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje. S tim u svezu postavljate upit da li prilikom javne nabave kao dokaz da netko ima uvjete za voditelje projekta može tražiti izvod iz Evidencije Komore i da li su u tu evidenciju upisane osobe koje ispunjavaju zakonske uvjete?

23. siječnja 2019.

U vezi vašeg upita navodimo da Hrvatska komora inženjera građevinarstva na temelju članka 30. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, broj 78/2015) vodi Evidenciju voditelja projekta, te da se u istu upisuju voditelji projekta koji ispunjavaju uvjete propisane Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/2015).

Navedena Evidencija javno je dostupna na web stranici Hrvatske komore inženjera građevinarstva, ali također možete i zatražiti od Komore provjeru podatka o upisu.

Zatvorite odgovor

155.

Dopisom od 15. listopada 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom da li je dopušteno da naručitelj u Ugovoru u javnoj nabavi usluge: Stručni nadzor građenja od izvršitelja pravne osobe registrirane za obavljanje poslova stručnog nadzora građenja, traži kao jamstvo za uredno ispunjenje ugovora i za nedostatke koji se mogu javiti nakon završetka radova na građevini, 1 bjanko zadužnicu potvrđenu od strane javnog bilježnika na iznos koji navodite u dopisu?

23. siječnja 2019.

U odgovoru na vaš upit navodimo da Naručitelj ima pravo tražiti razne oblike jamstva za uredno izvršenje ugovora, a na vama kao izvođaču je da ocijenite da li pod tim uvjetima želite preuzeti ugovorne obveze.

Dodatno navodimo da su ovlašteni inženjeri građevinarstva osigurani od profesionalne odgovornosti u poslovima koje su prema važećim propisima ovlašteni obavljati, a za štetu koju bi osiguranik mogao učiniti investitoru ili trećim osobama.

Osiguranim slučajem se smatra svaki propust ili pogreška u obavljanju stručnih poslova koje prouzroči ovlašteni inženjer svojim postupanjem, propuštanje postupanja u inženjerskim poslovima prostornog uređenja i gradnje pa tako i poslova stručnog nadzora građenja, koje za posljedicu mogu imati: smrt, povredu tijela ili zdravlja neke osobe; oštećenje ili uništenje stvari (materijalna šteta); štetu koja nije nastala povredom tijela ili zdravlja neke osobe, niti oštećenjem odnosno uništenjem stvari (imovinska šteta u širem smisli ili čisto imovinska šteta).

Oštećena treća osoba može zahtijevati neposredno od osiguratelja naknadu štete za koju odgovara osiguranik, ali najviše do iznosa osigurateljeve obveze.

Predlažemo da prilikom pregovaranja oko sklapanja pravnih poslova Naručitelju predložite da uzme u obzir navedene okolnosti.

Zatvorite odgovor

154.

Dopisom od 11. listopada 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva te navodite da ste ovlašteni inženjer sa stalnim zaposlenjem u trgovačkom društvu. Zanima vas da li možete obavljati poslove projektiranja odnosno nadzora u drugoj firmi i ima li nekih uvjeta odnosno ograničenja?

23. siječnja 2019.

U odgovoru na vaš upit navodimo da prema odredbi članka 22. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/2015) pravna osoba registrirana za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja mora u obavljanju tih poslova imati zaposlenog ovlaštenog arhitekata ili ovlaštenog inženjera.

Slijedom navedenog, na temelju važećih propisa možete obavljati poslove projektiranja na temelju ugovora o djelu za pravnu osobu koja je registrirana za obavljanje poslova projektiranja, a koja ima zaposlenog ovlaštenog inženjera građevinarstva. Pri tome savjetujemo u skladu sa propisima o radu o tome obavijestite svog poslodavca.

Također uz radni odnos u trgovačkom društvu ako ste upisani u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva možete osnovati ured ovlaštenog inženjera i obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, a da u tom uredu niste zaposleni.

U vezi ovog pitanja dostavljamo vam mišljenje Ministarstva rada i mirovinskog sustava kao i mišljenje poreznih savjetnika. http://www.hkig.hr/FAQ-tumacenja-upute/MZOPU/

Zatvorite odgovor

153.

Dopisom od 8. listopada 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite da je vaša supruga diplomirani ekonomist i ima namjeru doškolovati se u zanimanje građevinski (arhitektonski) tehničar te otvoriti obrt za administrativno, knjigovodstvene usluge. S tim u svezi postavljate upit da li može u registraciji tog obrta dodati i djelatnost iz područja građevinarstva i koje prava odnosno ovlaštenja stječe zanimanjem građevinski tehničar. Nadalje pitate da li stječe pravo postati član komore odnosno biti registrirani voditelj građenja sa samostalnim pečatom i pod kojim uvjetima?

23. siječnja 2019.

Osoba sa završenom srednjom stručnom spremom po programu za tehničara odgovarajuće struke (razina 4.2. Hrvatskog kvalifikacijskog okvira) i koja ima najmanje deset godina radnog iskustva u struci i položen stručni ispit, prema odredbi članka 28. stavak 2. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj78/2015) može voditi manje složene radove.

Na temelju članka 31. stavak 2. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, broj 78/2015) osobe koje ispunjavaju uvjet iz citirane odredbe Zakona imaju pravo podnijeti zahtjev za upis u Evidenciju voditelja radova - tehničara odgovarajuće struke.

Time se ne stječe svojstvo člana Komore i upis u Evidenciju voditelja radova tehničara nije obveza nego pravo osobe koja ispunjava uvjete iz citiranog članka 28. stavka 2. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje.

Dodatno skrećemo pozornost na slijedeće odredbe važećih propisa:

Prema odredbi članka 29. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN br. 78/2015) graditi i/ili izvoditi radove na građevini može pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno za izvođenje pojedinih radova (u daljnjem tekstu: izvođač) koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom te posebnim propisima kojima se uređuje gradnja.

Odredbom članka 30. stavka 1. Zakona propisano je da izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova upisane u Imenik ovlaštenih voditelja građenja i/ili imenik ovlaštenih voditelja radova. Pod pojmom zaposlene osobe podrazumijeva se da je osoba u radnom odnosu na temelju ugovora o radu, u skladu s propisima o radu.

Iznimno izvođač, koji izvodi samo manje složene radove (instalaterske, ugradnja stolarije i sl.) može imati zaposlenog samo voditelja manje složenih radova (članak 28. stavak 2. Zakona).

Zatvorite odgovor

152.

Dopisom od 4. listopada 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u vezi primjene odredbe članka 7. Pravilnika o obaveznom sadržaju i opremanju projekata građevina. S tim u svezi molite informaciju kako se navedena odredba odnosi na izvedbeni projekt, da li se mora imenovati glavni projektant izvedbenog projekta i ako mora koje su njegove obveze i odgovornosti?

23. siječnja 2019.

Vezano uz vaš upit obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

U kojim slučajevima postoji obveza izrade izvedbenog projekta propisana je odredbom članka 74. Zakona o gradnji (153/13 i 20/17).

Nadalje odredbom članka 49. stavak 2. istog Zakona propisano je da projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

Pravilnikom o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (NN br. 64/2014) propisuje se obvezni sadržaj i elementi projekata, način opremanja, uvjeti promjene sadržaja, označavanje i dr. Člankom 7. toga Pravilnika definirano je što treba sadržavati naslovna stranica mape projekta što se odnosi kako na glavni projekt, tako i izvedbeni projekt, tipski projekt ili projekt uklanjanja.

U vezi vašeg upita navodimo da projektanta izvedbenog projekta određuje investitor ugovorom o projektiranju.

Zatvorite odgovor

151.

Dopisom od 13. rujna 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom da li postoji pravilnik ili naputak o postupanju sa osobnim referencama ovlaštenih inženjera građenja. S tim u svezi zanima vas da li ste u obavezi dati dobivene osobne reference poslodavcu na slobodno korištenje u natječajima i drugim poslovima ili možete zadržati pravo da ih dajete na upit poslodavca za određeni posao. Nadalje postavljate pitanje da li prelaskom k drugom poslodavcu možete njemu dati reference koje ste stekli kod prethodnog poslodavca bez pravnih zapreka?

23. siječnja 2019.

U odgovoru na vaš upit navodimo da je korištenje osobnih referenci pravo svakog pojedinca i dogovora s poslodavcem.

Zatvorite odgovor

150.

Dopisom od 13. listopada 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva te navodite da ste član Komore ovlašteni voditelj građenja i razmišljate o gradnji vlastite kuće pa vas zanima da li sami sebi možete izraditi građevinski projekt i da li možete sudjelovati u gradnji kao nadzorni inženjer?

23. siječnja 2019.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva i prostornoga uređenja nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se pregled relevantnih odredaba važećih propisa.

Odredbom članka 50. stavak 2. Zakona o gradnji (Narodne novine, broj 153/13 i 20/17) propisano je da fizička osoba koja je investitor građevine iz 2. i 3. skupine za svoje potrebe može sama izraditi cijeli glavni projekt, osim geodetskog projekta, i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu.

Člankom 49. Zakona o gradnji propisano je da projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

S tim u svezi mišljenja smo da u slučaju kada se radi o iznimci gradnje stambenog objekta za vlastite ili obavljanja poslova stručnog nadzora građenja za potrebe fizičke osobe investitora koja ima završen preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit za poslove u graditeljstvu, nije potreban pisani ugovor, već se isto može odrediti izjavom ili odlukom.

Dodatno napominjemo da se Pravilnikom o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (NN 64/14, 41/15, 105/15, 61/16 20/17) propisuje obvezni sadržaj i elementi projekata, način opremanja, uvjeti promjene sadržaja, označavanje projekata, način i značenje ovjere projekata od strane odgovornih osoba, kao i način razmjene elektroničkih zapisa u skladu s posebnim propisima.

Odredbom članka 7. navedenog Pravilnika propisuje se što sadrži naslovna stranica svakog projekta.

Prema našem mišljenju u slučaju izrade projekta u skladu sa odredbom članka 50. stavak 2. Zakona o gradnji naslovnica bi trebala sadržavati:

  • sjedište, ime i prezime, adresu te OIB osobe koja je izradila projekt
  • sjedište, ime i prezime osobe koja je investitor,
  • naziv građevine ili njezinog dijela,
  • lokaciju građevine (adresa i/ili katastarska čestica i katastarska općina odnosno podaci o obuhvatu zahvata u prostoru),
  • zajedničku oznaku svih mapa koje su sastavni dijelovi cjelovitog projekta (ako projekt ima više mapa: npr. mapa 1: građevinski projekt - projekt rekonstrukcije obiteljske kuće, mapa 2: građevinski projekt - projekt vodovoda i kanalizacije, mapa 3: građevinski projekt - projekt konstrukcije),
  • razinu razrade odnosno namjenu projekta (jedan od naziva: "GLAVNI PROJEKT", "IZVEDBENI PROJEKT", "TIPSKI PROJEKT" ili "PROJEKT UKLANJANJA"),
  • strukovnu odrednicu projekta i naziv projektiranog dijela građevine na kojeg se projekt odnosi (ovo već piše u točki 4.),
  • redni broj mape u nizu mapa koje čine cjeloviti projekt,
  • ime, te potpis osobe koja je izradila projekt u originalu,
  • mjesto i datum izrade projekta, te
  • površinu dimenzija 9 x 9 cm u gornjoj desnoj četvrtini naslovne stranice bez teksta ili drugog sadržaja, namijenjenog ovjeri tijela nadležnog za izdavanje građevinske dozvole.

Glavni projektant se ne navodi obzirom da ista osoba (za svoje potrebe) izrađuje i arhitektonski i građevinski projekt.

Slijedom navedenog u odgovoru na vaš upit navodimo da prema našem mišljenju a u skladu sa odredbom članka 50. stavak 2. Zakona o gradnji nema pravnih zapreka da kao fizička osoba za vlastite potrebe izradite glavni projekt i obavljate stručni nadzor građenja.

Također vas obavještavamo da u skladu sa odredbom članka 32. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/2015) fizička osoba investitor koja ima završen preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit za poslove u graditeljstvu može sam graditi obiteljsku kuću koja je u cijelosti namijenjena za stanovanje ili u kojoj je više od 70% građevinske (bruto) površine namijenjeno za stanovanje i koja ima najviše dvije stambene jedinice, ako je to za njegove vlastite potrebe.

Međutim skrećemo pozornost na odredbe Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i Zakona o gradnji koje sadrže određena ograničenja u obavljanju poslova stručnog nadzora i izvođenja. Prema odredbi članka 31. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje izvođač ne smije biti uključen u provođenje stručnog nadzora građenja iste građevine.

Također prema odredbi članka 50. stavak 1. Zakona o gradnji investitor koji je ujedno izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu.

Zatvorite odgovor

149.

Dopisom od 27. rujna 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite da ste ovlašteni inženjer građevinarstva i imate namjeru projektirati arhitektonski dio glavnog projekta za vlastitu obiteljsku kuću, jer smatrate da vam to Zakon o gradnji omogućuje. S tim u svezi postavljate upit da li imate pravo potpisati arhitektonski dio glavnog projekta?

23. siječnja 2019.

Odredbom članka 50. stavak 2. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13., 20/17.) propisano je da fizička osoba koja je investitor građevine iz 2. i 3. skupine za svoje potrebe može sama izraditi cijeli glavni projekt, osim geodetskog projekta, i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu.

Člankom 49. Zakona o gradnji propisano je da projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

S tim u svezi mišljenja smo da u slučaju kada se radi o iznimci gradnje stambenog objekta za vlastite ili obavljanja poslova stručnog nadzora građenja za potrebe fizičke osobe investitora koja ima završen preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit za poslove u graditeljstvu, nije potreban pisani ugovor, već se isto može odrediti izjavom ili odlukom.

Dodatno napominjemo da se Pravilnikom o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (Narodne novine, br. 64/14., 41/15., 105/15., 61/16., 20/17.) propisuje obvezni sadržaj i elementi projekata, način opremanja, uvjeti promjene sadržaja, označavanje projekata, način i značenje ovjere projekata od strane odgovornih osoba, kao i način razmjene elektroničkih zapisa u skladu s posebnim propisima.

Odredbom članka 7. navedenog Pravilnika propisuje se što sadrži naslovna stranica svakog projekta.

Prema našem mišljenju u slučaju izrade projekta u skladu sa odredbom članka 50. stavak 2. Zakona o gradnji naslovnica bi trebala sadržavati:

  • sjedište, ime i prezime, adresu te OIB osobe koja je izradila projekt
  • sjedište, ime i prezime osobe koja je investitor
  • naziv građevine ili njezinog dijela
  • lokaciju građevine (adresa i/ili katastarska čestica i katastarska općina odnosno podaci o obuhvatu zahvata u prostoru)
  • zajedničku oznaku svih mapa koje su sastavni dijelovi cjelovitog projekta (ako projekt ima više mapa: npr. mapa 1: građevinski projekt - projekt rekonstrukcije obiteljske kuće, mapa 2: građevinski projekt - projekt vodovoda i kanalizacije, mapa 3: građevinski projekt - projekt konstrukcije)
  • razinu razrade odnosno namjenu projekta (jedan od naziva: »GLAVNI PROJEKT«, »IZVEDBENI PROJEKT«, »TIPSKI PROJEKT« ili »PROJEKT UKLANJANJA«)
  • strukovnu odrednicu projekta i naziv projektiranog dijela građevine na kojeg se projekt odnosi (ovo već piše u točki 4.)
  • redni broj mape u nizu mapa koje čine cjeloviti projekt
  • ime, te potpis osobe koja je izradila projekt u originalu
  • mjesto i datum izrade projekta
  • površinu dimenzija 9 x 9 cm u gornjoj desnoj četvrtini naslovne stranice bez teksta ili drugog sadržaja, namijenjenog ovjeri tijela nadležnog za izdavanje građevinske dozvole.

Glavni projektant se ne navodi obzirom da ista osoba (za svoje potrebe) izrađuje i arhitektonski i građevinski projekt.

Slijedom navedenog u skladu sa odredbom članka 50. stavka 2. Zakona o gradnji kao ovlašteni inženjer možete potpisati cijeli glavni projekt za vlastitu obiteljsku kuću.

Zatvorite odgovor

148.

Dopisom od 27. rujna 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva, te navodite slučaj gradnje stambene građevine (obiteljske kuće) za koju postoji pravomoćna građevinska dozvola, te se trenutno odvijaju grubi građevinski radovi na konstrukciji kata, a grubi građevinski radovi u prizemlju su završeni. S tim u svezi postavljate slijedeća pitanja:

  1. Može li se obaviti stručni nadzor nad izgradnjom preostalog dijela stambene građevine (kat i krovna konstrukcija) iako nije bilo stručnog nadzora nad grubim građevinskim radovima prizemlja koji je izgrađen u skladu s građevinskom dozvolom?
  2. Ako se stručni nadzor može obaviti, kako evidentirati radove koji su već izvedeni? Ako se pregledom izvedenog stanja utvrdi da je dio građevine nad kojim nije bilo stručnog nadzora izgrađen u skladu s projektnom dokumentacijom na temelju koje je dobivena građevinska dozvola, treba li se i to evidentirati u građevinskom dnevniku?
  3. Kod sastavljanja završnog izvješća nadzornog inženjera, treba li se osvrtati na dio radova nad kojima nije vršen stručni nadzor nad gradnjom, te treba li napraviti nekakvu napomenu za te radove u izvješću?

23. siječnja 2019.

U odgovoru na vaš upit navodimo da u skladu sa važećim propisima nadzorni inženjer može ugovoriti obavljanje stručnog nadzora građenja i za građevinu za koju je gradnja započela, s time da tu okolnost zabilježi u građevinskom dnevniku, te da se opišu radovi koji su izvedeni do trenutka preuzimanja ugovorne obveze.

Također navodimo da ste prilikom preuzimanja poslova stručnog nadzora građenja dužni postupati u skladu sa odredbama Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13., 20/17.) osobito odredbom članka 58. toga Zakona. To uključuje i sastavljanje završnog izvješća o izvedbi građevine u kojem po našem mišljenju treba staviti napomenu o radovima koji su izvedeni prije ugovorenog stručnog nadzora građenja.

Zatvorite odgovor

147.

Dopisom od 25. rujna 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite da se u zadnje vrijeme u natječajima pojavljuje način plaćanja u fazama gdje naručitelj redovito zadržava najmanje 5% ugovorene cijene do predaja objekta naručitelju. Navodite da obzirom da je projektant svoj posao završio ishođenjem građevinske dozvole (uz izuzetak projektantskog nadzora) da li je ovakva raspodjela zakonita, posebice stoga što u istom postupku naručitelj traži garanciju za otklanjanje nedostataka u projektnoj dokumentaciji (mada ni ovdje nije jasno kakvi bi to nedostaci mogli biti ukoliko je izdana pravomoćna građevinska dozvola). U prilogu dostavljate natječajnu dokumentaciju (točke 7.2.3. i 7.6).

23. siječnja 2019.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je tumačenje propisa iz područja javne nabave u nadležnosti Ministarstva gospodarstva, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se stručno mišljenje.

U konkretnom slučaju koji navodite prema mišljenju Komore nije opravdano dinamiku plaćanja urediti na način da se ukupna cijena projektantu ne isplati nakon izvršenja posla i ishođenja građevinske dozvole.

Zatvorite odgovor

146.

Dopisom od 24. rujna 2018. godine obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite da ste kao diplomirani inženjer građevinarstva prije deset i više godina radili kao ispomoć kolegama ovlaštenim inženjerima građevinarstva na poslovima nadzora u svojstvu "suradnika nadzornog inženjera". Navodite da je taj pojam bio naveden u ranije važećem Zakonu o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji. U novim propisima se taj pojam ne spominje pa vas zanima da li poslove nadzora prema važećim propisima mogu obavljati samo ovlašteni inženjeri, a da funkcija suradnika više ne postoji?

23. siječnja 2019.

U odgovoru na vaš upit navodimo da poslove nadzornog inženjera u skladu sa odredbom članka 56. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13., 20/17.) imaju pravo obavljati ovlašteni inženjeri. Međutim, u praksi se i danas radi osposobljavanja inženjera i stjecanja uvjeta za upis u Imenik Komore vrši imenovanje suradnika nadzornom inženjeru, što nije protivno važećim propisima.

Napominjemo da i prema ranije važećim propisima suradnik nadzornom inženjeru nije mogao samostalno obavljati taj posao, već je obavljao samo pojedine poslove i bio je odgovoran za svoj rad nadzornom inženjeru.

Zatvorite odgovor

145.

Dopisom od 20. rujna 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite da je čl. 9. st. 1 Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije (Narodne novine, br. 17/17.) propisano kako se na projektiranje građevinskih konstrukcija primjenjuju hrvatske norme navedene u Prilogu I prethodno spomenutog propisa. Čl. 9, st. 2 navedeno je kako se u projektu konstrukcije mora navesti koje norme su bile primijenjene za projektiranje konstrukcije? Stoga molite informaciju je li zakonskom regulativom propisano da projektant mora imati, odnosno mora kupiti i u svom posjedu imati sve norme temeljem kojih je projektirao konstrukciju, tj izradio projekt?

23. siječnja 2019.

U odgovoru na vaš upit navodimo da prema uvjetima iz Sporazuma Hrvatske komore inženjera građevinarstva i Hrvatskog zavoda za norme članovima Komore ovlaštenim inženjerima građevinarstva omogućen je pristup Repozitoriju hrvatskih norma, koji predstavlja digitalnu zbirku hrvatskih normativnih dokumenata koji su nastali kao rezultat normizacijskog procesa u Hrvatskom zavodu za norme. Dokumenti dostupni u digitalnom repozitoriju su: hrvatske norme (HRN), hrvatske tehničke specifikacije (HRS), hrvatski tehnički izvještaji (HRI), upute (HRU) i sl. Registriranim je korisnicima na jednostavan način omogućen uvid u cjelovite tekstove važećih i povučenih hrvatskih normativnih dokumenata.

Slijedom navedenog, na temelju važećih propisa projektant nema obvezu kupiti norme na temelju kojih je izradio projekt, nego kao član Komore ima pristup Repozitoriju hrvatskih norma.

Zatvorite odgovor

144.

Dopisom od 20. rujna 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva te molite interpretaciju članka 106.a Zakona o gradnji koji govori o izmjenama i/ili dopunama građevinske dozvole. Navodite da je investitor zahtijevao izmjene koje odstupaju od glavnog projekta, ali se ne mijenjaju koeficijent izgrađenosti, visina objekta, smještaj objekta na parceli, regulacioni pravac i udaljenosti od rubova parcele. Ističete da ste vi kao voditelj građenja i nadzorni organ u građevinski dnevnik zaveli da će se objekt izgraditi uz izmjene te da će iste sukladno članku 106.a biti ishođene prije podnošenja zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole. Međutim, građevinska inspekcija vam je izdala usmeno rješenje o zabrani radova zbog odstupanja od glavnog projekta i zatvorila gradilište, te pri tome niste dobili zapisnik.

23. siječnja 2019.

U konkretnom slučaju radi se o povećanju jednog balkona i smanjenju drugog balkona (koja niti ne mijenja kig) koji nisu izišli iz zadane udaljenosti od rubova parcele, regulacione linije, koji ne mijenjaju kig, kis i slično. S tim u svezi smatrate da su presudni parametri iz lokacijske dozvole, a da samo unutarnje i vanjsko oblikovanje nije razlogom za zatvaranje gradilišta.

Vezano uz vaš upit obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Odredbom članka 106. a stavkom 1. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13., 20/17.) propisano je da je investitor dužan ishoditi izmjenu i/ili dopunu građevinske dozvole ako tijekom građenja namjerava na građevini učiniti izmjene kojima se mijenja usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima.

Prema stavku 2. istog članka izmjene tijekom građenja kojima se utječe na ispunjavanje bilo kojeg temeljnog zahtjeva za građevinu, osim na temeljni zahtjev sigurnosti u slučaju požara, a kojima se ne mijenja usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima, investitor može učiniti na temelju izmjene i/ili dopune glavnog projekta koji je sastavni dio građevinske dozvole na temelju koje se gradi, s time da izmjenu i/ili dopunu građevinske dozvole ishodi prije podnošenja zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole.

Smisao uvođenja citirane odredbe u Zakon o gradnji bio je da se u slučaju kada se u tijeku građenja odstupi od projekta, a pri tome se ne mijenja usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima izvođač nastavlja sa građenjem i to na temelju izmjena i/ili dopuna glavnog projekta, s time da se izmjena i/ili dopuna građevinske dozvole treba ishoditi prije izdavanja uporabne dozvole.

Također ističemo da je o tijeku inspekcijskog postupka trebao biti sastavljen zapisnik u kojem se navodi koja je odstupanja od utvrđenih lokacijskih uvjeta inspektorica utvrdila tijekom inspekcijskog nadzora a koja su bila razlog izdavanja usmenog rješenja o zatvaranju gradilišta.

Slijedom navedenog mišljenja smo da u konkretnom slučaju trebate iskoristiti svoje pravo na izjavljivanje žalbe kada dobijete pisani otpravak rješenja.

Zatvorite odgovor

143.

Dopisom od 18. rujna 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva te navodite da tvrtka Stanograd Studio d.o.o., ima devet zaposlenih, od toga dvoje ovlaštenih inženjera građevinarstva, članova HKIG. Nadalje navodite da obavljanje poslova nadzornih inženjera, pa i odgovornih osoba gradilišta (također upisanih u imenik ovlaštenih), podrazumijeva da imate ostvarenu osposobljenost za rad na siguran način i osposobljenost iz zaštite od požara. Navodite da ako vam se to uvjerenje kao članovima komore ne priznaje, temeljem obavljenog osposobljavanja u sklopu stručnog ispita, ne bi smjeli niti obavljati funkciju nadzornih inženjera na gradilištu i ovlaštenih inženjera gradilišta. Ovo pitanje postavljate u kontekstu dobivanja uvjerenja tvrtke o osposobljenosti djelatnika za rad na siguran način i za osposobljenost za zaštitu od požara koju izdaje "Energozavod zaštita”. Stoga molite pravno - stručno mišljenje u vezi navedenog pitanja.

23. siječnja 2019.

Vezano uz vaš upit obavještavamo vas da je za tumačenje propisa koji se odnose na zaštitu na radu u nadležnosti Ministarstva rada i mirovinskog sustava, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se stručno mišljenje.

Ovlašteni inženjeri građevinarstva u okviru stručnog ispita osoba koje obavljaju poslove graditeljstva, koji su položili u Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja u okviru ispitnog programa pored ostalog polažu "Regulativu zaštite osoba, okoliša, kulturnih i drugih materijalnih dobara”. Gradivo navedenog predmeta obuhvaća propise koji uređuju zaštitu od požara, zaštitu na radu te drugih zahtjeva sigurnosti u korištenju, zaštitu od ionizirajućih i neionizirajućih zračenja i drugih zahtjeva higijene zdravlja i zaštite okoliša, zaštitu okoliša i zaštitu i očuvanje kulturnih dobara.

Navedeni ispitni program provodi se dugi niz godina za generacije ovlaštenih inženjera građevinarstva.

Slijedom navedenog mišljenja smo da ovlašteni inženjeri građevinarstva u okviru stručnog ispita koji su položili raspolažu visokom razinom znanja iz područja zaštite na radu i zaštite od požara te da kao poslodavci svoje zaposlenike mogu osposobiti za rad na siguran način kako to propisuje odredba članka 27. stavka 1. i 2. Zakona o zaštiti na radu.

Ovo osobito vrijedi za ovlaštene inženjere koji su položili ispit za koordinatora zaštite na radu tijekom izrade projekta Koordinator I i koordinatora zaštite na radu tijekom građenja Koordinator II.

Ukoliko, ovakvo stajalište ne bude prihvaćeno molimo vas da nas obavijestite kako bi se Hrvatska komora inženjera građevinarstva u vezi rješavanja ovog pitanja obratila Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, kao Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja.

Zatvorite odgovor

142.

Dopisom od 18. rujna 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite da je vaša tvrtka pokrenula postupak jednostavne javne nabave za "Usluge revizije dokumentacije o nadmetanju za dogradnju uređaja za pročišćavanje i regulaciju potoka XX." S tim u svezi postavljate upit za koju djelatnost bi pravne osobe morale biti registrirane ako je predmet nabave "Usluge revizije dokumentacije o nadmetanju za dogradnju uređaja za pročišćavanje i regulaciju potoka XX." te dostavljate popis registriranih djelatnosti za tri ponuditelja koja su se javila.

23. siječnja 2019.

U vašem upitu nema dovoljno podataka da bi se mogao dati precizan odgovor, odnosno nije jasno da li se misli na formalno pravnu kontrolu dokumentacije ili tehničku.

Ukoliko je potrebna revizija dokumentacije koja se odnosi na tehnički dio tada bi to mogla obaviti građevinska struka u okviru registriranih djelatnosti koje imaju sva tri ponuditelja.

Zatvorite odgovor

141.

Dopisom od 18. rujna 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva, te navodite da je u tijeku natječaj za zapošljavanje kojim tražite poseban uvjet magistar struke ili stručni specijalist građevinske struke (VSS). Od strane kandidata dostavljena je dokumentacija o sljedećoj završenoj stručnoj spremi:

  1. inženjer građevinarstva (završeno 2005. godine) - stručni dodiplomski studij građevinarstva opći smjer - usmjerenje visokogradnja
  2. stručni specijalist inženjer građevinarstva ( završeno 2009. godine) - specijalistički diplomski stručni studij građevinarstva smjer graditeljstvo u priobalju i komunalni sustavi (120 ECTS)

23. siječnja 2019.

Kandidat je završio Građevinski fakultet u Rijeci. S tim u svezi postavljate upit da li navedeni studij odgovara visokoj stručnoj spremi ili višoj stručnoj spremi.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz područja znanosti i visokog obrazovanja nadležno Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Međutim u okviru nadležnosti Komore i obzirom da se radi o inženjeru građevinske struke daje se stručno mišljenje.

U konkretnom slučaju koji navodite mišljenja smo da kandidat ispunjava uvjet stručni specijalist građevinske struke (300 ECTS).

Zatvorite odgovor

140.

Dopisom od 17. rujna 2018. godine upućenim putem e-maila podnosite prijavu građevinskoj inspekciji radi kršenja Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, u vezi obavljanja ilegalnih radova rekonstrukcije antenskih prihvata na adresi xxxx u Zagrebu, te opisujete uočene nepravilnosti. Također podnosite prijavu Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva, Hrvatskoj komori inženjera strojarstva i Hrvatskoj komori inženjera elektrotehnike protiv investitora, glavnog i odgovornog inženjera, kao i izvođača radova koji su projektirali, nadgledali i/ili provodili navedene radove suprotno propisima i pravilima struke, ali ne navodite imena navedenih osoba.

23. siječnja 2019.

S tim u svezi obavještavamo Vas da Hrvatska komora inženjera građevinarstva nema nadležnosti za ispitivanje nepravilnosti u radu trgovačkih društava.

Eventualne nepravilnosti u radu ovlaštenih inženjera građevinarstva članova Komore moguće je ispitati u postupku pred Stegovnim sudom Komore.

Člankom 32. Pravilnika o stegovnoj odgovornosti i stegovnom postupku od 14. studenog 2015. propisan je obvezan sadržaj zahtjeva za pokretanje stegovnog postupka.

Na podnošenje zahtjeva za pokretanje stegovnog postupka plaća se pristojba u iznosu od 2.000,00 kuna.

Zatvorite odgovor

139.

Dopisom od 11. rujna 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom da li osoba sa završenim četverogodišnjim diplomskim studijem (240 ECTS) po Bolonjskom nastavnom programu i stečenom akademskom titulom "diplomirani inženjer građevinarstva" bodova ispunjava uvjet iz članka 29. stavka 1. točka 1. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju.

23. siječnja 2019.

U odgovoru na vaš upit navodimo da su uvjeti za upis u imenik ovlaštenih voditelja radova propisani odredbom članka 29. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, br. 78/2015.).

Osoba sa završenim četverogodišnjim diplomskim studijem (240 ECTS bodova) i stečenim akademskim nazivom "diplomirani inženjer građevinarstva" ispunjava uvjet iz članka 29. stavka 1. točka 1. podstavak 2. navedenog Zakona, te pored navedenog za upis u Imenik ovlaštenih voditelja radova mora imati najmanje tri godine radnog iskustva u struci i položen stručni ispit.

Zatvorite odgovor

138.

Dopisom od 11. rujna 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom koji su uvjeti za upis u Imenik ovlaštenih voditelja gradilišta. Navodite da imate višegodišnje iskustvo kao voditelj gradilišta na projektima izvan Hrvatske za jednu talijansku firmu te da bi se htjeli upisati u imenik ovlaštenih voditelja gradilišta. Također navodite da imate diplomu u tehničkom menadžmentu bac.ing.teh. (Veleučilište Vern, Zagreb, te da imate svjedodžbu iz srednje škole za strojarskog tehničara.

23. siječnja 2019.

U odgovoru na vaš upit obavještavamo vas da su uvjeti za upis u Imenik ovlaštenih voditelja građenja propisani odredbom članka 28. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, br. 78/2015.). U skladu sa navedenom odredbom osim završenog studija odgovarajuće struke, potrebno je tri godine radnog iskustva u struci kada se radi o slučaju da je osoba tijekom studija stekla 300 ECTS bodova, odnosno četiri godine rada u struci na inženjerskim poslovima kada je osoba tijekom studija stekla 180 ECTS bodova. Pored navedenog za upis u Imenik ovlaštenih voditelja građenja potrebno je imati i položen stručni ispit.

Zatvorite odgovor

137.

Dopisom od 6. rujna 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva te navodite da se neprestano susrećete sa situacijama da u različitim uredima za izdavanje lokacijske i/ili građevinske dozvole, pojedini službenici zahtijevaju nešto što se drugdje pak ne zahtjeva, da traže nešto što se ne zahtjeva zakonima ili pravilnicima ili da traže neki dokument ili izjavu samo zato jer to neki drugi projektant ima u svom projektu.

S tim u svezi predlažete da Komora obavijesti nadležno Ministarstvo na neujednačenu praksu službenika i njihovih zahtjeva koja su različita od grada do grada, od županije do županije, a posebno u ispostavama u kojima posao odrađuje jedna osoba. U nastavku navodite konkretne situacije sa kojima se susrećete i tražite tumačenje i uputu od strane Komore i Ministarstva.

23. siječnja 2019.

U odgovoru na vaš upit navodimo da su obvezni sadržaj i elementi projekata, način opremanja, uvjeti promjene sadržaja, označavanje projekata, način i značenje ovjere projekata od strane odgovornih osoba, kao i način razmjene elektroničkih zapisa propisani Pravilnikom o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (Narodne novine, br. 64/14., 41/15., 105/15., 61/16., 20/17.).

Odredaba navedenog Pravilnika dužni su se pridržavati projektanti ali i službenici u uredima nadležnim za izdavanje dozvola.

U slučaju da vas službenik nadležan za izdavanje dozvole traži neko postupanje za koje nema uporišta u važećim propisima trebate o tome obavijestiti nadležno Ministarstvo.

Zatvorite odgovor

136.

Dopisom od 6. rujna 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom što je pokriveno policom osiguranja od odgovornosti članova HKIG, obzirom da u javnom nadmetanju naručitelj navodi da treba imati policu osiguranja od odgovornosti stručnjaka, koju treba vinkulirati u korist naručitelja najkasnije u roku 8 dana od potpisa ugovora, sukladno Zakonu o poslovima I djelatnostima prostornog uređenja u gradnje (Narodne novine, br. 78/15.) za štetu koju bi obavljanjem usluga iz Ugovora (izrada projektne dokumentacije) mogao učiniti naručitelji ili trećoj osobi?

23. siječnja 2019.

Vezano uz vaš upit navodimo da su ovlašteni inženjeri građevinarstva u skladu sa odredbom članka 54. i 55. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, br. 78/2015.) obvezno osigurani od profesionalne odgovornosti u inženjerskim poslovima. Predmet osiguranja je zakonska profesionalna odgovornost u inženjerskim poslovima prostornog uređenja i gradnje za štetu koju bi osiguranik mogao učiniti investitoru ili trećim osobama.

Osiguranim slučajem se prema Ugovoru koji je sklopila Hrvatska komora inženjera građevinarstva sa osiguravateljem, smatra svaki propust ili pogreška u obavljanju stručnih poslova koje prouzroči osiguranik (ovlašteni inženjera građevinarstva, ovlašteni voditelj građenja ili ovlašteni voditelj radova) svojim postupanjem ili propuštanjem postupanja u inženjerskim poslovima prostornog uređenja i gradnje, poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, vođenja građenja, vođenja radova, voditelja projekta, a koje mogu imati za posljedicu smrt, povredu tijela ili zdravlja neke osobe, oštećenje ili uništenje stvari (materijalna šteta), te šteta koja nije nastala povredom tijela ili zdravlja neke osobe, niti oštećenjem odnosno stvari (imovinska šteta u širem smislu ili čisto imovinska šteta).

Osiguranje od odgovornosti ugovoreno je za svakog osiguranika na iznos osiguranja za osnovno pokriće i za čisto imovinsku štetu od ukupno 1.000.000,00 kuna po svakom štetnom događaju. Ako jedan osigurani slučaj prouzroče dva, tri ili više osiguranika ukupni limit po tom osiguranom slučaju iznosi najviše 3.000.000,00 kuna po osiguranom slučaju. Ukupni agregatni limit za osnovno pokriće i za čisto imovinsku štetu po osiguraniku iznosi 3.000.000,00 kuna.

Također navodimo da oštećena treća osoba ima mogućnost zahtjev ili tužbu za naknadu štete podnijeti osiguratelju, a može zahtijevati neposredno od osiguratelja naknadu štete za koju odgovara osiguranik, ali najviše do iznosa osigurateljeve obveze.

U odgovoru na vaš upit navodimo da policu osnovnog osiguranja od profesionalne odgovornosti ovlaštenih inženjera građevinarstva ne možete vinkulirati u korist naručitelja, ali naručitelj može eventualno tražiti dodatne police osiguranja za izvršenje konkretnog posla.

Na web stranici HKIG www.hkig.hr nalazi se Klauzula za osiguranje od profesionalne odgovornosti u inženjerskim poslovima u prostornom uređenju i gradnji, a istu vam dostavljamo u prilogu ovog dopisa.

Zatvorite odgovor

135.

Dopisom od 5. rujna 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom da li umirovljeni ovlašteni inženjer građevinarstva (upisan u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva) može biti nadzorni inženjer na izgradnji stambenog objekta do 400 m2 i da li u tom slučaju mora biti negdje zaposlen ili je dovoljan ugovor o djelu između njega i mene kao investitora (fizička sam osoba).

23. siječnja 2019.

Vezano uz vaš upit navodimo da odlazak u mirovinu nije više po sili zakona razlog za prestanak članstva u Komori, već u skladu sa odredbom članka 32. stavak 1. podstavak 5. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, br. 78/2015.) članstvo u Komori prestaje ako to sam pisanim putem zatraži. Slijedom navedenog, u skladu sa važećim propisima ovlašteni inženjer građevinarstva može i nakon ispunjenja uvjeta za mirovinu nastaviti raditi poslove za koje je ovlašten, u skladu sa propisima o radu i mirovinskom osiguranju (rad uz starosnu do četiri sata dnevno bez obustave mirovine) ili rad na temelju ugovora o djelu.

Slijedom navedenog nema pravnih zapreka da investitor fizička osoba angažira nadzornog inženjera ovlaštenog inženjera građevinarstva koji je u mirovini.

Zatvorite odgovor

134.

Dopisom od 5. rujna 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite da ste dugogodišnji ovlašteni inženjer građevinarstva (upisan u imenik ovlaštenih inženjera pod brojem 82), da ste od 2015. god. u mirovini i tada ste stavili svoj status ovlaštenog inženjera u mirovanje. Nadalje navodite da ste prije umirovljenja izradili dio glavnog projekta za obiteljsku kuću (Projekt konstrukcije i projekt vodovoda i kanalizacije), a građevinska dozvola je ishođena 2017. Sada ste odlučili krenuti u izgradnju kuće i to kao izvođač s tim da angažirate specijaliste za pojedine radove. Ističete da vam je poznato da prema Zakonu o gradnji članak 50. stavak 2. možete izraditi projekt i vršiti nadzor nad gradnjom, ali vam nije poznato odnosi li se to i na građenje. S tim u svezi postavljate upit i da li se to odnosi na aktivne inženjere ili i na one koji su u mirovini?

23. siječnja 2019.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva i prostornoga uređenja nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se pravno mišljenje.

¸Prema odredbi članka 32. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015.) fizička osoba investitor koja ima završen preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit za poslove u graditeljstvu može sam graditi obiteljsku kuću koja je u cijelosti namijenjena za stanovanje ili u kojoj je više od 70% građevinske (bruto) površine namijenjeno za stanovanje i koja ima najviše dvije stambene jedinice, ako je to za njegove vlastite potrebe.

Međutim skrećemo pozornost na odredbe Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i Zakona o gradnji koje sadrže određena ograničenja u obavljanju poslova stručnog nadzora i izvođenja. Prema odredbi članka 31. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje izvođač ne smije biti uključen u provođenje stručnog nadzora građenja iste građevine.

Također prema odredbi članka 50. stavak 1. Zakona o gradnji investitor koji je ujedno izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu.

Odredbom članka 50. stavak 2. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13., 20/17.) propisano je da fizička osoba koja je investitor građevine iz 2. i 3. skupine za svoje potrebe može sama izraditi cijeli glavni projekt, osim geodetskog projekta, i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu.

Člankom 49. Zakona o gradnji propisano je da projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

S tim u svezi mišljenja smo da u slučaju kada se radi o iznimci gradnje stambenog objekta za vlastite potrebe ili obavljanja poslova stručnog nadzora građenja za potrebe fizičke osobe investitora koja ima završen preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit za poslove u graditeljstvu, nije potreban pisani ugovor, već se isto može odrediti izjavom ili odlukom. Također u tom slučaju na gradilišnoj tabli treba upisati izvođača fizičku osobu sa imenom i prezimenom.

Slijedom navedenog, na temelju citiranih odredaba u slučaju gradnje stambenog objekta za vlastite potrebe ili obavljanja poslova stručnog nadzora građenja nije potreban aktivan status ovlaštenog inženjera.

Dodatno napominjemo da odlazak u mirovinu nije više po sili zakona razlog za prestanak članstva u Komori, već u skladu sa odredbom članka 32. stavak 1. podstavak 5. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, br. 78/2015.) članstvo u Komori prestaje ako to sam pisanim putem zatraži. Slijedom navedenog, u skladu sa važećim propisima ovlašteni inženjer građevinarstva može i nakon ispunjenja uvjeta za mirovinu nastaviti raditi poslove za koje je ovlašten, u skladu sa propisima o radu i mirovinskom osiguranju (rad uz starosnu do četiri sata dnevno bez obustave mirovine) ili rad na temelju ugovora o djelu.

Zatvorite odgovor

133.

Dopisom od 30. kolovoza i 1. rujna 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom da li kao inženjer građevinarstva sa položenim stručnim ispitom možete biti voditelj radova u tvrtki koja se bavi instalacijama (voda, plin, klime, grijanje, kanalizacije/odvodnja/navodnjavanje i sl.), odnosno da li vam se to može računati za ispunjavanje uvjeta za upis u Komoru ovlaštenih voditelja radova. Iz Elektroničkog zapisa Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje vidljivo je da imate nešto više od tri godine radnog iskustva kao prvostupnik.

23. siječnja 2019.

U odgovoru na vaš upit navodimo da su uvjeti za upis u Imenik ovlaštenih voditelja radova propisani odredbom članka 29. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, br. 78/2015.) pa je tako za prvostupnika potrebno tri godine radnog iskustva u struci i položen stručni ispit.

Ukoliko ispunjavate navedeni uvjet pozivamo vas da podnesete zahtjev za upis u Imenik ovlaštenih voditelja radova.

Prema odredbi članka 28. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015.) ovlašteni voditelj radova može, u okviru zadaća svoje struke voditi izvođenje građevinskih i drugih radova, pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih, završnih te ugradnju građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja.

Zatvorite odgovor

132.

Dopisom od 31. kolovoza 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva te navodite da vaša firma izvodi radove "proizvodnja i montaža čelične konstrukcije", da iste uvijek izvodite kao kooperanti za druge izvođače koji su u pravilu glavni izvođači. Stoga vas zanima da li ste po zakonu dužni imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja?

23. siječnja 2019.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva, kao i poslova i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji u nadležnosti Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja. Navedeno Ministarstvo je izdalo tumačenje KLASA: 360-01/15-02/716 od 17. prosinca 2015. koje glasi:

"U skladu s odredbom članka 55. stavka 2. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13.), u slučaju kada u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, investitor ugovorom o građenju određuje glavnog izvođača koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i koji imenuje glavnog inženjera gradilišta.

Prema odredbi članka 30. stavka 1. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/15.), izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova.

Imajući u vidu citirane odredbe, a u odgovoru na Vaš upit navodimo da glavni izvođač, koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova, mora imati zaposlenog inženjera gradilišta (odnosno ovlaštenog voditelja građenja) kojeg imenuje kao glavnog inženjera gradilišta. Sukladno članku 55. stavku 4. Zakona o gradnji, glavni inženjer gradilišta može biti istodobno i inženjer gradilišta jednog od izvođača koji npr. izvodi pojedini rad, zapošljava voditelja radova ali nema zaposlenog inženjera gradilišta.

Pod pojmom zaposlene osobe podrazumijeva se da je osoba u radnom odnosu na temelju ugovora o radu, u skladu sa propisima o radu."

Slijedom navedenog, ako trgovačko društvo u kojem ste zaposleni izvodi samo pojedine radove, u skladu sa važećim propisima nije dužno imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja.

Zatvorite odgovor

131.

Dopisom od 3. rujna 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva te navodite da je u Pravilniku o održavanju građevina (Narodne novine, br. 122/14.) u članku 16. stavak 3. propisano "za građevine koje se s obzirom na zahtjevnost postupka u vezi s gradnjom prema odredbama Zakona o gradnji razvrstavaju u građevine 1. 2. i 3. skupine vlasnik građevine je dužan voditi evidenciju održavanja. Navodite da su prilikom donošenja Zakona o gradnji 2013. godine građevine bile razvrstane u 5 skupina, a prema izmjenama Zakona o gradnji iz 2017. u tri skupine. S tim u svezi zanima vas da li se i za građevine koje se mogu graditi bez građevinske dozvole (s glavnim projektom) treba voditi evidencija održavanja?

23. siječnja 2019.

Vezano uz vaš upit obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, te vas upućujemo da se u vezi ovog pitanja obratite navedenom Ministarstvu.

Pravilnik o održavanju građevina nije usklađen sa izmjenama Zakona o gradnji iz 2017. godine te po našem mišljenju za građevine 3. skupine iz članka 4. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13., 20/17.) ne bi trebalo voditi evidenciju održavanja.

Zatvorite odgovor

130.

Dopisom od 3. rujna 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva te navodite da ste zaposleni u projektantskoj tvrtki kao ovlašteni projektant i revident konstrukcija, te postavljate upit da li možete u isto vrijeme otvoriti svoj ured za sudskog vještaka u graditeljstvu, te da li tada preko tog ureda možete obavljati poslove vještačenja i poslove projektiranja?

23. siječnja 2019.

Vezano uz vaš upit obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Prema članku 126. Zakona o sudovima (Narodne novine, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16.,) sudsko vještačenje obavljaju pravne i fizičke osobe. Pravne osobe mogu obavljati sudsko vještačenje samo u okviru registrirane djelatnosti pod uvjetom da to rade njihovi zaposlenici koji ispunjavaju uvjete iz stavka 2. citiranog članka.

Odredbom članka 9. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina (Narodne novine, br. 78/15.) propisano je da je procjenitelj u smislu toga Zakona fizička osoba stalni sudski vještak za procjenu nekretnina odnosno pravna osoba koja ispunjava uvjete za sudska vještačenja, u skladu s posebnim propisom kojim se uređuju uvjeti, postupak imenovanja, prava i dužnosti stalnih sudskih vještaka.

Zakonom o poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine, br. 78/15.) člankom 19. propisano je da ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost.

Slijedom navedenog, u skladu sa posebnim propisom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji kao i propisima kojima se uređuju prava i dužnosti sudskih vještaka, te procjenitelja nema uporišta da se poslovi stalnog sudskog vještaka za građevinarstvo i procjenitelja vrijednosti nekretnina obavljaju putem ureda za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja.

Međutim, u skladu sa važećim propisima možete biti zaposleni u pravnoj osobi u punom radnom vremenu i također imati ured za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja u kojem ne morate biti zaposleni, te vam s tim u svezi dostavljamo mišljenje Ministarstva rada i mirovinskog sustava, kao i mišljenje Poreznih savjetnika.

Zatvorite odgovor

129.

Dopisom od 29. kolovoza 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom može li trgovačko društvo Državne nekretnine d.o.o., osnovano od strane državnog ureda DUDI, čiji je pravni slijednik Ministarstvo državne imovine imati aktivne ovlaštene inženjere. Navodite da je društvo u sudskom registru registrirano za poslove projektiranja i nadzora.

23. siječnja 2019.

U odgovoru na vaš upit navodimo da trgovačko društvo registrirano za djelatnost projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja u skladu sa odredbom članka 22. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/18) ako obavlja navedene poslove mora imati zaposlenog ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera.

Slijedom navedenog, mišljenja smo da u konkretnom slučaju nema pravne zapreke da vaše društvo ima ovlaštene inženjere građevinarstva ili ovlaštene arhitekte, a ako trgovačko društvo obavlja poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja tada mora imati zaposlenog ovlaštenog inženjera ili ovlaštenog arhitekta.

Zatvorite odgovor

128.

Dopisom od 27. kolovoza 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva, te navodite da ste ugovorili stručni nadzor nad gradnjom koji je prije vršen od strane drugog nadzornog inženjera. U građevinskom dnevniku prethodni nadzorni inženjer zabilježio je do kada je obavljan nadzor sa njegove strane, međutim odbija sastaviti primopredajni zapisnik. S tim u svezi postavljate upit da li je dovoljan upis u dnevnik ili je obvezan primopredajni zapisnik.

23. siječnja 2019.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da izrada primopredajnog zapisnika u slučaju predaje dužnosti nije propisana važećim propisima, međutim isto je ustaljena praksa u inženjerskoj struci.

Obzirom da ranije imenovani nadzorni inženjer ne želi sastaviti primopredajni zapisnik predlažemo da vi to upišete u građevinski dnevnik, te da naznačite datum od kojeg ste preuzeli posao stručnog nadzora.

Zatvorite odgovor

127.

Dopisom od 23. kolovoza 2018. upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u vezi stjecanja ovlaštenja za nadzor građenja i projektiranje.

Navodite da ste stručni ispit iz graditeljstva položili 2012. godine te skupljali bodove dok je bilo propisano, da ste cijelo vrijeme zaposleni u javnom sektoru. Nadalje navodite da biste se zaposlili u konzultantskoj kompaniji ali biste paralelno uz suglasnost poslodavca bili prijavljeni kao vježbenik praktikant kod druge kompanije u kojoj je ovlašteni inženjer?

Također molite i informaciju o prijavi u evidenciju voditelja projekta obzirom da ste stekli IPMA certifikat.

23. siječnja 2019.

U odgovoru na vaš upit navodimo da su uvjeti za upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva propisani odredbom članka 27. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, br. 78/15).

S tim u svezi navodimo da pravo na upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva možete ostvariti stručnim radnim iskustvom na odgovarajućim poslovima u struci i to na poslovima suradnika u projektiranju i/ili suradnika u stručnom nadzoru građenja u trajanju od najmanje dvije godine i položenim stručnim ispitom. Stručno osposobljavanje možete obavljati kod poslodavca koji ima vlastiti ured za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, zajednički ured ili u pravoj osobi registriranoj za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja i koja ima zaposlenog ovlaštenog inženjera. Uz zahtjev za upis trebate priložiti ugovor o radu kod poslodavca kod kojeg obavljate poslove suradnika projektantu i/ili suradnika nadzornom inženjeru ili ugovor o poslovnoj suradnji između vašeg i poslodavca kod kojeg stječete stručno iskustvo.

Za prijavu u Evidenciju voditelja projekta potrebno je predati zahtjev za upis u evidenciju voditelja projekta na Obrascu koji se nalazi na web stranici HKIG. Na obrascu su navedeni prilozi i dokumentacija koju je potrebno priložiti radi izdavanja Uvjerenja o upisu u Evidenciju voditelja projekata Hrvatske komore inženjera građevinarstva.

Zatvorite odgovor

126.

Dopisom od 24. kolovoza 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva te navodite da ste zaposleni u poduzeću (d.o.o.) koje se bavi projektiranjem i nadzorom. Vlasnik je ovlašteni inženjer građevinarstva i imate potpisan ugovor o poslovnoj suradnji s ovlaštenim arhitektom. Nadalje navodite da ste vi ovlašteni inženjer građevinarstva i ovlašteni voditelj građenja te s tim u svezi postavljate slijedeća pitanja:

  1. da li možete otvoriti ured ovlaštenog inženjera građevinarstva (odnosno ured koji je registriran za samostalno obavljanje poslova projektiranja, stručnog nadzora i vođenja gradnje) i zaposliti ovlaštenog arhitekta (da bi mogli obavljati posao projektiranja stambenih objekata)?
  2. da li otvaranje takvog ureda zahtjeva i poslovni prostor ili je djelatnost moguće obavljati u stambenom prostoru?
  3. da li je moguće otvoriti ured uz trenutni stalni posao (s obzirom na tržišnu utakmicu do koje bi došlo zbog obavljanja jednake djelatnosti) pa s vremenom krenuti samostalno?

23. siječnja 2019.

U odgovoru na vaše prvo pitanje navodimo da prema odredbi članka 44. stavka 2. Statuta Hrvatske komore inženjera građevinarstva (Narodne novine, br. 132/15.) u uredu za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, zaposlenici ili vanjski suradnici na pojedinim poslovima projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja mogu biti samo suradnici projektanta i/ili suradnici nadzornog inženjera, te ostalo potrebno administrativno osoblje. Međutim odredbom članka 21. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/15.) više ovlaštenih arhitekata i/ili ovlaštenih inženjera mogu poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja obavljati u zajedničkom uredu za obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja (u daljnjem tekstu: zajednički ured). U tom slučaju međusobna prava ovlašteni arhitekti i/ili ovlašteni inženjeri uređuju pisanim ugovorom.

Također vezano uz vaše drugo pitanje navodimo da Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje nije propisano da osoba koja ima ured za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja mora imati poslovni prostor, međutim člankom 46. Statuta Hrvatske komore inženjera građevinarstva propisano je da ovlašteni inženjeri građevinarstva koji poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja obavljaju samostalno u vlastitom uredu ili zajedničkom uredu, dužni su imati ploču pokraj ulaza u zgradu u kojoj su smješteni. Natpisna ploča detaljnije je regulirana poglavljem IX. Pravilnika o upisima u imenike, upisnike i evidencije Hrvatske komore inženjera građevinarstva i pečatima, iskaznicama i natpisnim pločama od 18. prosinca 2015.

U dijelu upita koji se odnosi na obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja u uredu za samostalno obavljanje poslova, uz radni odnos u pravnoj osobi, obavještavamo vas da možete imati ured samostalnog inženjera u kojem niste zaposleni, te da istovremeno možete biti u punom radnom

odnosu kod pravne osobe. S tim u svezi dostavljamo vam mišljenje Ministarstva rada i mirovinskog sustava u vezi navedenog pitanja. Također dostavljamo vam i mišljenje Poreznih savjetnika u kojima je obrazloženo ovo pitanje sa porezno pravnog stajališta.

Zatvorite odgovor

125.

U dopisu od 17.07.2018. godine upućenom putem e-maila dana 20.07.2018. godine Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva navodite da ste završili srednju tehničku školu "A" smjer u Rijeci, generacija 1976/77. god., te da radite u građevinskom sektoru od 01.11.1977. god. kao pripravnik, zamjenik, pomoćnik a kasnije po položenom stručnom ispitu i kao rukovoditelj radova. Iz duge liste gradilišta na kojima ste bili rukovoditelj navodite; stambeni blok 33 - Bili Brig (100 stanova), stambeni blok 10 - Bili Brig C70 stanova), Uprava nacionalnog parka sa pratećim sadržajima - 2.000.000,00 DEM, obnova cca 100 obiteljskih kuća (Jasenice, Polača, Pridraga itd.), procjene ratne štete na više od 500 objekata, za Županijsku lučku upravu Zadar dva puta po 100 m obale, izgradnja cca 700 grobnica (Biograd, Starigrad, Privlaka, Gradsko groblje Zadar), IJ Biogradu Trg Brce i Trg Franje Tuđmana te više ulica, za Grad Zadar komunalno održavanje više od 10 godina po cca 4.500.000,00 kn godišnje, više Sustava odvodnje, uređenje ulica i trgova uključujući i opločenje trga Forum koji služi na ponos Gradu Zadru. S tim u svezi molite odgovor da li možete rukovoditi radovima na:

- izgradnji 30 grobnica na Gradskom groblju u Zadru
- izgradnji sanitarnog čvora nove tržnice na Meladi u Zadru dimenzija 8 x 2 x 2,50 m
- nastavak izgradnje obale navedene u gornjem tekstu dužine 100 m
- obiteljsku kuću cca 400,00 m2 (napominjem da sam rukovodio izgradnju zgrade sa 100 stanova)

23. siječnja 2019.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Odredbom članka 29. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/2015.) propisano je da graditi i/ili izvoditi radove na građevini može pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno za izvođenje pojedinih radova koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom te posebnim propisima kojima se uređuje gradnja. Prema odredbi članka 30. istog Zakona izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova.

Pod pojmom zaposlene osobe podrazumijeva se da je osoba u radnom odnosu na temelju ugovora o radu, u skladu s propisima o radu.

Prema odredbi članka 26. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje kao odgovornu osobu za vođenje građenja, odnosno vođenje radova, izvođač imenuje glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta i/ili voditelja radova. Prema stavku 3. istog članka za voditelja radova može se imenovati fizička osoba koja je stekla akademski naziv magistar inženjer struke prema nastavnom programu koji je primjeren obavljanju poslova vođenja tih radova i koja je upisana u Imenik voditelja radova u Komori.

Slijedom navedenog tehničari koji imaju završenu srednju stručnu spremu (razina 4.2. Hrvatskog kvalifikacijskog okvira) sa položenim stručnim ispitom te najmanje deset godina radnog iskustva u struci mogu u skladu sa novim propisima obavljati samo poslove voditelja manje složenih radova i imaju pravo upisa u Evidenciju voditelja radova - tehničara odgovarajuće struke u Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva.

Detaljno tumačenje vezano uz obavljanje manje složenih i pojedinih radova, te imenovanje voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe za manje složene radove, nalazi se na web stranici Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=40011,

Vezano uz vaš upit navodimo da su obiteljske kuće prema Zakonu o gradnji (Narodne novine, broj 153/13. i 20/17.) razvrstane u 2. skupinu, te je za izvođenje istih potrebno imenovati ovlaštenog voditelja građenja upisanog u Imenik Komore, kao i za ostale građevine koje navodite u svojem dopisu.

Dodatno napominjemo da je u postupku donošenja Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, te da će prema prijedlogu toga Zakona manje složeni radovi koje su ovlašteni voditi tehničari biti propisani posebnim Pravilnikom.

Zatvorite odgovor

124.

Dopisom od 23. srpnja 2018. upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite da imate ponudu za ishođenje izmjene lokacijske dozvole (naknadno je uočena greška u lokacijskoj dozvoli koja je izdana 2008. godine, a ista pogreška se provukla i u potvrdi glavnog projekta). Nadalje navodite da je građevina projektnom dokumentacijom smještena dijelom i na susjedne čestice (nije napravljen parcelacijski elaborat), gradnja je u međuvremenu započela i sada je uočeno kako nešto ne štima. Investitor je podmirio sve račune glavnog projektanta ali on nije voljan za izmjene i korekcije. S tim u svezi postavljate upit trebate li tražiti dopuštenje od glavnog projektanta za korištenje autorskih prava?

23. siječnja 2019.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje i upućuje na odgovarajuće odredbe važećih propisa.

U vezi vašeg upita navodimo da je odredbom članka 130. stavak 2. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 153/13, 65/17) propisano je da je projektant odgovoran da je idejni projekt izrađen u skladu s ovim Zakonom, uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom, posebnim propisima i posebnim uvjetima te da su njegovi pojedini dijelovi međusobno usklađeni. Stavkom 3. istog članka propisano je da projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune idejnog projekta odgovoran je za cijeli idejni projekt.

Također odredbom članka 51. stavak 2. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13.) propisano je da je projektant odgovoran da projekt koji je izradio ispunjava propisane uvjete, da je građevina projektirana u skladu s lokacijskom dozvolom, odnosno uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom te da ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu, zahtjeve propisane za energetska svojstva zgrada i druge propisane zahtjeve i uvjete. Prema stavku 3. istog članka projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune glavnog projekta, odnosno izvedbenog projekta odgovoran je za cijeli glavni projekt, odnosno izvedbeni projekt.

Što se tiče pitanja autorskih prava Zakon o prostornom uređenju u članku 132. propisuje da autorska prava na zahvatu u prostoru projektiranom idejnim projektom i provedenom zahvatu u prostoru u skladu s tim projektom stječu se sukladno posebnom zakonu, osim ako ugovorom o izradi projekta nije ugovoreno drukčije.

Zakonom o gradnji članak 75. propisano je da se autorska prava na građevini projektiranoj glavnim ili drugim projektom i građenjem u skladu s tim projektom stječu se sukladno posebnom zakonu, ako je to ugovoreno ugovorom o izradi projekta.

Slijedom navedenog za odgovor na pitanje da li je izrada nekog projekta zaštićena po pitanju autorskih prava i s tim u svezi da li je potrebna suglasnost projektanta potrebno je osim odredaba posebnog Zakona imati u vidu i odredbe ugovora o izradi projekta.

U konkretnom slučaju svakako savjetujemo da prije preuzimanja ugovorne obveze izrade izmjene projekta, od investitora zatražite podatke da li je projekt za koji bi se radile izmjene i/ili dopune zaštićen autorskim pravom.

Također treba imati u vidu i citirane odredbe važećih propisa prema kojima projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune projekta odgovara za cijeli projekt.

Zatvorite odgovor

123.

Dopisom od 18. srpnja 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite da je u natječajima i Ugovorima Bjelovarsko-bilogorske županije za obavljanje poslova stručnog nadzora, u posljednje vrijeme, propisana obveza stručnom nadzoru citat: "Izvršitelj je u obvezi na svoj trošak provesti kontrolna ispitivanja radova, materijala i postrojenja sukladno potrebi. Kontrolna ispitivanja se smiju obavljati samo u za to ovlaštenom laboratoriju. Ukoliko se kontrolnim ispitivanjem dokaže da su rezultati ispitivanja koje je proveo Izvođač nesukladni, troškove takvih kontrolnih ispitivanja podmiriti će Izvođač tako da mu se to odbije od iznosa situiranih radova."

S tim u svezi molite mišljenje da li je gore navedeni zahtjev Investitora u skladu s pravilima struke, odnosno da li se takva obveza od nadzornog inženjera može tražiti.

23. siječnja 2019.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva u nadležnosti Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje i upućuje na odgovarajuće odredbe Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17) kao i podzakonskih propisa.

Odredbom članka 18. Zakona o gradnji propisano je da ispitivanje određenih dijelova građevine u svrhu provjere, odnosno dokazivanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta, predviđeno glavnim projektom ili izvješćem o obavljenoj kontroli projekta, te prethodna istraživanja od važnosti za projektiranje, građenje i uporabu određene građevine, dužan je osigurati investitor.

Stavkom 2. istog članka navedeno je da je Investitor poslove ispitivanja, dokazivanja, odnosno istraživanja iz stavka 1. ovoga članka dužan povjeriti osobama ovlaštenim za obavljanje istih na temelju posebnog zakona.

Dužnosti i obveze izvođača propisane su člankom 54. Zakona o gradnji, a u skladu sa stavkom 1. točka 4. navedenog članka izvođač je dužan osigurati dokaze o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine s temeljnim zahtjevima za građevinu, kao i dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku određena ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom.

Prema odredbi članka 58. stavak 1. točka 4. Zakona o gradnji nadzorni inženjer je u provedbi stručnog nadzora dužan odrediti provedbu kontrolnih ispitivanja određenih dijelova građevine u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta predviđenih glavnim projektom ili izvješćem o obavljenoj kontroli projekta i obveze provjere u pogledu građevnih proizvoda.

Člankom 5 Pravilnika o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera (NN 111/2014, 107/2015, 20/17) propisano je slijedeće:

(1) U provedbi stručnog nadzora građenja, nadzorni inženjer određuje provedbu kontrolnih ispitivanja odnosno drugih kontrolnih postupaka koji se odnose na svojstva određenih dijelova građevine ili građevine u cjelini u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta predviđenih glavnim projektom ili izvješćem o obavljenoj kontroli projekta i obveze provjere u pogledu građevnih proizvoda na sljedeći način:

1. određivanjem kontrolnog tijela i, ako je to potrebno, određivanjem načina provedbe postupaka koji su posebnim propisom propisani kao kontrolni postupci odnosno koji su normama na koje upućuju propisi određeni kao kontrolni postupci koje provodi treća strana,

2. određivanjem kontrolnog tijela za postupke koji su programom kontrole i osiguranja kvalitete koji je sastavni dio projekta građevine određeni kao kontrolni postupci ili se smatraju kontrolnim postupcima u skladu s posebnim propisom kojim se određuje sadržaj programa kontrole i osiguranja kvalitete,

3. određivanjem kontrolnog tijela i načina provedbe kontrolnih postupaka u slučaju sumnje, uz prethodnu obavijest investitoru,

4. provjerom je li izvođač utvrdio činjenice koje se odnose na građevne proizvode proizvedene izvan gradilišta, odnosno je li dokazana uporabljivost proizvoda koji se izrađuju na gradilištu za potrebe te građevine, te odobravanjem odnosno zabranom ugradnje tih proizvoda upisom u građevinski dnevnik,

5. provjerom je li izvođač proveo pripreme za izvođenje radova,

6. provjerom izvodi li izvođač dio građevine i građevinu u cjelini u skladu s projektom.

(2) Pri određivanju kontrolnog tijela iz stavka 1., podstavaka 1., 2. i 3. ovoga članka, nadzorni inženjer mora osigurati da to tijelo ispunjava propisane zahtjeve, te da je dokazana neovisnost i nepristranost tog tijela u odnosu na postupke i dokazivanja uređene člankom 54. stavkom 1. podstavkom 4. Zakona o gradnji.

Slijedom navedenog, mišljenja smo da nametanje obveze nadzornom inženjeru da snosi troškove ispitivanja u bilo kojoj fazi građenja nije u skladu sa važećim propisima i pravilima struke.

S poštovanjem,
Predsjednik Hrvatske komore inženjera građevinarstva
Zvonimir Sever, dipl.ing.građ.

Zatvorite odgovor

122.

Dopisom od 13. srpnja 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom treba li građevinskoj firmi dopuštenje od Ministarstva kulture ili nekog drugog ureda za obavljanje radova na kulturnim dobrima koja izvodi radove na obiteljskoj kući (rekonstrukcija i dogradnja) koja je u zoni B grada Zagreba -kulturno povijesne cjeline - kulturnog dobra. Sama predmetna kuća nije kulturno dobro nego se nalazi u spomenutoj zoni. Nadalje navodite da je za kuću izdana potvrda na glavni projekt od Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i Građevinska dozvola, a glavni projektant nema ovlaštenje za projektiranje na spomenicima kulture. Također navodite da ste u svrsi nadzora- da li možda Građevinski nadzor treba imati neko posebno dopuštenje za nadzor na objektima u zoni kulturnog dobra?

23. siječnja 2019.

Za tumačenje propisa iz djelokruga zaštite i očuvanja kulturnih dobara nadležno Ministarstvo kulture, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Na temelju Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ("Narodne novine" broj 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11) i Pravilnika o uvjetima za fizičke i pravne osobe radi dobivanja dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ("Narodne novine", broj 74/03, 44/10), za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara nije potrebno imati dopuštenje Ministarstva kulture za poslove stručnog nadzora na nepokretnom kulturnom dobru. Prema odredbama navedenih propisa dopuštenje je obvezno za poslove projektiranja i izvođenja radova na nepokretnom kulturnom dobru.

Prema podacima koje ste dostavili konkretna nekretnina nije kulturno dobro, izdana je potvrda na glavni projekt od Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture u postupku ishođenja građevinske dozvole, te stoga ne podliježe gore navedenim propisima.

Ukoliko želite izvršiti dodatnu provjeru upućujemo vas da se obratite Konzervatorskom odjelu Ministarstva kulture na području kojega se navedena nekretnina nalazi, a za područje Grada Zagreba Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu.

Na web stranici Hrvatske komore inženjera građevinarstva možete se informirati da je u postupku donošenja i na e-savjetovanju Nacrt Pravilnika o uvjetima za dobivanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara kojim se uvode neke novine za ovom području.

Zatvorite odgovor

121.

Dopisom od 29. lipnja 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva te navodite da ste vlasnik i direktor projektnog biroa, da navršavate 65 godina i imate 39 god i 4 mj staža, pa postavljate pitanje ako 1. srpnja odete u mirovinu i nastavite raditi 4 sata imate li pravo i dalje biti direktor i zadržati pečat ovlaštenog inženjera?

23. siječnja 2019.

Vezano uz vaš upit navodimo da odlazak u mirovinu nije više po sili zakona razlog za prestanak članstva u Komori, već u skladu sa odredbom članka 32. stavak 1. podstavak 5. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 78/2015) članstvo u Komori prestaje ako to član sam pisanim putem zatraži.

Slijedom navedenog, u skladu sa važećim propisima ovlašteni inženjer građevinarstva može i nakon ispunjenja uvjeta za mirovinu nastaviti raditi poslove za koje je ovlašten, u skladu sa propisima o radu i mirovinskom osiguranju (rad uz starosnu mirovinu do četiri sata dnevno bez obustave mirovine).

Zatvorite odgovor

120.

Dopisom od 28. svibnja 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa zamolbom za pojašnjenje odredaba važećih propisa koji se odnose na uslugu projektantskog nadzora, te postavljate upit tko može obavljati projektantski nadzor?

23. siječnja 2019.

Vezano uz Vaš dopis obavještavamo vas da je tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva u nadležnosti Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se stručno mišljenje.

Propisima koji uređuju područje graditeljstva kao obvezni nadzor propisan je stručni nadzor građenja, te istim propisima nije uređena provedba projektantskog nadzora kao obveza investitora.

Odredbom članka 55. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) propisano je da arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka u obavljanju poslova projektantskog nadzora obavlja projektantski nadzor nad izvođenjem radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati.

Važećim propisima nisu propisani uvjeti vezani uz ugovaranje projektantskog nadzora niti su uređenja druga pitanja koja se odnose na provedbu toga nadzora, međutim prema stajalištu Komore projektantski nadzor jedino i isključivo, može obavljati projektant glavnog projekta predmetne građevine. Projektantski nadzor obavlja poslove vezano uz građenje u skladu s projektiranim stanjem građevine, odobrava (u suradnji s nadzornim inženjerom i drugim sudionicima građenja) eventualne izmjene projektne dokumentacije ili projektnih rješenja i sl. Prema našem mišljenju sklapanjem ugovora o obavljanju inženjerske usluge projektiranja i imenovanjem glavnog projektanta, naručitelj je direktno odredio osobu koja može obavljati i usluge projektantskog nadzora na izvođenju radova koji su predmet inženjerske usluge projektiranja.

Također vas obavještavamo da je na Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja na e-savjetovanju objavilo Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje u kojem se na prijedlog Hrvatske komore inženjera građevinarstva, preciznije odnosno jasnije propisuje odredba o projektantskom nadzoru, kako bi se otklonile eventualne nejasnoće u primjeni te odredbe.

Navedenim Nacrtom Zakona mijenja se odredba članka 55. na način da glasi:

"Poslove projektantskog nadzora obavlja projektant arhitektonske, građevinske, strojarske i/ili elektotehničke struke koji je izradio projekt prema kojem se gradi građevina.

Projektantski nadzor je odgovaran u svojstvu projektanta odgovarajuće struke.

Ako projektant za vrijeme izvođenja radova više ne obavlja projektantsku djelatnost ili izričito svojom voljom pismeno izrazi da to ne može iz objektivnih razloga, poslove projektantskog nadzora obavlja projektant odgovarajuće struke."

S tim u svezi napominjemo da u slučaju opisanom u stavku 3. Nacrta Zakona navedeni projektant preuzima odgovornost za taj projekt.

Zatvorite odgovor

119.

Dopisom od 27. lipnja 2018. godine obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom da li je moguće da inženjer upisan u Komoru sa ovlaštenjem za voditelja građenja nakon umirovljenja, a radi se o prijevremenoj mirovini, sklopi ugovor o djelu za obavljanje poslova nadzora ili projektiranja, pod uvjetom da se upiše u drugi imenik Komore?

23. siječnja 2019.

U vašem upitu nema dovoljno podataka da bi se mogao dati precizan odgovor međutim načelno navodimo slijedeće:

Prema odredbi članka 22. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) pravna osoba registrirana za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja mora u obavljanju tih poslova imati zaposlenog ovlaštenog arhitekata ili ovlaštenog inženjera.

Slijedom navedenog, moguće je obavljati poslove projektiranja na temelju ugovora o djelu za pravnu osobu koja je registrirana za obavljanje poslova projektiranja, a koja ima zaposlenog ovlaštenog inženjera građevinarstva.

Dodatno navodimo da poslove projektiranja u okviru zadaća građevinske struke (članak 50. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje) može obavljati osoba koja je upisana u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva Hrvatske komore inženjera građevinarstva.

Zatvorite odgovor

118.

Dopisom od 26. lipnja 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva te navodite da ste ovlašteni inženjer građevinarstva, da planirate nadogradnju kuće u vlasništvu vašeg oca, s time da bi nadograđeni stan služio za vaše stanovanje. S tim u svezi postavljate upit u kojem svojstvu vi kao ovlašteni inženjer možete sudjelovati u gradnji objekta te da li možete kao fizička osoba biti projektant i izvođač ili pak projektant i nadzor?

23. siječnja 2019.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva i prostornoga uređenja nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se pravno mišljenje.

¸Prema odredbi članka 32. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) fizička osoba investitor koja ima završen preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit za poslove u graditeljstvu može sam graditi obiteljsku kuću koja je u cijelosti namijenjena za stanovanje ili u kojoj je više od 70% građevinske (bruto) površine namijenjeno za stanovanje i koja ima najviše dvije stambene jedinice, ako je to za njegove vlastite potrebe.

Međutim skrećemo pozornost na odredbe Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i Zakona o gradnji koje sadrže određena ograničenja u obavljanju poslova stručnog nadzora i izvođenja.

Prema odredbi članka 31. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje izvođač ne smije biti uključen u provođenje stručnog nadzora građenja iste građevine.

Također prema odredbi članka 50. stavak 1. Zakona o gradnji investitor koji je ujedno izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu.

U vezi vašeg pitanja nadalje navodimo da je odredbom članka 50. stavak 2. Zakona o gradnji propisano da fizička osoba koja je investitor građevine iz 2. i 3. skupine za svoje potrebe može sama izraditi cijeli glavni projekt, osim geodetskog projekta, i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu.

U skladu sa člankom 49. Zakona o gradnji projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

S tim u svezi mišljenja smo da u slučaju kada se radi o iznimci gradnje stambenog objekta za vlastite potrebe fizičke osobe investitora koja ima završen preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit za poslove u graditeljstvu, nije potreban pisani ugovor, već se isto može odrediti izjavom ili odlukom.

Također u tom slučaju na gradilišnoj tabli treba upisati izvođača fizičku osobu sa imenom i prezimenom.

Za sve daljnje informacije u vezi ovog pitanja upućujemo vas na tijelo graditeljstva nadležno za izdavanje građevinske dozvole.

Zatvorite odgovor

117.

Dopisom od 14. lipnja 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom da li je zakonito u postupku javne nabave za uslugu stručnog nadzora postavljati ponuditeljima uvjet da je cijena usluge nadzora fiksna neovisno o trajanju građenja određenog objekta, odnosno da nadzorni inženjer nema pravo tražiti povećanje cijene usluge u slučaju prekoračenja roka građenja navedenog u natječajnoj dokumentaciji.

23. siječnja 2019.

U vašem upitu nema dovoljno podataka da bi se mogao dati precizan odgovor međutim načelno navodimo da nije u skladu sa propisima kojima se uređuje javna nabava kao i propisima iz područja graditeljstva u postupku javne nabave za uslugu stručnog nadzora postavljati uvjet fiksne cijene neovisno o trajanju građenja. U navedenom slučaju savjetujemo vam da pravovremeno izjavite prigovor.

Također na vaš upit odgovaramo da nadzorni inženjer u skladu sa važećim propisima ima pravo tražiti povećanje cijene usluge u slučaju prekoračenja roka građenja navedenog u natječajnoj dokumentaciji.

Zatvorite odgovor

116.

Dopisom od 30. svibnja 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom da li pravo na upis u imenik ovlaštenih inženjera Komore ima osoba koja je završila stručni studij i stekla 180 ECTS bodova, ima stručni naziv "Stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer građevinarstva" i stekla odgovarajuće iskustvo u struci u trajanju od najmanje tri godine? S tim u svezi tražite i pojašnjenje članka 27. stavak 2. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju.

23. siječnja 2019.

Vezano uz vaš upit navodimo da u navedenom slučaju nisu ispunjeni uvjeti iz članka 27. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 78/2015) za upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva.

U konkretnom slučaju navedeno iskustvo na odgovarajućim poslovima u struci nakon završenog preddiplomskog stručnog studija (180 ECTS bodova) bi se cijenilo prilikom upisa u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva kada biste stekli još 120 ECTS bodova i nakon toga proveli na odgovarajućim poslovima u struci najmanje jednu godinu. Odgovarajući poslovi u struci su suradnik projektanta i/ili suradnik nadzornom inženjeru.

Zatvorite odgovor

115.

Dopisom od 22. svibnja 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom da li na jednom građevinskom projektu (npr. Projektu konstrukcije) mogu biti potpisana 2 ovlaštena projektanta?

23. siječnja 2019.

U vezi upita obavještavamo Vas da smo mišljenja da u važećoj zakonskoj regulativi nema pravnih zapreka da dva projektanta potpišu projekt konstrukcije, ali pod uvjetom da se točno označi koji je projektant radio koji dio projekta. Naime, potpisom pojedinog grafičkog prikaza, projektant/i i glavni projektant preuzimaju odgovornosti u propisanom dijelu, u skladu s odredbama Zakona o gradnji i drugim posebnim propisima.

Zatvorite odgovor

114.

Dopisom od 17. svibnja 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva te postavljate upit ako je ugovorom o građenju naveden garantni rok za izvedene radove npr. 12 godina, da li se u slučaju spora, odnosno uočenih nedostataka u 11-toj godini, primjenjuje ugovoreni rok ili se izvođač može pozvati na uzance u građenju gdje je po vašem mišljenju maksimalni garantni rok 10 godina?

23. siječnja 2019.

U odgovoru na vaš upit navodimo da u odnosu na nedostatke koji se tiču temeljnih zahtjeva za građevinu kao što su mehanička otpornost i stabilnost, sigurnost u slučaju požara, higijena, zdravlje i okoliš, sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe, zaštita od buke, gospodarenje energijom i očuvanje topline, te održiva uporaba prirodnih izvora, u skladu sa odredbom članka 633. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15) jamstveni rok iznosi deset godina od predaje i primitka radova. Navedena odgovornost vrijedi za izvođača, projektanta i nadzornog inženjera, a odredbom stavka 6. istog članka propisano je da se njihova odgovornost ne može ugovorom isključiti ni ograničiti.

Načelno, odredbe Zakona o obveznim odnosima su dispozitivne naravi osim ako iz pojedine odredbe ovoga Zakona ili njezina smisla ne proizlazi što drugo. U odnosu na dispozitivne odredbe ZOO-a, uzance bi imale prioritet i primjenjuju se ako su i suprotne takvim odredbama (čl. 12. st. 3. ZOO).

Međutim odredba članka 633. ZOO-a je kogentne naravi i primjenjuje se i u slučaju kada bi Posebnim uzancama o građenju iz 1977. g. bilo što drugo propisano.

Stranke Ugovora o građenju mogu dogovoriti uvjete koji prelaze zakonski minimum iz navedene odredbe, pa bi se tako prema našem mišljenju, u slučaju spora u konkretnom slučaju primjenjivale odredbe o garantnom roku iz Ugovora o građenju.

Zatvorite odgovor

113.

Dopisom od 15. svibnja 2018. godine obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite slučaj potpornog zida od kamenih blokova visine 4 m koji dijeli dvije čestice različitih vlasnika, koji se deformirao, prijeti potpuni gubitak stabilnosti i urušavanje. Navodite da je vlasnik niže čestice u opasnosti i želi o svom trošku sanirati taj zid, da vlasnici čestice na višem nivou priznaju odgovornost ali nisu u mogućnosti sufinancirati rekonstrukciju tog zida. Obzirom da se radi o potpornom zidu, stopa se izvodi na stranu tla, dakle prema višim susjedima. I to na temelju glavnog projekta prema Pravilniku o jednostavnim građevinama. S tim u svezi postavljate upit tko u ovom slučaju može biti investitor?

23. siječnja 2019.

Vezano uz vaš upit obavještavamo vas da su susjedska prava u vezi zajedničkih ograda regulirana odredbom članka 101. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14)(dalje u tekstu: ZV).

Navedenom odredbom propisano je slijedeće:

"Ograde između susjednih nekretnina (zidovi, plotovi, ograde, živice i druge prepreke) kao i stvari koje služe kao međni znakovi, zajedničke su ograde i u suvlasništvu su susjeda s obje strane međe, osim ako se dokaže (naročito znacima, natpisima, grbovima ili drugim dokazima) da su vlasništvo jednoga susjeda.

Suvlasništvo stvari koje služe kao zajedničke ograde ili međašni znakovi nije djeljivo dokle god te stvari ne izgube tu namjenu.

Zajedničku ogradu može svako od susjeda upotrebljavati sa svoje strane do polovine njezine širine, može do te širine izgraditi slijepa vrata ili smjestiti uzidane ormare i sl. Ali ne smije činiti ništa što bi ogradu dovelo u opasnost ili što bi njegova susjeda sprječavalo da je on upotrebljava sa svoje strane do polovine.

Troškove održavanja zajedničke ograde snose njezini suvlasnici na jednake dijelove i solidarno odgovaraju za štetu koja bi trećima nastala zbog toga što ograda nije održavanja u stanju kakvo je uobičajeno s obzirom na namjenu ograde ograđene nekretnine, te na mjesne prilike."

Ako se ograda nalazi isključivo na nekretnini jednoga vlasnika nije u suvlasništvu susjeda, nego u vlasništvu onoga čije je zemljište (članak 102. ZV-a.)

Svaki je vlasnik dužan s desne strane svojega glavnoga ulaza, gledano s puta, ograditi svoj prostor i razdvojiti ga od susjedova prostora, ako nije drukčije propisano, niti je drugi mjesni običaj.

Vlasnik ograde je dužan održavati u dobrom stanju svoju ogradu ako postoji opasnost da bi nanijela štetu susjedu, no u pravilu nije dužan ponovno graditi svoj srušeni zid, osim ako se ne radi o slučaju iz prethodnog stavka.

Slijedom navedenog ako se radi o zajedničkoj međi moguće je da investitor bude i vlasnik niže čestice ali je preporuka da se ta pitanja uredi pisanim sporazumom sa suvlasnikom ograde.

Zatvorite odgovor

112.

Dopisom od 10. svibnja 2015. godine obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom:

1. Može li osoba ovlašteni voditelj građenja koja posluje kao samostalni obrtnik, obavljati poslove ovlaštenog voditelja građenja za svoj obrt (s obzirom da obrtnik nije formalno "zaposlenik" vlastitog obrta tj. ne zasniva radni odnos sam sa sobom?

2. Može li osoba ovlašteni voditelj građenja, koja ima registriran obrt za građenja na svoje ime, a istovremeno je zaposlenik u drugoj pravnoj osobi (na puno ili nepuno vrijeme) obavljati poslove ovlaštenog voditelja građenja za svoj obrt, s obzirom da ima zasnovan radni odnos s drugim osobama, a vlastiti obrt se smatra dodatnom djelatnošću?

23. siječnja 2019.

Vezano uz vaš upit obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja. Međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Odredbom članka 29. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) propisano je da graditi i/ili izvoditi radove na građevini može pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno za izvođenje pojedinih radova (u daljnjem tekstu: izvođač) koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, te posebnim propisima.

Prema odredbi 30. stavka 1. istog Zakona izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova.

Pod pojmom zaposlen podrazumijeva se da je osoba u radnom odnosu na temelju ugovora o radu, u skladu s propisima o radu, dakle u punom ili nepunom radnom vremenu, na određeno ili neodređeno vrijeme.

Stavkom 2. istog članka propisano je da je izvođač dužan u obavljanju djelatnosti građenja poštivati odredbe ovoga Zakona i posebnih zakona kojima se uređuje gradnja, te osigurati da obavljanje poslova građenja bude u skladu s temeljnim načelima i pravilima koja trebaju poštivati ovlašteni voditelji građenja i ovlašteni voditelji radova.

Prema našem mišljenju, ako izvođač ispunjava gore navedene uvjete iz važećih propisa nema pravne zapreke da sam za vlastiti obrt u skladu sa važećim propisima o radu obavlja poslove ovlaštenog voditelja građenja.

Zatvorite odgovor

111.

Dopisom od 10. svibnja 2018. upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom, da li vaše trgovačko društvo koje ima registrirane djelatnosti (inženjerstvo, upravljanje projektima i tehničke djelatnosti) pokriva područje ispitivanja konstrukcija ili je za to potrebna dodatna registracija.

23. siječnja 2019.

Vezano uz vaš upit obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Odredbom članka 42. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) propisano je da djelatnost ispitivanja i/ili prethodnih istraživanja može obavljati pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja je registrirana za djelatnost tehničkog ispitivanja i analize, ima potvrdu o akreditaciji koju je izdalo nacionalno akreditacijsko tijelo za ispitivanja i osigura stručnu osobu za obavljanje prethodnih istraživanja.

Slijedom navedenog za obavljanje poslova ispitivanja konstrukcija potrebna je registracija za djelatnost tehničkog ispitivanja i analize.

Zatvorite odgovor

110.

Dopisom od 8. svibnja 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom da li reviziju izvedbenog projekta može obaviti drugi revident, koji nije radio reviziju glavnog projekta? Da li je potrebno uz to revidirati opet glavni projekt ili je potrebna neka suglasnost od revidenta glavnog projekta?

23. siječnja 2019.

Vezano uz vaš upit obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Prema odredbi članka 63. stavak 1. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13 i 20/17) revident je odgovoran da projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvješće udovoljava zahtjevima iz ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona, tehničkih specifikacija i pravila struke u pogledu kontroliranog svojstva.

Prema stavku 2. istog članka, na revidenta se na odgovarajući način primjenjuju i odredbe ovoga Zakona o odgovornosti projektanta.

U odgovoru na vaš upit navodimo da u okviru važećih propisa nema pravne zapreke da reviziju izvedbenog projekta obavi drugi ovlašteni revident koji nije radio reviziju glavnog projekta.

Međutim skrećemo pozornost da revident ne može obaviti kontrolu projekta u čijoj je izradi u cijelosti ili djelomično sudjelovao ili ako je taj projekt u cijelosti ili djelomično izrađen ili nostrificiran u pravnoj osobi u kojoj je zaposlen.

Zatvorite odgovor

109.

Dana 7. svibnja 2018. godine putem e-maila dostavili ste Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva dopis od 23. travnja 2018. godine sa naznakom predmeta Molba za izdavanje ovlasti (upis u Imenik ovlaštenog inženjera građevine). U navedenom dopisu pozivate se na rješenje Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine kojom se odbacuje vaš zahtjev za dobivanje dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, iz razloga što ne posjedujete ovlaštenje Komore, te ponovno dostavljate zamolbu Komori da ispita mogućnost izdavanja traženog ovlaštenja za izradu jednostavnih troškovnika i da vam se izda iskaznica i pečat uz ograničenje rada isključivo na izradi troškovnika. Pri tome se pozivate na članka 26. stavak 5. Zakona o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu (NN br. 47/1998.).

23. siječnja 2019.

U vezi vašeg ponovljenog zahtjeva obavještavamo vas da je danom stupanja na snagu Zakona o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (NN br. 152/08) i to 1.01.2009. prestao važiti Zakon o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu (NN br. 47/98), te iz tog razloga nije moguće udovoljiti vašem zahtjevu.

Također u prilogu vam dostavljamo ranije dopise u kojima smo dali pravno tumačenje vezano uz vaše zahtjeve za izniman upis u Komoru.

Zatvorite odgovor

108.

Dopisom od 7. svibnja 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva te navodite da ste ovlašteni voditelj građenja, te da je vaše trgovačko društvo nedavno sudjelovalo na javnom natječaju za energetsku obnovu dječjeg vrtića u Bjelovaru čija je procijenjena vrijednost cca 2.400.000,00 kuna + PDV te da ste na javnom otvaranju bili drugi. Navodite da je prvo bilo poduzeće koje nema zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja na puno radno vrijeme već samo na četiri sata tjedno, te da su u nekoliko prošlih mjeseci dobili na javnoj nabavi posao za energetsku obnovu II. osnovne škole u Bjelovaru u vrijednosti cca 2.900.000,00 kn + PDV kao i na nekim drugim javnim natječajima. Nadalje navodite da navedeno poduzeće ima desetak - petnaestak ljudi koji direktno rade na gradilištima te da je navedeni građevinski inženjer zaposlen na puno radno vrijeme u drugom poduzeću u kojem vodi također nekoliko gradilišta. S tim u svezi postavljate pitanje da li navedeni građevinski inženjer može obavljati funkciju glavnog inženjera gradilišta na navedenim poslovima i može li uopće na bilo kojem.

23. siječnja 2019.

Vezano uz vaš upit obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja. Međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Odredbom članka 29. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) propisano je da graditi i/ili izvoditi radove na građevini može pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno za izvođenje pojedinih radova (u daljnjem tekstu: izvođač) koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, te posebnim propisima.

Prema odredbi 30. stavka 1. istog Zakona izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova.

Pod pojmom zaposlen podrazumijeva se da je osoba u radnom odnosu na temelju ugovora o radu, u skladu s propisima o radu, dakle u punom ili nepunom radnom vremenu, na određeno ili neodređeno vrijeme.

Stavkom 2. istog članka propisano je da je izvođač dužan u obavljanju djelatnosti građenja poštivati odredbe ovoga Zakona i posebnih zakona kojima se uređuje gradnja, te osigurati da obavljanje poslova građenja bude u skladu s temeljnim načelima i pravilima koja trebaju poštivati ovlašteni voditelji građenja i ovlašteni voditelji radova.

Odredbom članka 55. stavka 2. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/15 i 20/17) u slučaju kad u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, investitor ugovorom o građenju određuje glavnog izvođača koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i koji imenuje glavnog inženjera gradilišta.

Prema našem mišljenju, ako izvođač ispunjava gore navedene uvjete iz važećih propisa nema pravne zapreke za angažiranje dodatnog voditelja građenja/radova u dopunskom radu iz članka 61. stavak 3. i 62. stavak 3. Zakona o radu ("Narodne novine", boj 93/14, 127/17) koje obuhvaća najviše osam sati tjedno i do 180 sati godišnje, međutim treba imati u vidu okolnost da li bi navedena osoba u konkretnom slučaju uz prisustvo na gradilištu do osam sati tjedno ili maksimalno sto osamdeset sati godišnje mogao izvršiti sve obveze koje proizlaze iz Zakona o gradnji i drugih posebnih propisa. Mišljenja smo da bi se navedena okolnost trebala cijeniti i u postupcima javne nabave.

Zatvorite odgovor

107.

Dopisom od 2. svibnja 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva, te navodite da ste upisani u Imenik ovlaštenih voditelja građenja i zaposleni ste u pravnoj osobi na puno radno vrijeme. Postavljate pitanje da li ujedno možete i koliko minimalno sati biti prijavljeni i raditi u jednom Uredu ovlaštenog inženjera, kako bi kroz dvije godine stekli iskustvo i mogli se upisati u Imenik ovlaštenih inženjera i obavljati poslove nadzora. Također postavljate upit da li je propisan i broj projekata unutar te dvije godine koje morate odraditi kao suradnik nadzora.

23. siječnja 2019.

Vezano uz vaš upit obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Uvjeti za upit u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva propisani su odredbom članka 27. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 78/2015). Slijedom navedenog, obzirom da imate završen odgovarajući diplomski sveučilišni studij kao uvjet za upis u navedeni Imenik potrebno je da provedete na odgovarajućim poslovima u struci suradnika projektantu i/ili suradnika nadzornom inženjeru najmanje dvije godine. Uz zahtjev za upis dužni ste navesti popis konkretnih poslova koje ste obavljali u razdoblju od dvije godine. Smatramo da osposobljavanje za upis u navedeni imenik ne bi bilo moguće putem dopunskog rada iz članka 61. stavak 3. i 62. stavak 3. Zakona o radu ("Narodne novine", boj 93/14, 127/17) koje obuhvaća najviše osam sati tjedno i do 180 sati godišnje. Međutim, postoji mogućnost da tvrtka u kojoj ste zaposleni sklopi ugovor o poslovnoj suradnji sa uredom ovlaštenog inženjera kojim bi se uredili uvjeti suradnje u vezi vašeg osposobljavanja za poslove ovlaštenog inženjera građevinarstva.

Zatvorite odgovor

106.

Dopisom od 27. travnja 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom da li u svom uredu ovlaštenog inženjera možete imati i djelatnost procjene nekretnina te izrađivati nalaze građevinskog vještačenja. Navodite da ste član Komore i ovlašteni sudski vještak. Pozivate se na praksu kolega geodeta koji to u svojem uredu mogu raditi.

23. siječnja 2019.

Vezano uz vaš upit obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

U odgovoru na vaš upit navodimo da u skladu sa posebnim propisom kojim se uređuju procjene vrijednosti nekretnina, posebnim propisom kojim su regulirani poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji kao i propisima kojima se uređuju prava i dužnosti sudskih vještaka, nema uporišta da se poslovi stalnog sudskog vještaka za građevinarstvo i procjenitelja vrijednosti nekretnina obavljaju putem ureda za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja.

Stručni poslovi projektiranja i stručnog nadzora građenja za arhitektonsku, građevinsku, strojarsku i elektrotehničku struku propisani su odredbom članka 3. stavka 2. i 3. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015). U smislu citiranih odredaba pod obavljanjem poslova projektiranja, u smislu ovoga Zakona, podrazumijeva se obavljanje svih poslova u izradi idejnog, glavnog, izvedbenog, tipskog projekta, utvrđivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu, projekta uklanjanja građevine i projekta postojećeg stanja građevine, propisanih posebnim zakonima kojima se uređuje područje prostornog uređenja i područja gradnje, te propisima donesenim na temelju tih zakona. Pod obavljanjem poslova stručnog nadzora građenja u smislu ovoga Zakona, podrazumijeva se obavljanje svih poslova koje, prema posebnom zakonu kojim se uređuje područje gradnje, obavlja nadzorni inženjer.

Odredbom članka 19. istog Zakona propisano je da ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost.

Slijedom navedenog, na temelju važećih propisa kojima se regulira obavljanje poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje nije propisano da se poslovi sudskog vještačenja mogu obavljati u uredu ovlaštenog inženjera, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi kao što je to slučaj kod Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti.

Nadalje odredbom članka 9. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina ("Narodne novine", broj 78/2015) propisano je da je procjenitelj u smislu toga Zakona fizička osoba stalni sudski vještak za procjenu nekretnina odnosno pravna osoba koja ispunjava uvjete za sudska vještačenja, u skladu s posebnim propisom kojim se uređuju uvjeti, postupak imenovanja, prava i dužnosti stalnih sudskih vještaka.

Prema članku 126. Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 28/13, 33/15, 82/15 i 82/16) sudsko vještačenje obavljaju pravne i fizičke osobe. Pravne osobe mogu obavljati sudsko vještačenje samo u okviru registrirane djelatnosti pod uvjetom da to rade njihovi zaposlenici koji ispunjavaju uvjete iz stavka 2. citiranog članka.

Zatvorite odgovor

105.

Dopisom od 26. travnja 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite da investitor od vas kao izvođača zemljanih radova traži garanciju za kvalitetu izvršenih zemljanih radova i stabilnost budućeg objekta na rok od 10 godina. Navodite da ste kao potencijalni izvođač obvezni provesti tekuća ispitivanja i dostaviti naručitelju izvještaje o zbijenosti, te da nakon ispunjavanja uvjeta iz projekta, ispitivanje zbijenosti po ovlaštenom laboratoriju i predaje dokumentacije vaša obveza kao izvođača prestaje. Napominjete da izvodite samo zemljane radove.

23. siječnja 2019.

U vašem dopisu nema dovoljno podataka da bi se dao precizan odgovor obzirom da niste naveli o kakvoj građevini se radi. Međutim načelno, mišljenja smo da ako su zemljani radovi dio konstrukcije tada bi bilo osnova za traženje navedene garancije, a u suprotnom ukoliko izvodite samo zemljane radove koji nisu dio konstrukcije smatramo da takvu garanciju treba tražiti od glavnog izvođača građevine.

Zatvorite odgovor

104.

Dopisom od 24. travnja 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva, te navodite da ste prije osam godina imali operaciju i nakon toga ostvarili uvjete za mirovinu na temelju nesposobnosti za rad. Navodite da ste mirovinu stavili u mirovanje i zaposlili se na puno radno vrijeme. Ističete da ste ovlašteni inženjer građevinarstva, te postavljate pitanje da li mogli raditi na pola radnog vremena u poduzeću gdje ste sada zaposleni, jer da je isto dopušteno voditeljima gradilišta.

23. siječnja 2019.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga prostornog uređenja i gradnje nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Odredbom članka 22. Zakona o poslovima i djelatnostima u prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) propisano je da pravna osoba registrirana za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja mora u obavljanju tih poslova imati zaposlenog ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera. Pod pojmom zaposlen misli se na radni odnos koji u skladu sa propisima o radu može biti na puno ili nepuno radno vrijeme. Prema našem mišljenju nema pravnih zapreka da u nepunom radnom vremenu radite kod poslodavca.

Zatvorite odgovor

103.

Dopisom od 12. travnja 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom da li kao diplomirani inženjer građevinarstva sa položenim stručnim ispitom te 11 godina radnog iskustva (8 godina kao odgovorna osoba na inženjerskim objektima - tuneli, mostovi, autoceste, državne i javne ceste, potporni i obložni zidovi) biti voditelj radova za stranog proizvođača strojarske opreme putem ugovora o poslovno tehničkoj suradnji.

23. siječnja 2019.

Nadalje navodite da bi proizvođač svoju proizvedenu opremu (u članicu Europske unije) isključivo montirao na gradilištu te kroz skoz skup proizvedenih dijelova isporučio Investitoru proizvod. Pozivate se na članak 28. stavak 1. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i odgovorima Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.

U vašem upitu nema dovoljno podataka da bi se dao precizan odgovor i da bi se ocijenilo da li je u konkretnom slučaju potreban voditelj radova strojarske ili građevinske struke. Mišljenja smo da u nadzoru montaže konstrukcije koja nosi opremu voditelj radova građevinske struke treba biti angažiran kako bi se osigurala dovoljna nosivost.

Načelno, ovlašteni voditelj građenja može obavljati sve poslove u skladu sa odredbom članka 27. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015).

Zatvorite odgovor

102.

Kolika je zakonska minimalna udaljenost od crte razgraničenja dva terena za gradnju suhozida i koja je kota mjerodavna za mjerenje visine zida?

23. siječnja 2019.

Za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okvirima nadležnosti Komore daje se stručno mišljenje.

Pravilnikom o jednostavnim građevinama ("Narodne novine", broj 112/2017) propisano je u kojem slučaju za gradnju ograde nije potrebna građevna dozvola i glavni projekt (članak 2. stavak 1. točka 3 i 4.), te također i slučaj kada se ograda može graditi bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom (članak 4. stavak 1. točka 4.), ako je ograda visine veće od 2.2. m mjereno od najnižeg dijela konačno zaravnanog i uređenog terena.

Kolika je dopuštena visina ogradnog zida propisano je u propozicijama prostornog plana za navedeno područje, međutim sa stajališta struke u slučaju kada se radi o dvije susjedne parcele od kojih je jedna viša, a druga niža, prema našem mišljenju dopuštena visina ogradnog zida računa se od kote višeg terena.

Zatvorite odgovor

101.

Da li ovlašteni inženjer građevinarstva, te stalni sudski vještak za građevinarstvo i procjenitelj vrijednosti nekretnina može poslove procjene vrijednosti nekretnina i sudskog vještačenja obavljati putem Ureda ovlaštenog inženjera građevinarstva s obzirom na mišljenje Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja iz kojeg je vidljivo da se osim poslova projektiranja i nadzora u samostalnom uredu ovlaštenog inženjera može vršiti i druge poslove kao što su energetski pregledi i certificiranje zgrada, pa se može zaključiti da je putem Ureda moguće vršiti stručne poslove procjene vrijednosti nekretnina i sudskog vještačenja?

23. siječnja 2019.

Za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Odredbom članka 9. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina ("Narodne novine", broj 78/2015) propisano je da je procjenitelj u smislu toga Zakona fizička osoba stalni sudski vještak za procjenu nekretnina odnosno pravna osoba koja ispunjava uvjete za sudska vještačenja, u skladu s posebnim propisom kojim se uređuju uvjeti, postupak imenovanja, prava i dužnosti stalnih sudskih vještaka.

Prema članku 126. Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 28/13, 33/15, 82/15 i 82/16) sudsko vještačenje obavljaju pravne i fizičke osobe. Pravne osobe mogu obavljati sudsko vještačenje samo u okviru registrirane djelatnosti pod uvjetom da to rade njihovi zaposlenici koji ispunjavaju uvjete iz stavka 2. citiranog članka.

Zakonom o poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji ("Narodne novine", broj 78/2015) člankom 19. propisano je da ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost.

Slijedom navedenog, u skladu sa posebnim propisom kojim se uređuju procjene vrijednosti nekretnina, posebnim propisom kojim su regulirani poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji kao i propisima kojima se uređuju prava i dužnosti sudskih vještaka, nema uporišta da se poslovi stalnog sudskog vještaka za građevinarstvo i procjenitelja vrijednosti nekretnina obavljaju putem ureda za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja.

Iz dopisa dostavljenog u prilogu vidljivo je da su poslovi energetskih pregleda i energetskog certificiranja u skladu sa odredbom članka 12. Pravilnika o osobama ovlaštenim za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade i redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi ("Narodne novine" broj 73/15, 133/15) povjereni ovlaštenim arhitektima, odnosno ovlaštenim inženjerima koji obavljaju poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja samostalno u vlastitom uredu, odnosno da te poslove mogu obavljati putem ureda ovlaštenog arhitekta, odnosno ovlaštenog inženjera.

Zatvorite odgovor

100.

Na koji način ovlašteni inženjer može nastaviti raditi raditi i nakon odlaska u mirovinu?

23. siječnja 2019.

U okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Odredbom članka 34. stavak 1. podstavak 7. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 78/2015) propisano je da članstvo u Komori prestaje odlaskom u mirovinu ako to pisanim zahtjevom član zatraži.

Slijedom navedenog, nakon odlaska u mirovinu možete aktivirati svoje članstvo u Komori i obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja u skladu sa člankom 19. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015).

Načelno, u pogledu pitanja rada uz mirovinu možemo vas informirati o slijedećem:

Ako kao korisnik starosne mirovine, ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, radite do polovice radnog vremena ili po ugovoru o djelu, zadržavate pravo na isplatu mirovine. Međutim ukoliko stupite u radni odnos, isplata mirovine se obustavlja do prekida radnog odnosa i bit će ponovno uspostavljena s danom prestanka radnog odnosa.

Korisnik prava na starosnu mirovinu, odnosno prijevremenu starosnu mirovinu pravo na ponovni izračun mirovine može ostvariti ako je navršio najmanje godinu dana staža osiguranja.

Također imate mogućnost i obavljanja određenih poslova i bez stupanja u radni odnos i to po osnovi ugovora o djelu. U tom slučaju ne gubite pravo na isplatu mirovine, međutim skrećemo pozornost da predmet ugovora o djelu mogu biti poslovi koji nemaju karakter stalnosti već su jednokratni a sastoje se u izvršenju nekog rada do određenog roka i uz određenu naknadu.

Zatvorite odgovor

99.

Ako je kolegica ovlaštena arhitektica zaposlena u projektantskoj firmi da li ona može potpisati glavni projekt arhitekture i biti glavni projektant, a da projekt glasi na drugu firmu koja se bavi projektiranjem i nadzorom, ali nema zaposlenog ovlaštenog arhitekta ali ima zaposlenog ovlaštenog inženjera građevinarstva, a te dvije firme imaju ugovor o poslovno tehničkoj suradnji?

23. siječnja 2019.

Prema podacima iz upita gdje se navodi da se radi o dvije projektantske firme pretpostavljamo da se radi o dvije pravne osobe registrirane za djelatnost projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja. Međutim neovisno o tome da li se radi o pravnim osobama ili uredima za samostalno obavljanje poslova projektiranja, u odgovoru na vaš upit navodimo da ovlaštena arhitektica zaposlena u projektantskom društvu/uredu može potpisati glavni projekt arhitekture za drugo društvo/ured koje ima zaposlenog ovlaštenog inženjera građevinarstva, ako društvo/ured u kojem je arhitektica zaposlena ima ugovor o poslovno tehničkoj suradnji sa društvom/uredom koji je nositelj tog posla.

Zatvorite odgovor

98.

Na koji način funkcioniraju police osiguranja od profesionalne odgovornosti? U dopisu dostavljate i citat iz konkretnog ugovora sa naručiteljem gdje se traži predaja police osiguravatelja Naručitelju, te s tim u svezi postavljate pitanje da li se iste mogu predati naručitelju ili zajedno idete kod osiguravajućeg društva ako nastane osigurani slučaj. Nadalje postavljate upit što se događa ako inženjer ode iz poduzeća pa poduzeće nema više pristup njegovoj polici osiguranja?

23. siječnja 2019.

Vezano uz vaš upit navodimo da su ovlašteni inženjeri građevinarstva u skladu sa odredbom članka 54. i 55. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 78/2015) obvezno osigurani od profesionalne odgovornosti u inženjerskim poslovima. Predmet osiguranja je zakonska profesionalna odgovornost u inženjerskim poslovima prostornog uređenja i gradnje za štetu koju bi osiguranik mogao učiniti investitoru ili trećim osobama.

Osiguranim slučajem se prema Ugovoru koji je sklopila Hrvatska komora inženjera građevinarstva sa osiguravateljem, smatra svaki propust ili pogreška u obavljanju stručnih poslova koje prouzroči osiguranik (ovlašteni inženjera građevinarstva, ovlašteni voditelj građenja ili ovlašteni voditelj radova) svojim postupanjem ili propuštanjem postupanja u inženjerskim poslovima prostornog uređenja i gradnje, poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, vođenja građenja, vođenja radova, voditelja projekta, a koje mogu imati za posljedicu smrt, povredu tijela ili zdravlja neke osobe, oštećenje ili uništenje stvari (materijalna šteta), te šteta koja nije nastala povredom tijela ili zdravlja neke osobe, niti oštećenjem odnosno stvari (imovinska šteta u širem smislu ili čisto imovinska šteta).

Oštećena treća osoba ima mogućnost zahtjev ili tužbu za naknadu štete podnijeti osiguratelju, a može zahtijevati neposredno od osiguratelja naknadu štete za koju odgovara osiguranik, ali najviše do iznosa osigurateljeve obveze.

Radi detaljnijeg informiranja o pravima i obvezama osiguranika, kao i trećih osoba dostavljamo vam Klauzulu za osiguranje od profesionalne odgovornosti u inženjerskim poslovima u prostornom uređenju i gradnji koja je sastavni dio Ugovora o obveznom osiguranju ovlaštenih inženjera građevinarstva, ovlaštenih voditelja građenja, ovlaštenih voditelja radova i stranih ovlaštenih osoba članova Komore od profesionalne odgovornosti u poslovima prostornog uređenja i gradnje između Croatia osiguranja d.d. i Hrvatske komore inženjera građevinarstva sklopljenog dana 30.05.2017.

Slijedom navedenog u odgovoru na vaš upit smatramo da nema potrebe da Naručitelj traži predaju police obveznog osiguranja od profesionalne odgovornosti za ovlaštene inženjere, ali mu se može predočiti dokaz da je navedena polica ugovorena i do kojeg roka je ugovorena.

Zatvorite odgovor

97.

Zašto se u uredu ovlaštenog inženjera geodezije mogu obavljati poslovi sudskog vještačenja, a u uredu ovlaštenog inženjera građevinarstva to nije moguće?

23. siječnja 2019.

Stručni poslovi projektiranja i stručnog nadzora građenja za arhitektonsku, građevinsku, strojarsku i elektrotehničku struku propisani su odredbom članka 3. stavka 2. i 3. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015). U smislu citiranih odredaba pod obavljanjem poslova projektiranja, u smislu ovoga Zakona, podrazumijeva se obavljanje svih poslova u izradi idejnog, glavnog, izvedbenog, tipskog projekta, utvrđivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu, projekta uklanjanja građevine i projekta postojećeg stanja građevine, propisanih posebnim zakonima kojima se uređuje područje prostornog uređenja i područja gradnje, te propisima donesenim na temelju tih zakona. Pod obavljanjem poslova stručnog nadzora građenja u smislu ovoga Zakona, podrazumijeva se obavljanje svih poslova koje, prema posebnom zakonu kojim se uređuje područje gradnje, obavlja nadzorni inženjer.

Odredbom članka 19. istog Zakona propisano je da ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost.

Slijedom navedenog, na temelju važećih propisa kojima se regulira obavljanje poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje nije propisano da se poslovi sudskog vještačenja mogu obavljati u uredu ovlaštenog inženjera, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi kao što je to slučaj kod Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti.

Zatvorite odgovor

96.

Dopisom od 20. travnja 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa zamolbom za tumačenje odredbi Zakona o upravnim pristojbama (NN 115/16) i Uredbe o tarifnim upravnim pristojbama (NN br. 8/17, 37/17, 129/17) koje se odnose na plaćanje upravne pristojbe za lokacijske dozvole, rješenja o izmjeni i/ili dopuni lokacijske dozvole i dozvole za promjenu namjene i uporabu građevine za manje građevine.

23. siječnja 2019.

Vezano uz vaš upit obavještavamo vas da tumačenje Zakona o upravnim pristojbama i Uredbe o tarifi upravnih pristojbi u dijelu koji se odnosi na građevinske pristojbe u nadležnosti Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja.

Prema Tarifnom broju 50. Uredbe o tarifi upravnih pristojbi (NN br. 8/17, 37/17, 129/17) plaćaju se slijedeće pristojbe:

»(1) Za izdavanje lokacijske dozvole, rješenja o izmjeni i/ili dopuni lokacijske dozvole i dozvole za promjenu namjene i uporabu građevine za:

1. zgradu koja nije veća od 600 m2 građevinske (bruto) površine neovisno o veličini građevne čestice 800,00
2. zgradu veću od 600 m2 građevinske (bruto) površine na građevnoj čestici površine do 2 000 m22.500,00 2.500,00
3. obuhvat zahvata u prostoru, odnosno građevnu česticu do 1 ha ili infrastrukturnu građevinu dužine do 1 km, osim za zgradu iz točaka 1. i 2. ovoga stavka 10.000,00
4. obuhvat zahvata u prostoru, odnosno građevnu česticu veću od 1 ha do 5 ha ili infrastrukturnu građevinu dužine veću od 1 km do 5 km 15.000,00
5. obuhvat zahvata u prostoru, odnosno građevnu česticu veću od 5 ha do 10 ha ili infrastrukturnu građevinu dužine veću od 5 km do 10 km 20.000,00
6. obuhvat zahvata u prostoru, odnosno građevnu česticu veću od 10 ha ili infrastrukturnu građevinu dužine veću od 10 km 25.000,000
(2) Za izdavanje izvatka iz baze, odnosno zbirke kupoprodajnih cijena 180,00
(3) Za izdavanje izvatka iz kartografskog prikaza približnih vrijednosti nekretnina grada ili županije 180,00
(4) Za izdavanje kartografskog prikaza približnih vrijednosti nekretnina grada ili županije 400,00

Napomena:

Ako je zahtjev za izdavanje akata iz ovoga Tarifnog broja podnesen elektroničkim putem, te je isti ispunjen sukladno naputku koji se donosi na temelju zakona kojim se uređuje upravno područje prostornoga uređenja, iznos propisan ovim Tarifnim brojem za njihovo izdavanje umanjuje se za 15%.«.

Ukoliko imate nekih dodatnih pitanja u vezi navedenih pristojbi upućujemo vas da se obratite Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja.

Zatvorite odgovor

95.

1. Da li imenovani voditelj gradilišta može i dalje biti voditelj gradilišta obzirom da je u mirovini?

2. Ukoliko se sa umirovljenim bivšim zaposlenikom sklopi ugovor o djelu da li ugovor ima isto značenje, te da li na temelju tog ugovora može biti imenovan voditeljem gradilišta?

3. Da li je obavijest o prestanku članstva, dužan prijaviti sam član ili tvrtka u kojoj je bio zaposlen?

23. siječnja 2019.

Navedena tvrtka ima zaposlenih više ovlaštenih inženjera građevinarstva i voditelja građenja koji su registrirani u HKIG.

Vezano uz vaš upit navodimo da odlazak u mirovinu nije više po sili zakona razlog za prestanak članstva u Komori, već u skladu sa odredbom članka 32. stavak 1. podstavak 5. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 78/2015) članstvo u Komori prestaje ako to sam pisanim putem zatraži. Slijedom navedenog, u skladu sa važećim propisima ovlašteni voditelj građenja može i nakon ispunjenja uvjeta za mirovinu nastaviti raditi poslove za koje je ovlašten, u skladu sa propisima o radu i mirovinskom osiguranju (rad uz starosnu do četiri sata dnevno bez obustave mirovine).

Obzirom da vaša tvrtka ima zaposlene ovlaštene voditelje građenja time ispunjava zakonske uvjete za obavljanje djelatnosti građenja, te u tom slučaju prema našem mišljenju imenovani voditelj građenja može dovršiti taj posao i na temelju ugovora o djelu.

Zatvorite odgovor

94.

Može li naručitelj tražiti vinkulaciju Police osiguranja od profesionalne odgovornosti za vrijeme trajanja posla koji obavlja član Komore?

23. siječnja 2019.

Članovi Komore su u skladu sa odredbom članka 54. i 55. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 78/2015) obvezno osigurani od profesionalne odgovornosti u inženjerskim poslovima. Predmet osiguranja je zakonska profesionalna odgovornost u inženjerskim poslovima prostornog uređenja i gradnje za štetu koju bi osiguranik mogao učiniti investitoru ili trećim osobama.

Osiguranim slučajem se prema Ugovoru koji je sklopila Hrvatska komora inženjera građevinarstva sa osiguravateljem, smatra svaki propust ili pogreška u obavljanju stručnih poslova koje prouzroči osiguranik (ovlašteni inženjera građevinarstva, ovlašteni voditelj građenja ili ovlašteni voditelj radova) svojim postupanjem ili propuštanjem postupanja u inženjerskim poslovima prostornog uređenja i gradnje, poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, vođenja građenja, vođenja radova, voditelja projekta, a koje mogu imati za posljedicu smrt, povredu tijela ili zdravlja neke osobe, oštećenje ili uništenje stvari (materijalna šteta), te šteta koja nije nastala povredom tijela ili zdravlja neke osobe, niti oštećenjem odnosno stvari (imovinska šteta u širem smislu ili čisto imovinska šteta).

Također navodimo da oštećena treća osoba ima mogućnost zahtjev ili tužbu za naknadu štete podnijeti osiguratelju, a može zahtijevati neposredno od osiguratelja naknadu štete za koju odgovara osiguranik, ali najviše do iznosa osigurateljeve obveze.

Policu osnovnog osiguranja od profesionalne odgovornosti ovlaštenih inženjera građevinarstva nije moguće možete vinkulirati u korist naručitelja. Međutim naručitelj može tražiti dodatne police osiguranja za izvršenje konkretnog posla.

Zatvorite odgovor

93.

Može li ovlaštena arhitektica zaposlena u projektantskoj firmi potpisati glavni projekt arhitekture i biti glavni projektant, a da projekt glasi na drugu firmu koja se bavi projektiranje i nadzorom i nema zaposlenog ovlaštenog arhitekta, ali ima zaposlenog ovlaštenog inženjera građevinarstva?

23. siječnja 2019.

Prema podacima iz upita gdje navodite da se radi o dvije projektantske firme pretpostavljamo da se radi o dvije pravne osobe registrirane za djelatnost projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja. Međutim neovisno o tome da li se radi o pravnim osobama ili uredima za samostalno obavljanje poslova projektiranja, u odgovoru na upit navodimo da ovlaštena arhitektica zaposlena u projektantskom društvu/uredu može potpisati glavni projekt arhitekture za drugo društvo/ured koje ima zaposlenog ovlaštenog inženjera građevinarstva, ako društvo/ured u kojem je arhitektica zaposlena ima ugovor o poslovno tehničkoj suradnji sa društvom/uredom koji je nositelj tog posla.

Zatvorite odgovor

92.

Da li kao ovlašteni inženjer građevinarstva može projektirati zgradu od cca 100 m2 koja služi za zaštitu pri uređaju za pročišćavanje?

23. siječnja 2019.

U odgovoru na upit navodimo da su zadaće građevinske struke u obavljanju poslova projektiranja i kontrole projekata propisane odredbom članka 50. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015), a zadaće arhitektonske struke propisane su odredbom članka 49. istoga Zakona.

Radi detaljnijeg obrazloženja ovog pitanja dostavljamo vam mišljenje Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja od 18. kolovoza 2016. godine.

Zatvorite odgovor

91.

Koliko dugo traje odgovornost projektanta građevine za temeljne zahtjeve za građevinu, posebno za mehaničku otpornost i stabilnost?

23. siječnja 2019.

U odnosu na nedostatke koji se tiču temeljnih zahtjeva za građevinu kao što su mehanička otpornost i stabilnost, sigurnost u slučaju požara, higijena, zdravlje i okoliš, sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe, zaštita od buke, gospodarenje energijom i očuvanje topline, te održiva uporaba prirodnih izvora, u skladu sa odredbom članka 633. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15) jamstveni rok iznosi deset godina od predaje i primitka radova.

Navedena odgovornost vrijedi za izvođača, projektanta i nadzornog inženjera.

Prema stavku 6. istog članka njihova se odgovornost ne može ugovorom isključiti ni ograničiti.

Prema odredbi članka 634. Zakona o obveznim odnosima, naručitelj ili drugi stjecatelj dužan je o nedostacima obavijestiti izvođača, projektanta ili osobu koja obavlja nadzor, u roku od šest mjeseci od kad je nedostatak utvrdio, inače gubi pravo da se na njega pozove.

Pravo naručitelja ili drugog stjecatelja prema izvođaču, odnosno projektantu po osnovi njihove odgovornosti za nedostatke prestaje za godinu dana računajući od dana kad je naručitelj, odnosno stjecatelj obavijestio projektanta, odnosno izvođača o nedostatku.

Kad su za štetu odgovorni izvođač, projektant i osoba koja obavlja nadzor, odgovornost svakog od njih određuje se razmjerno njihovoj krivnji, te prema članku 636. imaju pravo regresa.

Zatvorite odgovor

90.

Koja je granica između sanacije i rekonstrukcije građevine i da li za sanaciju ili rekonstrukciju građevine treba ishoditi građevinsku?

23. siječnja 2019.

Propisi iz područja gradnje ne poznaju pojam "sanacija"

Odredbom članka 3. stavka 1. točka 4. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13 i 20/17) definira se pojam građenja kao izvedba građevinskih i drugih radova (pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih, završnih te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina.

Točkom 19. istog članka propisano je što se smatra rekonstrukcijom građevine, a točkom 12. definira se pojam održavanja građevine.

Nastavno na prethodni odgovor ističemo da se građenju u skladu sa člankom 106. Zakona o gradnji može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole.

Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine", broj 112/2017) određuju se jednostavne i druge građevine i radovi koji se mogu graditi, odnosno izvoditi bez građevinske dozvole u skladu s glavnim projektom i bez glavnog projekta.

Zatvorite odgovor

89.

Da li se za projekt rekonstrukcije treba kontaktirati ili angažirati projektanta građevine?

23. siječnja 2019.

Za rekonstrukciju građevine potrebna je građevinska dozvola, te je svakako potrebno izraditi i glavni projekt od strane ovlaštenog inženjera građevinarstva.

Zatvorite odgovor

88.

Ukoliko projektant sanacije i/ili rekonstrukcije građevine nije ista osoba kao projektant građevine, čija je odgovornost za temeljne zahtjeve za građevinu nakon provedene sanacije/rekonstrukcije građevine?

23. siječnja 2019.

Projekt rekonstrukcije ne mora izraditi projektant koji je projektirao određenu građevinu. Stoga svaki projektant u skladu s člankom 51. stavak 2. odgovara da projekt koji je izradio ispunjava propisane uvjete, da je građevina projektirana u skladu s lokacijskom dozvolom, odnosno uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom te da ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu, zahtjeve propisane za energetska svojstva zgrada i druge propisane zahtjeve i uvjete.

Prema stavku 3. istog članka projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune glavnog projekta, odnosno izvedbenog projekta odgovoran je za cijeli glavni projekt, odnosno izvedbeni projekt.

U odgovoru na upit ističemo da na ovo pitanje nije moguće paušalno odgovoriti, jer treba voditi računa o kakvoj se građevini radi, koji je opseg rekonstrukcije i sl.

Zatvorite odgovor

87.

Koja je pozicija, vezano za odgovornost za temeljne zahtjeve za građevinu, nadzornih inženjera kod izgradnje građevine, a koja kod sanacije/rekonstrukcije građevine?

23. siječnja 2019.

Odgovornost nadzornog inženjera za temeljne zahtjeve za građevinu propisana je člankom 633. stavak 4. a u svezi stavka 1. i 2. istoga članka Zakona o obveznim odnosima.

Propisi iz područja gradnje ne poznaju pojam "sanacija"

Odredbom članka 3. stavka 1. točka 4. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13 i 20/17) definira se pojam građenja kao izvedba građevinskih i drugih radova (pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih, završnih te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina.

Točkom 19. istog članka propisano je što se smatra rekonstrukcijom građevine, a točkom 12. definira se pojam održavanja građevine.

Nastavno na prethodni odgovor ističemo da se građenju u skladu sa člankom 106. Zakona o gradnji može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole.

Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine", broj 112/2017) određuju se jednostavne i druge građevine i radovi koji se mogu graditi, odnosno izvoditi bez građevinske dozvole u skladu s glavnim projektom i bez glavnog projekta.

Zatvorite odgovor

86.

Koja je odgovornost investitora vezano za temeljne zahtjeve za građevinu kod izgradnje građevine te kod sanacije/rekonstrukcije građevine?

23. siječnja 2019.

Prema odredbi članka 106. Zakona o gradnji građenju građevine može se pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano. Investitor može na vlastitu odgovornost i rizik pristupiti građenju na temelju izvršne građevinske dozvole.

Investitor na temelju važećih propisa projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu. Investitor je dužan osigurati stručni nadzor građenja građevine, te je također dužan osigurati dokumente i podatke potrebne za sastavljanje pisane izjave o izvedenim radovima i o uvjetima održavanja građevine ako tijekom građenja dođe do promjene izvođača.

Slijedom navedenog, ne postoji zakonom propisana direktna odgovornost investitora za bitne zahtjeve za građevinu, pod uvjetom da je ispunio sve uvjete koje propisuju propisi iz djelokruga graditeljstva.

Pri tome skrećemo pozornost na odredbu članka 635. Zakona o obveznim odnosima kojom je propisano da se Izvođač ne oslobađa odgovornosti ako je pri izvođenju određenih radova postupao po zahtjevu naručitelja, ali ako je prije izvršenja određenog rada po zahtjevu naručitelja upozorio ovoga na opasnost od štete, njegova odgovornost se smanjuje, a može se i isključiti.

Zatvorite odgovor

85.

Da li ovlašteni inženjer građevinarstva koji radi u samostalnom uredu može obavljati poslove vođenja građenja ako ima ovlaštenje za voditelja građenja?

23. siječnja 2019.

Vezano uz ovaj upit obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Odredbom članka 29. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) propisano je da graditi i/ili izvoditi radove na građevini može pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno za izvođenje pojedinih radova (u daljnjem tekstu: izvođač) koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, te posebnim propisima.

Prema članku 30. istog Zakona izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova. Pod pojmom zaposlen misli se na radni odnos.

Međutim u odgovoru na upit navodimo da prema odredbi članka 55. stavka 2. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/15 i 20/17) u slučaju kad u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, investitor ugovorom o građenju određuje glavnog izvođača koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i koji imenuje glavnog inženjera gradilišta.

Imajući u vidu citirane odredbe, a u odgovoru na vaš upit navodimo da glavni izvođač, koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova, mora imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja kojeg imenuje kao glavnog inženjera gradilišta. Glavni inženjer gradilišta može biti istodobno i inženjer gradilišta jednog od izvođača koji npr. izvodi pojedini rad, zapošljava ovlaštenog voditelja radova, ali nema zaposlenog inženjera gradilišta.

Isto tako izvođač koji ima zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja, a koji nema zaposlene ovlaštene voditelje radova odgovarajućih struka, može s izvođačem koji ima zaposlene ovlaštene voditelje radova odgovarajućih struka, zajedno izvoditi pojedine radove na istoj građevini, ako su za građenje te građevine izvođači sklopili ugovor o poslovnoj suradnji.

Zatvorite odgovor

84.

Da li postoji akt u smislu zakona, odluke, odredbe ili nečega koji uvjetuje da se zgrade javnog sektora u smislu energetske obnove moraju projektirati kao zgrade nulte energije?

23. siječnja 2019.

Odredbe za projektiranje zgrada gotovo nulte energije primjenjuju se ovisno o datumu podnošenja zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole, odnosno sukladno članku 9. stavcima 4. i 5. Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama ("Narodne novine", broj 128/15) - u primjeni od 1. siječnja 2016. kojim se propisuje da:

Glavni projekt zgrade, osim zgrade koje kao vlasnici koriste tijela javne vlasti, koji se prilaže zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole mora biti izrađen u skladu s odredbama za zgrade gotovo nulte energije u smislu članka 9. stavka 2. navedenog Tehničkog propisa ako je zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnesen nakon 31. prosinca 2019.

Glavni projekt zgrade koje kao vlasnici koriste javna tijela koji se prilaže zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole mora biti izrađen u skladu s odredbama za zgrade gotovo nulte energije (članak 9. stavak 2. Tehničkog propisa, ako je zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnesen nakon 31. prosinca 2017.

Isto se odnosi i na rekonstrukciju postojećih zgrada sukladno člancima 45. i 46. Tehničkog propisa.

Zatvorite odgovor

83.

Da li ista osoba može biti imenovana za glavnog inženjera gradilišta i imati imenovanje za koordinatora zaštite na radu za isto gradilište?

23. siječnja 2019.

Prema odredbama važećih propisa nema pravnih zapreka da glavni inženjer gradilišta obavlja na istom gradilištu i poslove koordinatora zaštite na radu, ukoliko ispunjava uvjete za navedeno imenovanje.

Zatvorite odgovor

82.

Da li i dalje postoji limit od 7 milijuna eura za vođenje gradilišta sa završenim preddiplomskim sveučilišnim i preddiplomskim stručnim studijem, odnosno da li postoje neki drugi limiti?

23. siječnja 2019.

U odgovoru na upit navodimo da se upisom u Imenik ovlaštenih voditelja građenja stječe strukovni naziv ovlašteni voditelj građenja, te da sve upisane osobe stječu ista prava i odgovornosti u pogledu korištenja toga strukovnog naziva i obavljanja poslova ovlaštenog voditelja građenja. Slijedom navedenog prema odredbama važećih propisa nema limita niti ograničenja u obavljanju poslova definiranih odredbom članka 27. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) za osobe koje su upisane u odgovarajući imenik Komore.

Zatvorite odgovor

81.

Da li je na gradilišnoj ploči za izgradnju javnog objekta od strane javnog investitora, dovoljno navesti naziv pravnih osoba investitora, projektanta, izvođača i nadzora ili je uz naziv pravne osobe obvezno navođenje i imena i prezimena ovlaštenih inženjera - projektanta, voditelja građenja i nadzornog inženjera?

23. siječnja 2019.

Za tumačenje propisa iz područja graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Odredbom članka 134. stavka 4. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13 i 20/17) propisano je da gradilište mora biti označeno pločom koja obvezno sadrži ime, odnosno tvrtku investitora, projektanta, izvođača i osobe koja provodi stručni nadzor građenja, naziv i vrstu građevine koja se gradi, naziv tijela koje je izdalo građevinsku dozvolu, klasifikacijsku oznaku, urudžbeni broj, datum izdavanja i pravomoćnosti, odnosno izvršnosti te dozvole, datum prijave početka građenja, kao i naznaku da se radi o kulturnom dobru ako se radovi izvode na građevini upisanoj u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Pravilnikom o sadržaju i izgledu ploče kojom se označava gradilište ("Narodne novine", broj 42/2014) određuje se sadržaj i izgled ploče kojom se označava gradilište.

Prema odredbi članka 4. stavka 1. podstavka 3., 4. 5. i 6. navedenog Pravilnika gradilište na kojem se gradi na temelju građevinske dozvole pored ostalog, mora biti označeno pločom koja obvezno sadrži:

  • Ime, odnosno tvrtku investitora
  • Ime, odnosno tvrtku projektanta
  • Ime, odnosno tvrtku izvođača
  • Ime, odnosno tvrtku osobe koja provodi stručni nadzor građenja.

Slijedom navedenog, na temelju važećih propisa ime i prezime na ploči kojom se označava gradilište navodi se u slučaju ako su investitor, projektant, izvođač ili stručni nadzor fizičke osobe. Kada se radi o pravnim osobama na ploči se navodi tvrtka navedenih sudionika u gradnji.

Da li se prijava na nepuno radno vrijeme u trajanju 0,5 h na dan (sukladno Zakonu o radu nepuno radno vrijeme, koje ne može biti duže od 180 sati godišnje) u poduzeću koje ima zaposlenog ovlaštenog inženjera građevinarstva priznaje kao odgovarajući staž za upis u imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva?

Uvjeti za upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva propisani su odredbom članka 27. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 78/2015), pa je tako pored ostalih uvjeta potrebno dokazati da ste obavljali odgovarajuće poslove u struci u svojstvu suradnika u projektiranju i/ili suradnika u nadzoru, u trajanju najmanje dvije godine.

Što se smatra odgovarajućim poslovima u projektiranju i kontroli projekata propisano je odredbom članka 50. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015), a ovlasti arhitektonske, građevinske, strojarske i elektrotehničke struke u obavljanju poslova stručnog nadzora građenja propisani su odredbom članka 53. istog Zakona. Nadalje, poslovi nadzornog inženjera propisani su odredbom članka 58. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13 i 20/17).

Odredbom članka 14. Pravilnika o upisima u imenike, upisnike i evidencije Hrvatske komore inženjera građevinarstva i pečatima, iskaznicama i natpisnim pločama od prosinca 2015. propisano je kojom dokumentacijom se dokazuju uvjeti za upis u navedeni Imenik.

U postupku upisa u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva, pored ostalog prilaže se i elektronički zapis Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje iz kojeg je vidljiv radni staž podnositelja zahtjeva, međutim da bi se zadovoljio uvjet stručnog iskustva na odgovarajućim poslovima u struci u trajanju od najmanje dvije godine potrebno je priložiti popis poslova u struci koje ste obavljali, sa ovjerom ovlaštenog inženjera kojemu ste bili suradnik i sa preslikama naslovnica projekata odnosno preslikama o imenovanju suradnikom nadzornom inženjeru.

Navod iz vašeg dopisa da nepuno radno vrijeme može biti do 180 sati godišnje nije utemeljen na odredbama Zakona o radu ("Narodne novine", broj 93/14 i 127/17). Naime prema odredbi članka 61. stavak 3. Zakona o radu, radnik koji radi u punom radnom vremenu može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do osam sati tjedno, odnosno do sto osamdeset sati godišnje, samo ako je poslodavac, odnosno ako su poslodavci s kojima radnik već prethodno ima sklopljen ugovor o radu, radniku za takav rad dali pisanu suglasnost. Radi se o novom radno pravnom institutu dopunskog rada. Ovo treba razlikovati od nepunog radnog vremena koje može biti i dulje od 180 sati godišnje.

Tumačenje MRMS i porezni savjetnik (PDF)

Zatvorite odgovor

80.

Ako će talijanska tvrtka u Republici Hrvatskoj izvoditi radove na montaži vjetroturbine kao podizvođač za svog klijenta, mog imenovati hrvatskog inženjera kao odgovornu osobu na gradilištu?

23. siječnja 2019.

Vezano uz ovaj upit obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okvirima nadležnosti Komore daje se stručno mišljenje.

Strana pravna osoba sa sjedištem u drugoj državi ugovornici EGP-a, prema odredbi članka 69. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015.), može u Republici Hrvatskoj na privremenoj i povremenoj osnovi obavljati poslove u gradnji, nakon što o tome obavijesti Ministarstvo u pisanom obliku.

Prema odredbi članka 54. stavak 1. Zakona o poslovima i djelatnostima arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka u obavljanju poslova vođenja građenja vodi građenje građevina i izvođenje radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati.

Zadaće arhitektonske, građevinske, strojarske i elektrotehničke struke u obavljanju poslova projektiranja propisane su odredbama članka 49. do 52. navedenog Zakona.

Slijedom navedenog mišljenja smo, da se vođenje građenja u konkretnom slučaju koji navodite u skladu sa važećim propisima može povjeriti hrvatskom ovlaštenom inženjeru odgovarajuće struke.

Zatvorite odgovor

79.

Da li osoba koja je ovlašteni inženjer građevinarstva može obavljati zadaće stručnog nadzora pri izgradnji obiteljske kuće do 400 m2 za vlastite potrebe, čiji su investitori njegovi roditelji, bez ugovora s firmom, već samo s imenovanjem sklopljenim između roditelja i sina?

23. siječnja 2019.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva i prostornoga uređenja nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, a u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

U vašem upitu nema dovoljno podataka da bi se dalo precizno mišljenje, primjerice nije navedeno tko će biti izvođač i sl., međutim s tim u svezi navodimo slijedeće:

¸Prema odredbi članka 32. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) fizička osoba investitor koja ima završen preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit za poslove u graditeljstvu može sam graditi obiteljsku kuću koja je u cijelosti namijenjena za stanovanje ili u kojoj je više od 70% građevinske (bruto) površine namijenjeno za stanovanje i koja ima najviše dvije stambene jedinice, ako je to za njegove vlastite potrebe.

Međutim skrećemo pozornost na odredbe Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i Zakona o gradnji koje sadrže određena ograničenja u obavljanju poslova stručnog nadzora i izvođenja.

Prema odredbi članka 31. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje izvođač ne smije biti uključen u provođenje stručnog nadzora građenja iste građevine.

Također prema odredbi članka 50. stavak 1. Zakona o gradnji investitor koji je ujedno izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu.

U vezi vašeg drugog pitanja navodimo da je odredbom članka 49. Zakona o gradnji propisano da projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

S tim u svezi mišljenja smo da u slučaju kada se radi o iznimci gradnje stambenog objekta za vlastite potrebe fizičke osobe investitora koja ima završen preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit za poslove u graditeljstvu, nije potreban pisani ugovor, već se isto može odrediti izjavom ili odlukom.

Također u tom slučaju na gradilišnoj tabli treba upisati izvođača fizičku osobu sa imenom i prezimenom.

Zatvorite odgovor

78.

Da li građevinski inženjer iz BIH može obavljati poslove na montaži prefabricirane betonske konstrukcije u Zagrebu, a isti je zaposlen u poduzeću iz BIH koja je konstrukciju izradila i po ugovoru dužna montirati na gradilištu?

23. siječnja 2019.

Vezano uz upit upućujemo vas da je sukladno Zakonu o strancima za izdavanje radnih i poslovnih dozvola strancima nadležno Ministarstvo unutarnjih poslova, odnosno nadležna Policijska uprava.

Mišljenja smo da se u konkretnom slučaju radi o potrebi ishođenja dozvole za boravak i rad izvan godišnje kvote (članak 76. Zakona o strancima).

Zatvorite odgovor

77.

Da li se stručno iskustvo stečeno u inozemstvu, konkretno u Austriji, nakon završenog Građevinskog fakulteta, može priznati za stjecanje ovlaštenja i upis u Komoru u Republici Hrvatskoj?

23. siječnja 2019.

U odgovoru na upit navodimo da se stručno iskustvo stečeno u inozemstvu nakon završenog fakulteta može priznati u skladu sa odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija "(Narodne novine", broj 82/2015).

Zatvorite odgovor

76.

Ako je u ugovoru o radu naveden otkazni rok od tri mjeseca, koji otkazni rok treba odraditi ugovorni od tri mjeseca ili zakonski od jedan mjesec kad radnik daje otkaz?

23. siječnja 2019.

U upitu nema dovoljno podataka da bi se mogao dati precizan odgovor, međutim na temelju dostupnih podataka navodimo slijedeće:

Ugovor o radu na određeno vrijeme prestaje istekom vremena na koji je sklopljen i u tom slučaju nema otkaznih rokova, pa se pretpostavlja da imate namjeru otkazati ugovor o radu na određeno vrijeme prije isteka vremena na koji je sklopljen i da su otkazni rokovi koje navodite iz vašeg ugovora predviđeni za slučaj otkaza ugovora o radu prije isteka roka na koji je sklopljen.

U tom slučaju postoje dvije mogućnosti i to da poslodavcu predložite sporazumni raskid radnog odnosa ili ugovor o radu morate otkazati.

U slučaju sporazumnog raskida radnog odnosa sa poslodavcem dogovarate uvjete sporazumnog raskida radnog odnosa pa tako i uvjete otkaznog roka, te je moguće ako se obje strane slože da nema nikakvog otkaznog roka. Ako poslodavac na to ne pristane imate mogućnost otkazati ugovor o radu.

Odredbom članka 118. Zakona o radu ("Narodne novine", broj 93/14, 127/17) propisano je da ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme možete redovito otkazati samo ako je takva mogućnost predviđena ugovorom o radu.

Prema odredbi članka 122. stavak 7. Zakona o radu ako radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne može biti duži od mjesec dana, ako on za to ima osobito važan razlog.

U vezi vaše dvojbe da li postupiti prema odredbama ugovora o radu ili zakona u pogledu otkaznog roka skrećemo pozornost i na odredbu članka 9. stavak 3. Zakona o radu kojim je propisano da ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno.

Zatvorite odgovor

75.

Da li društvo sa sjedištem u RH ima obvezu ishoditi policu osiguranja kako je Naručitelj propisao za obavljanje poslova vođenja projekta gradnje? Da li je to polica koju vam je ponudila Croatia osiguranje (ponudili su policu javne odgovornosti za obavljanje djelatnosti i obavijestili Vas nisu u mogućnosti ponuditi policu profesionalne odgovornosti)?

23. siječnja 2019.

U odgovoru na upit navodimo da je obveza osnovnog osiguranja od profesionalne odgovornosti propisana odredbom članka 54. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 78/2015) i to za ovlaštenog inženjera, ovlaštenog voditelja građenja i ovlaštenog voditelja radova, te za strane ovlaštene inženjere, ovlaštene voditelje građenja i ovlaštene voditelje radova upisane u Imenik stranih ovlaštenih osoba, s time da iznos osiguranja ne može biti manji od 1.000.000,00 kuna.

Prema odredbi članka 55. istog Zakona Komora je dužna sa osiguravateljima ugovoriti osnovno osiguranje od profesionalne odgovornosti svojih članova.

Međutim obveza osnovnog osiguranja od profesionalne odgovornosti ne odnosi se na voditelje projekta.

Slijedom navedenog, društvo koje raspisuje natječaj za pružanje usluga voditelja projekta može tražiti u uvjetima natječaja policu osiguranja od odgovornosti za pravnu osobu koja obavlja djelatnost upravljanja projektom gradnje i odrediti minimalan iznos osiguranja, a da pri tome nisu vezani odredbama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje kao ni Zakonom o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju.

Mišljenja smo da je u konkretnom slučaju osiguravajuće društvo Croatia osiguranje ponudilo odgovarajuću policu.

Zatvorite odgovor

74.

Može li ovlašteni inženjer građevinarstva potpisati Idejni projekt za obiteljsku kuću cca 290m2 i Idejni projekt za skladište cca 90m2 ili bi to trebao potpisati arhitekt?

23. siječnja 2019.

U odgovoru na upit navodimo da je odredbom članka 130. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine", 153/13 i 65/17) propisano da idejni projekt izrađuje projektant. Projektant je fizička osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer.

Prilikom izrade idejnog projekta treba se pridržavati odredaba Pravilnikom o obveznom sadržaju idejnog projekta ("Narodne novine", broj 55/14, 41/15, 67/16 23/17).

Slijedom navedenog u konkretnom slučaju ovlašteni inženjer građevinarstva može potpisati idejni projekt za obiteljsku kuću i skladište.

Zatvorite odgovor

73.

Što je potrebno za upis ovlaštenog inženjera iz BIH za privremeno obavljanje djelatnosti građenja, stručnog nadzora i projektiranja u Republici Hrvatskoj?

23. siječnja 2019.

Tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva u nadležnosti je Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se pravno mišljenje.

U odgovoru na upit navodimo da se odredba članka 61., 62. 64., 65. i 66. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) kojima se reguliraju uvjeti za obavljanje stručnih poslova u prostornom uređenju i gradnji na privremenoj ili povremenoj osnovi odnosi na državljane država ugovornica EGP-a, a ne i na državljane trećih država.

Slijedom navedenog fizička osoba ovlašteni inženjer iz BiH na temelju važećih propisa ne može u Republici Hrvatskoj obavljati te poslove na privremenoj ili povremenoj osnovi, a također obzirom da između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine - Federacija BiH ne postoji uzajamnost to u skladu sa odredbom članka 59. stavak 2. navedenog Zakona ne mogu ni trajno obavljati te poslove u svojstvu ovlaštene osobe u Republici Hrvatskoj.

Zatvorite odgovor

72.

Projektantski nadzor - mora li projektantski nadzor obavljati isključivo projektant koji je izradio projekt?

23. siječnja 2019.

Tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva u nadležnosti je Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se stručno mišljenje.

Propisima koji uređuju područje graditeljstva kao obvezni nadzor propisan je stručni nadzor građenja, te istim propisima nije uređena provedba projektantskog nadzora kao obveza investitora.

Odredbom članka 55. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) propisano je da arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka u obavljanju poslova projektantskog nadzora obavlja projektantski nadzor nad izvođenjem radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati.

Važećim propisima nisu propisani uvjeti vezani uz ugovaranje projektantskog nadzora niti su uređena druga pitanja koja se odnose na provedbu toga nadzora, međutim prema stajalištu Komore projektantski nadzor jedino i isključivo, može obavljati projektant glavnog ili izvedbenog projekta predmetne građevine. Projektantski nadzor obavlja poslove vezano uz građenje u skladu s projektiranim stanjem građevine, odobrava (u suradnji s nadzornim inženjerom i drugim sudionicima građenja) eventualne izmjene projektne dokumentacije ili projektnih rješenja i sl. Prema našem mišljenju sklapanjem ugovora o obavljanju inženjerske usluge projektiranja i imenovanjem glavnog projektanta, naručitelj je direktno odredio osobu koja može obavljati i usluge projektantskog nadzora na izvođenju radova koji su predmet inženjerske usluge projektiranja.

Zatvorite odgovor

71.

Kakvu dokumentaciju nadzorni inženjer može tražiti od osobe koja obavlja ispitivanja da bude siguran da je stručna i da je zaposlena u tom laboratoriju?

23. siječnja 2019.

Prema odredbi članka 44. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) pravna ili fizička osoba obrtnik osposobljenost za poslove ispitivanja dokazuje potvrdom o akreditaciji prema normi HRN EN ISO/IEC 17025 koju je izdalo nacionalno akreditacijsko tijelo za određenu metodu ispitivanja, a time dokazuje osposobljenost za metodu ekvivalentnu toj metodi ispitivanja za isto ili slično svojstvo, koju zahtjeva plan ispitivanja ili je određena u projektu građevine.

Stoga, nadzorni inženjer treba u skladu sa citiranom odredbom tražiti potvrdu o akreditaciji.

Zatvorite odgovor

70.

Može li/ mora li nadzorni inženjer zahtijevati od Izvođača dostavu potvrde o predaji otpada (npr. višak materijala iz iskopa i otpadni asfalt nastao iskopom kanala u cesti) osobi koja obavlja djelatnost gospodarenja otpadom i njome uvjetovati priznavanje izvršenja troškovničkih stavki koje se odnose na zbrinjavanje otpada?

23. siječnja 2019.

Za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva i prostornoga uređenja nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se pravno mišljenje.

Jedna od obveza izvođača prema odredbi članka 54. stavak 1. točka 6. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 78/2015. i 20/2017.) "gospodariti građevnim otpadom nastalim tijekom građenja na gradilištu sukladno propisima koji uređuju gospodarenje otpadom".

Također navodimo da je jedna od osnovnih dužnosti nadzornog inženjera u skladu sa odredbom članka 58. Zakona o gradnji nadzirati građenje tako da bude u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom, ovim Zakonom, posebnim propisima i pravilima struke.

Slijedom navedenog nadzorni inženjer je ovlašten tražiti od izvođača dostavu potvrde o predaji građevinskog otpada nastalog tijelom građenja na gradilištu osobi koja obavlja djelatnost gospodarenja otpadom.

Zatvorite odgovor

69.

Mogućnost korištenja pečata ako je članstvo u mirovanju za potrebe projekta koji je izrađen prije početka mirovanja?

23. siječnja 2019.

Ako je član stavio svoje članstvo u mirovanju i prešao u drugu tvrtku, a za projekt koji je ranije radio je potrebno dopuniti - Izjavu o usklađenosti s novijim propisima koja bi trebala biti današnjeg datuma. Projekt ne mijenja datum, ali izjava bi trebala biti novijeg datuma. S tim u svezi postavlja se pitanje može li član koji je u mirovanju potpisati tu izjavu.

Prema odredbi članka 33. stavak 2. zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 78/2015) za vrijeme mirovanja ovlaštenom inženjeru miruju sva prava i obveze koje proizlaze iz članstva u Komori.

Prema odredbi članka 51. Pravilnika o upisima u imenike, upisnike i evidencije Hrvatske komore inženjera građevinarstva i pečatima, iskaznicama i natpisnim pločama iz prosinca 2015. članovi Komore dužni su privremeno pohraniti pečat u Komori u slučajevima : mirovanja članstva ili izrečene stegovne mjere zabrane obavljanja djelatnosti na određeni rok.

Slijedom navedenog član Komore koji je u mirovanju ne može koristiti pečat za ovjeru bilo kojeg dokumenta, međutim, predlažemo da se u konkretnom slučaju član javi u Komoru kako bismo razmotrili mogućnosti rješavanja navedenog problema.

Zatvorite odgovor

68.

Može li osoba koja je ovlašteni inženjer građevinarstva i ovlašteni voditelj građenja, biti zaposlena u dvije tvrtke ( u jednoj tvrtki na nepuno radno vrijeme ili dopunskim radom do 8 sati tjedno), te na istom gradilištu biti ovlašteni voditelj građenja i nadzorni inženjer?

23. siječnja 2019.

U odgovoru na upit navodimo da prema odredbi članka 27. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) ovlašteni voditelj građenja može, u okviru zadaća svoje struke, voditi građenje, odnosno izvođenje građevinskih i drugih radova kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina.

Ovlašteni voditelj građenja može, obavljati i poslove ovlaštenog voditelja radova i to izvođenje građevinskih i drugih radova: pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih, završnih te ugradnju građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja.

Odredbom članka 30. navedenog Zakona propisano je da izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova. Pod pojmom zaposlen podrazumijeva se da je osoba u radnom odnosu na temelju ugovora o radu, u skladu s propisima o radu, dakle u punom ili nepunom radnom vremenu, na određeno ili neodređeno vrijeme.

Stavkom 2. istog članka propisano je da je izvođač dužan u obavljanju djelatnosti građenja poštivati odredbe ovoga Zakona i posebnih zakona kojima se uređuje gradnja, te osigurati da obavljanje poslova građenja bude u skladu s temeljnim načelima i pravilima koja trebaju poštivati ovlašteni voditelji građenja i ovlašteni voditelji radova.

Prema našem mišljenju ako izvođač ispunjava gore navedene uvjete nema pravne zapreke za angažiranje dodatnog voditelja građenja/radova u dopunskom radu ili na temelju ugovora o djelu.

Međutim skrećemo pozornost na odredbe Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i Zakona o gradnji koje sadrže određena ograničenja u obavljanju poslova stručnog nadzora i izvođenja.

Prema odredbi članka 31. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje izvođač ne smije biti uključen u provođenje stručnog nadzora građenja iste građevine.

Također prema odredbi članka 50. stavak 1. Zakona o gradnji investitor koji je ujedno izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu.

Zatvorite odgovor

67.

Kako se potpisuje i ovjerava projekt?

23. siječnja 2019.

U praksi se javljaju razna tumačenja te se zahtjeva da svako poglavlje projekta bude zasebno ovjereno pečatom i potpisom (popis knjiga, sadržaj, tehnički opis, kontrola kvalitete, proračun, procijenjena vrijednost gradnje, popis nacrta itd. Također u praksi je uočeno da kolege skeniraju pečat i potpis te ga printaju na odgovarajuća mjesta, a u originalu ovjeravaju samo naslovnicu.

U vezi potpisa i ovjere projekata navodimo slijedeće:

  • Početna stranica "tehničkog dijela projekta" se ne potpisuje i ne ovjerava
  • Završna stranica se potpisuje i ovjerava (potpis se stavlja na završetak nečega što je projektant izradio i time se preuzima odgovornost za cjelokupni sadržaj koji je ispred tog potpisa
  • potpis i ovjera pečatom ne mora biti vlastoručan u svakom primjerku projekta koji se predaje za građevinsku dozvolu; dopušteno je da projektant potpiše vlastoručno i otisne pečat na originalu kojeg ostavlja u svojoj arhivi, a za uvezivanje u mapu koja se predaje uz zahtjev za građevinsku dozvolu dopušta se da potpis i pečat budu kopirani
  • Potpis i pečat projektanta na naslovnoj stranici mape mora biti vlastoručan i otisak pečata mora biti originalni (dakle na sva tri primjerka koji se predaju uz zahtjev za građevinsku dozvolu).

Slijedom navedenog popisi i sadržaji se ne potpisuju, već se svaki dio projekta koji nosi tehničku informaciju odnosno daje neki dio tehničkog rješenja zasebno potpisuje na njegovom završetku. Razlika je samo u tome da se potpis i otisak pečata smiju fotokopirati, osim za naslovne stranice mapa.

Smisao potpisivanja svakog tehničkog dijela proizlazi iz potrebe da se u mapama u kojima je uvezano nekoliko projekata (koje su izradili različiti projektanti, svako sa svojim odgovornostima) može razlikovati tko je za što odgovoran.

Također vas obavještavamo da Komora redovito u okviru organizacije stručnog usavršavanja provodi seminar "Propisi o projektiranju građevina" na kojem se između ostalog obrađuju i ova pitanja.

Zatvorite odgovor

66.

Što se smatra pod "Tekstualni, proračunski, tablični i drugi tehnički dijelovi projekta" na čiju bi se zadnju stranicu projektant trebao potpisati i ovjeriti pečatom?

23. siječnja 2019.

Za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva i prostornoga uređenja nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se stručno mišljenje.

Pravilnikom o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina ("Narodne novine", broj 64/2014, 41/2015, 105/2015, 61/20016, 20/2017) propisan je obvezni sadržaj i elementi projekata, načini opreme, uvjeti promjene sadržaja, označavanje projekata, način i značenje ovjere projekata od strane odgovornih osoba kao i način razmjene elektroničkih zapisa u skladu sa posebnim propisima.

U vezi pitanja što se smatra pod: "Tekstualni, proračunski, tablični i drugi tehnički dijelovi projekta" na čiju bi se zadnju stranicu projektant u skladu sa navedenim Pravilnikom trebao potpisati i ovjeriti pečatom, navodimo da su "Tekstualni, proračunski, tablični i drugi tehnički dijelovi projekta" svi oni dijelovi koji nisu "opći" (naslovnica, sadržaj, popis projekata) koji nisu nacrti. To je dakle svaki onaj dio projekta koji daje dio tehničkog rješenja građevine za kojeg projektant koji je taj dio izradio odgovara.

Zatvorite odgovor

65.

Pitanje garancije za obavljene radove u konkretnom slučaju

23. siječnja 2019.

  • Tehnički pregled obavljen tehnički u 11/2011. i izdana uporabna dozvola.
  • Kupoprodajnim ugovorom za stan iz 2012. ugovorena je garancija u trajanju od 10 godina na konstrukciju i 2 godine na sve ostale građevinske i građevinsko obrtničke radove.
  • Krov je izveden kao kosi na drvenoj podkonstrukciji sa klasičnim limenim pokrovom (pocinčani falcani lim), d
  • Suvlasnici do 2015. nisu imali upravitelja, te je krov bio bez adekvatnog održavanja duže od dvije godine nakon početka uporabe.
  • U slučaju procurivanja spojeva lima (opšav prodora, spojevi odvodnje krova i sl.) da li je garancija dvije godine?

U odgovoru na upit navodimo da je općeprihvaćeno pravilo struke da je jamstveni rok za izvedene radove na temelju ugovora o građenju dvije godine i počinje teći od dana primopredaje građevine, a ako je korištenje građevine ili dijela građevine počelo prije primopredaje od početka korištenja.

U odnosu na nedostatke koji se tiču temeljnih zahtjeva za građevinu kao što su mehanička otpornost i stabilnost, sigurnost u slučaju požara, higijena, zdravlje i okoliš, sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe, zaštita od buke, gospodarenje energijom i očuvanje topline, te održiva uporaba prirodnih izvora, u skladu sa odredbom članka 633. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15) jamstveni rok iznosi deset godina od predaje i primitka radova. Navedena odgovornost vrijedi za izvođača, projektanta i nadzornog inženjera, a odredbom stavka 6. istog članka propisano je da se njihova odgovornost ne može ugovorom isključiti ni ograničiti.

Međutim, u konkretnom slučaju koji je naveden prema stajalištu Komore procurivanje spojeva lima krovnog pokrova ne smatra se nedostatkom koji se tiče temeljnih zahtjeva za građevinu i po našem mišljenju jamstveni rok za te radove je prema odredbama iz kupoprodajnog ugovora dvije godine.

Osim toga pravilno navodite da su suvlasnici zgrade bili dužni osigurati upravljanje i održavanje stambene zgrade prema odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i Uredbe o održavanju zgrada ("Narodne novine", broj 64/1997).

Zatvorite odgovor

64.

Kakvu dokumentaciju nadzorni inženjer može tražiti od osobe koja obavlja ispitivanja da bude siguran da je stručna i da je zaposlena u tom laboratoriju?

23. siječnja 2019.

Prema odredbi članka 44. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) pravna ili fizička osoba obrtnik osposobljenost za poslove ispitivanja dokazuje potvrdom o akreditaciji prema normi HRN EN ISO/IEC 17025 koju je izdalo nacionalno akreditacijsko tijelo za određenu metodu ispitivanja, a time dokazuje osposobljenost za metodu ekvivalentnu toj metodi ispitivanja za isto ili slično svojstvo, koju zahtjeva plan ispitivanja ili je određena u projektu građevine.

Stoga, nadzorni inženjer treba u skladu sa citiranom odredbom tražiti potvrdu o akreditaciji.

Zatvorite odgovor

63.

Može li/ mora li nadzorni inženjer zahtijevati od Izvođača dostavu potvrde o predaji otpada (npr. višak materijala iz iskopa i otpadni asfalt nastao iskopom kanala u cesti) osobi koja obavlja djelatnost gospodarenja otpadom i njome uvjetovati priznavanje izvršenja troškovničkih stavki koje se odnose na zbrinjavanje otpada?

23. siječnja 2019.

Za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva i prostornoga uređenja nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se pravno mišljenje.

Jedna od obveza izvođača prema odredbi članka 54. stavak 1. točka 6. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 78/2015. i 20/2017.) "gospodariti građevnim otpadom nastalim tijekom građenja na gradilištu sukladno propisima koji uređuju gospodarenje otpadom".

Također navodimo da je jedna od osnovnih dužnosti nadzornog inženjera u skladu sa odredbom članka 58. Zakona o gradnji nadzirati građenje tako da bude u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom, ovim Zakonom, posebnim propisima i pravilima struke.

Slijedom navedenog nadzorni inženjer je ovlašten tražiti od izvođača dostavu potvrde o predaji građevinskog otpada nastalog tijelom građenja na gradilištu osobi koja obavlja djelatnost gospodarenja otpadom.

Zatvorite odgovor

62.

Mogućnost korištenja pečata ako je članstvo u mirovanju za potrebe projekta koji je izrađen prije početka mirovanja?

23. siječnja 2019.

Ako je član stavio svoje članstvo u mirovanju i prešao u drugu tvrtku, a za projekt koji je ranije radio je potrebno dopuniti - Izjavu o usklađenosti s novijim propisima koja bi trebala biti današnjeg datuma. Projekt ne mijenja datum, ali izjava bi trebala biti novijeg datuma. S tim u svezi postavlja se pitanje može li član koji je u mirovanju potpisati tu izjavu.

Prema odredbi članka 33. stavak 2. zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 78/2015) za vrijeme mirovanja ovlaštenom inženjeru miruju sva prava i obveze koje proizlaze iz članstva u Komori.

Prema odredbi članka 51. Pravilnika o upisima u imenike, upisnike i evidencije Hrvatske komore inženjera građevinarstva i pečatima, iskaznicama i natpisnim pločama iz prosinca 2015. članovi Komore dužni su privremeno pohraniti pečat u Komori u slučajevima : mirovanja članstva ili izrečene stegovne mjere zabrane obavljanja djelatnosti na određeni rok.

Slijedom navedenog član Komore koji je u mirovanju ne može koristiti pečat za ovjeru bilo kojeg dokumenta, međutim, predlažemo da se u konkretnom slučaju član javi u Komoru kako bismo razmotrili mogućnosti rješavanja navedenog problema.

Zatvorite odgovor

61.

Može li ovlašteni arhitekt biti jedini nadzor na izgradnji objekta armirano-betonske kuće bruto površine 420 m2, u tom slučaju arhitekt bi bio i nadzor nad konstrukcijom te bi na kraju izradio završno izvješće nadzornog inženjera?

23. siječnja 2019.

Prema odredbi članka 53. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka u obavljanju poslova stručnog nadzora građenja provodi nadzor nad izvođenjem radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati.

Stavkom 2. i 3. istog članka propisano je da građevinska struka može obavljati i poslove stručnog nadzora građenja građevina i izvođenja radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati arhitektonska struka, a arhitektonska struka može obavljati i poslove stručnog nadzora izvođenja radova na zgradama koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati građevinska struke, a za koje prema posebnom propisu nije potrebna kontrola glavnog projekta (revizija mehaničke otpornosti i stabilnosti).

Prema odredbi članka 59. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/2015 i 20/17) stručni nadzor građenja provodi se prilikom građenja svih građevina i izvođenja svih radova za koje se izdaje građevinska dozvola i/ili uporabna dozvola, ako ovim Zakonom nije propisano drugačije. Prema stavku 2. istog članka stručni nadzor građenja zgrada 3. skupine provodi se samo u odnosu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti.

Slijedom navedenog, u skladu sa važećim propisima u konkretnom slučaju ovlašteni arhitekt može obavljati poslove stručnog nadzora građenja.

Zatvorite odgovor

60.

Može li ovlašteni inženjer građevinarstva biti glavni projektant na izradi glavnog projekta za stambenu zgradu ako je isti sudjelovao u izradi glavnog projekta konstrukcije i glavnog projekta vodoopskrbe i odvodnje?

23. siječnja 2019.

Za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva i prostornoga uređenja nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Prema odredbi članka 52. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13 i 20/17) ako u projektiranju sudjeluje više projektanata, za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata odgovoran je glavni projektant. Prema stavku 2. istog članka glavni projektant može biti istodobno i projektant jednog od dijelova glavnog projekta.

Slijedom navedenog, u skladu sa važećim propisima u konkretnom slučaju ovlašteni inženjer građevinarstva može obavljati poslove glavnog projektanta.

Zatvorite odgovor

59.

Ako su izvedeni građevinski radovi koji su premašili ugovorenu vrijednost da li je i kada prema zakonu potrebno sklopiti anex ugovora?

23. siječnja 2019.

U konkretnom upitu nema dovoljno podataka da bi se mogao dati precizan odgovor (primjerice nije poznato da li je ugovor sklopljen nakon provedenog postupka javne nabave, o kakvoj vrsti radova koji su dodatno izvedeni se radi, da li su to hitni i nepredviđeni radovi, na koji način je cijena radova ugovorena - jedinična cijena ili ukupno ugovorena cijena i dr.).

Generalno, smatramo da je dobro da način reguliranja prava i obveza ugovornih strana u vezi radova koji su premašili ugovorenu vrijednost ugovorne strane reguliraju anexom ugovora.

Jedno od temeljnih načela obveznih odnosa je sloboda uređivanja obveznih odnosa, stoga u zakonu nema odredbe koja upućuje kada bi ugovorne strane trebale sklapati anex ugovoru.

S tim u svezi navodimo da je izvođač prema odredbi članka 623. Zakona o obveznim odnosima za svako odstupanje od projekta, odnosno ugovorenih radova morao imati pisanu suglasnost naručitelja, te da ne može zahtijevati povećanje ugovorene cijene za radove što ih je izveo bez takve suglasnosti.

Izvođač može izvesti i bez prethodne suglasnosti naručitelja samo hitne i nepredviđene radove za koje zbog njihove hitnosti nije mogao pribaviti suglasnost. Što se smatra hitnim i nepredviđenim radovima propisano je odredbom članka 624. stavak 2. istog Zakona.

Prilikom sklapanja ugovora o građenju treba voditi računa da se ne ugovara odredba o nepromjenjivosti cijena.

Zatvorite odgovor

58.

Da li određeni zahvat pri unutarnjem uređenju stana ima utjecaja na statiku zgrade - nosivost stropne ploče uslijed izvođenja novih pregradnih zidova?

23. siječnja 2019.

Prema odredbi članka 27. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) ovlašteni voditelj građenja može, u okviru zadaća svoje struke, voditi građenje, odnosno izvođenje građevinskih i drugih radova kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina. Prema stavku 2. istog članka ovlašteni voditelj građenja može, u okviru zadaća svoje struke, obavljati poslove ovlaštenog voditelja radova (članak 28.).

U odgovoru na vaš upit navodimo da su mišljenje da li određeni zahvat ima utjecaja na statiku zgrade kao i izračun statike, ovlašteni izraditi jedino ovlašteni inženjeri građevinarstva upisani u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva koji imaju ovlaštenje za projektiranje i nadzor.

Zatvorite odgovor

57.

Može li ovlašteni voditelj građenja strojarske struke voditi gradilište gdje prevladavaju građevinski radovi (reciklažno dvorište)?

23. siječnja 2019.

Prema odredbi članka 54. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015.) arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka u obavljanju poslova vođenja građenja vodi građenje građevina i izvođenje radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati.

Prema stavku 2. istog članka građevinska struka može obavljati i poslove vođenja građenja građevina i izvođenja radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati arhitektonska struka.

Također arhitektonska i građevinska struka mogu obavljati i poslove vođenja građenja zgrada i izvođenja radova na zgradi koje su prema ovome Zakonu ovlaštene projektirati arhitektonska i građevinska struka.

Zadaće arhitektonske, građevinske, strojarske i elektrotehničke struke u obavljanju poslova projektiranja propisane su odredbama članka 49. do 52. navedenog Zakona.

Slijedom navedenog mišljenja smo da je vođenje građenja u konkretnom slučaju koji navodite trebalo povjeriti ovlaštenom inženjeru građevinarstva.

Zatvorite odgovor

56.

Može li ovlašteni voditelj građenja izdati valjano mišljenje o tome da li određeni zahvat pri unutarnjem uređenju stana ima utjecaja na statiku zgrade - nosivost stropne ploče uslijed izvođenja novih pregradnih zidova?

23. siječnja 2019.

Prema odredbi članka 27. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) ovlašteni voditelj građenja može, u okviru zadaća svoje struke, voditi građenje, odnosno izvođenje građevinskih i drugih radova kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina. Prema stavku 2. istog članka ovlašteni voditelj građenja može, u okviru zadaća svoje struke, obavljati poslove ovlaštenog voditelja radova (članak 28.).

U odgovoru na vaš upit navodimo da su mišljenje da li određeni zahvat ima utjecaja na statiku zgrade kao i izračun statike, ovlašteni izraditi jedino ovlašteni inženjeri građevinarstva upisani u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva koji imaju ovlaštenje za projektiranje i nadzor.

Zatvorite odgovor

55.

Ako je građevi