Ideja o osnivanju organizacije koja će štititi šire društvene interese i poticati razvoj i usavršavanje u okviru graditeljske struke javlja se početkom 1990. godine.

U ožujku 1990. imenovan je Inicijativni odbor za osnivanje samostalnog sindikata grupacije diplomiranih inženjera arhitekture i građevinarstva. Početkom lipnja iste godine Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA) pokrenulo je inicijativu za osnivanje komore arhitekata.

Na Tribini Hrvatskog inženjerskog saveza, održanoj 30. lipnja 1993. godine, zaključeno je da je nužno donijeti Zakon o inženjerskim komorama, koji treba sadržavati načela i utvrditi postupak za osnivanje pojedinačnih strukovnih komora ili jedne komore s više strukovnih grupacija.

U jesen 1993. godine osnovana je Komisija za regulativu, koja je djelovala u sklopu Udruženja hrvatskih arhitekata. U suradnji s kolegama s Arhitektonskog, Građevinskog i Geodetskog fakulteta te Hrvatskim društvom građevinskih inženjera, Hrvatskim geodetskim društvom i Hrvatskim inženjerskim savezom, u travnju 1994. godine izrađen je Nacrt prijedloga statuta Komore hrvatskih arhitekata.

Prva sjednica Osnivačkog odbora Hrvatske komore arhitekata održana je 18. siječnja 1996. godine. Konstituirani su Inicijativni odbor, Odbor za privremeni upis u imenik ovlaštenih arhitekata i druga radna tijela. Udruženje hrvatskih arhitekata obavilo je pripreme, ostvarilo suradnju s nadležnim ministarstvom te je u siječnju 1996. godine osnovan Inicijativni odbor Hrvatske komore arhitekata s povjerenstvima za izradu akata Komore.

U svibnju 1997. godine Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izradilo je i dostavilo Udruženju hrvatskih arhitekata Nacrt prijedloga Zakona o Hrvatskoj inženjerskoj komori.

Strukovne udruge - Udruženje hrvatskih arhitekata, Hrvatski savez građevinskih inženjera, Hrvatsko geodetsko društvo, Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata, Hrvatska udruga revidenata u graditeljstvu, Elektrotehničko društvo Zagreb, Hrvatski strojarski i brodograđevni savez, Hrvatski ceh zaštitara i Udruga hrvatskih urbanista i prostornih planera - sazvale su 31. siječnja 1998. Sabor s ciljem davanja poticaja što skorijem donošenju Zakona o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera.

Nakon provedenog postupka Zastupnički dom Hrvatskoga državnog Sabora donio je Zakon 20. ožujka 1998. godine. Objavljen je u »Narodnim novinama« br. 47 od 3. travnja 1998. godine, a njime su uređeni temeljni ustroj, područje djelovanja, javne ovlasti i članstvo u Komori. Tako je želja za ponovnim osnivanjem Komore nakon više od pet desetljeća napokon urodila plodom.

Zakonom o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu (1998.) i Zakonom o gradnji (1999.) definirani su zakonski okviri, a na članovima Komore - ovlaštenim arhitektima i ovlaštenim inženjerima - bilo je da razviju Komoru u skladu s odredbama zakona.

Na temelju članka 51. toga zakona, 28. travnja 1998. godine imenovan je Osnivački odbor Komore, u kojem su uz predsjednika Zdravka Mahmeta, dipl. ing. arh., bili i sljedeći članovi: Tomo Perić, dipl. ing. građ., Eduard Križaj, dipl. ing. geod., Aleksandar Gregurić, dipl. ing. stroj. i Aleksa Torre, dipl. ing. el.

Osnivački odbor je krajem godine, točnije 12. prosinca, sazvao Prvu (osnivačku) skupštinu Komore, na kojoj su uz predsjednika Komore Ivana Franića, dipl. ing. arh., izabrana i četiri zamjenika predsjednika: Mirko Orešković, dipl. ing. građ., Damir Delač, dipl. ing. geod., Aleksandar Gregurić, dipl. ing. stroj. i Davor Pavlović, dipl. ing. el., kao i članovi Nadzornog i Upravnog odbora. Na istoj skupštini prihvaćeni su i prvi akti Komore: Statut i Kodeks strukovne etike, dok je Pravilnik o cijenama usluga prihvaćen sedam mjeseci kasnije, na Izvanrednoj skupštini, 22. srpnja 1999. godine.

Jedinstvena Hrvatska komora arhitekata i inženjera u graditeljstvu sastojala se od pet strukovnih razreda. Usprkos svim problemima koje je tako strukturirana višerazredna udruga imala u profiliranju gdjekad suprotstavljenih interesa, osnivanje i djelovanje HKAIG-a bilo je iznimno važno za sve članove koji se bave uslugama u graditeljstvu. Uveden je red na tržištu usluga projektiranja i stručnog nadzora građenja, članovi su interesno povezani i zaštićeni, što je doprinijelo unaprjeđenju graditeljstva.

Jedinstvena komora djelovala je kroz pet strukovnih razreda 12 godina, sve do donošenja novog Zakona o arhitektonskim i inženjerskim poslovima. Prema odredbama tog zakona ukinuta je jedinstvena Komora arhitekata i inženjera u graditeljstvu (HKAIG), a strukovni razredi postali su zasebne strukovne komore. Zajednička komora prestala je postojati 16. srpnja 2010. godine, danom kada je osnovana i posljednja od pet strukovnih komora.

Hrvatska komora inženjera građevinarstva nastala je na temelju spomenutog Zakona o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i pravna je slijednica Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu. Konstituirana je na dva zasjedanja Skupštine Komore: na zasjedanju održanom 18. svibnja 2009. konstituirana su tijela Komore, a na zasjedanju održanom 17. lipnja 2009. doneseni su potrebni provedbeni akti.

U razdoblju od osnivanja Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu do osnivanja Hrvatske komore inženjera građevinarstva iz redova građevinara dužnost predsjednika Komore obnašao je dr.sc Mirko Orešković, dipl.ing.građ. od 2000 - 2001 godine, i prof. dr. sc. Petar Đukan, dipl. ing. građ od 2005 - 2006 godine.

U tom razdoblju predsjednici razreda inženjera građevinarstva bili su Tomo Perić, dipl. ing. građ. od 1998 - 2002 godine i Zvonimir Sever, dipl. ing. građ. od 2002 - 2009 godine.

Zvonimir Sever, dipl.ing.građ. bio je predsjednik Hrvatske komore inženjera građevinarstva u dva mandata 2009. do 2013. godine te od 2013. do 2018. godine.