13. studenog 2024.

Vezano uz upit o obvezi vođenja eGrađevinskog dnevnika za uklanjanje građevine, obiteljske kuće do 400m² za koju je dobiveno rješenje o uklanjanju obavještavamo vas da je člankom 153. stavkom 1. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) propisano da se uklanjanju građevine ili njezina dijela može pristupiti na temelju projekta uklanjanja građevine nakon što je tijelu graditeljstva pisano prijavljen početak radova na uklanjanju građevine, a stavkom 2. citiranog članka propisano je da, iznimno od stavka 1. istog članka, projekt uklanjanja građevine nije potreban za uklanjanje građevina i radova određenih pravilnikom iz članka 128. stavka 1. istog Zakona ili ako građevinu uklanja građevinska inspekcija na temelju rješenja kojim je naređeno uklanjanje građevine. Dakle, ako je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole za uklanjanje iste potreban je projekt uklanjanja građevine, a ako je ista izgrađena na temelju članka 2. stavka 1. točke 8. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, za uklanjanje građevine nije potreban projekt uklanjanja građevine, kao ni ako građevinu uklanja građevinska inspekcija na temelju rješenja kojim je naređeno uklanjanje građevine.

Nadalje prema članku 12. Pravilnika o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera (Narodne novine, br. 131/21 i 68/22) o građenju građevine, odnosno o izvođenju pojedinih radova za koje je potrebna građevinska dozvola, glavni projekt, tipski projekt, projekt uklanjanja ili drugi akt na temelju kojeg se može započeti s građenjem te prilikom građenja građevina i izvođenja radova za koje je posebnim propisom kojim su uređene jednostavne i druge građevine propisana obveza prijave početka građenja, izvođač je obvezan voditi građevinski dnevnik.

29. listopada 2024.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je tumačenje propisa iz područja gradnje u nadležnosti Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. U okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Prema odredbi članka 49. stavak 2. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano. U skladu sa citiranom odredbom Zakona o gradnji investitor je bio dužan sklopiti ugovor o građenju sa izvođačem kao i ugovor o pružanju usluge stručnog nadzora građenja u kojem se definiraju sva prava i obveze ugovornih strana, pa tako i obveze ugovornih strana u slučaju raskida ugovora.

Ako je investitor sa izvođačem i/ili nadzornim inženjerom raskinuo ugovor, a navedeni sudionici u gradnji odbijaju predati/potpisati dokumentaciju, investitoru stoji na raspolaganju pokretanje sudskog spora. U tom slučaju investitor treba pozvati ranije sudionike u gradnji sa kojima raskida ugovor da izvrše primopredaju radova i dokumentacije i o tome sastave zapisnik.

U slučaju eventualnog sudskog spora osoba koja je potpisala pisanu izjavu izvođača/završno izvješće nadzornog inženjera, osobito u slučaju kada je preuzela posao od prethodnog izvođača/nadzornog inženjera, može ukoliko je na valjan način izvršena primopredaja dokazivati da su za određene radnje odgovorni drugi subjekti.

U vašem upitu nema podatka kada je građenje započelo. Za građenje koje je započeto do 31.12.2022. primjenjuje se Pravilnik o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu , uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadražju završnog izvješća nadzornog inženjera (Narodne novine, br. 111/14, 107/15, 20/17, 98/19, 121/19), a za građenje koje je započeto nakon 1.01.2023. primjenjuje se Pravilnik o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera (Narodne novine, br. 131/21, 68/22).

Prilikom preuzimanja poslova od prethodnog izvođača i/ili nadzornog inženjera koji odbija potpisati primopredajni zapisnik i predati dokumentaciju, potrebno je u građevinski dnevnik upisati bilješku o tome te opisati izvedene radove i stupanj dovršenosti, te druge okolnosti koje su poznate novom izvođaču i/ili nadzornom inženjeru na temelju pregleda gradilišta.

Odredbom članka 3. Pravilnika o sadržaju pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine (Narodne novine, br. 43/14) propisano je što se prilaže uz pisanu izjavu izvođača, a člankom 6. navedenog Pravilnika propisano je da istinitost i točnost izjava, podataka, izvješća i očitovanja potvrđuje inženjer gradilišta/glavni inženjer gradilišta potpisom pisane izjave izvođača.

S tim u svezi odgovornost za istinitost i točnost pisane izjave izvođača u skladu sa važećim propisima snosi izvođač/inženjer koji ga je potpisao. Međutim u slučaju eventualnog sudskog spora osoba koja je potpisala pisanu izjavu, osobito u slučaju kada je preuzela posao od prethodnog izvođača, može ukoliko je na valjan način izvršena primopredaja dokazivati da su za određene radnje odgovorni drugi subjekti.

Nadzorni inženjer se treba držati obveza propisanih Zakonom o gradnji i Pravilnikom o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadražju završnog izvješća nadzornog inženjera (odnosno ranije važećeg Pravilnika ako je građenje započeto do 31.12.2022.).

Prema odredbi članka 25. Pravilnika završno izvješće izrađuje nadzorni inženjer koji je bio imenovan u trenutku završetka građenja na temelju zapisnika o primopredaji radova i dokumentacije prethodnih nadzornih inženjera. Zapisnik o primopredaji radova i dokumentacije iz stavka 1. ovog članka mora sadržavati elemente potrebne za izradu završnog izvješća. I u ovom slučaju vrijede gore navedene upute o detaljnom pregledu građevine i unosu što više informacija o zatečenom stanju, stupnju dovršenosti i drugim okolnostima koje bi bile od utjecaja u eventualnom sudskom sporu.

Pitanja vezana uz administraciju eGrađevinskog dnevnika kod primopredaje dužnosti možete postaviti Ministarstvu na e-mail eGD-info@mpgi.hr.

10. listopada 2024.

Zadaće arhitektonske, građevinske, strojarske i elektrotehničke struke u obavljanju poslova projektirana i stručnog nadzora građenja propisane su odredbama članka 49. do 52 Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/15, 118/18 i 110/19).

Odredbom članka 55. istog Zakona propisano je tko može obavljati poslove projektantskog nadzora.

Člankom 3. točka 4. Pravilnika o standardu usluga ovlaštenih inženjera građevinarstva (Narodne novine, br. 146/22) definiran je pojam projektantskog nadzora kao usluga koju obavlja projektant, odnosno projektantski tim, koji je izradio projekt. Usluga uključuje razradu detalja i izmjene projekta zbog okolnosti nastalih tijekom faze građenja, a koje ne podrazumijevaju postupke izmjena i dopuna akata kojima se odobrava građenje.

Nastavno na članak 3. navedenog Pravilnika, dalje u tekstu se daje opis usluga projektantskog nadzora za svaku od vrsta građevinskih projekata. Primjerice članak 19. točka 2. za konstrukcije zgrada, članak 27. točka 2. za konstrukcije inženjerskih građevina, članak 36. točka 2. za vodovod i kanalizaciju u zgradama i dalje za preostale vrste projekata. Istim člancima utvrđuje se i način obračuna usluge projektantskog nadzora.

Slijedom navedenog dužnosti i obveze ovlaštenog inženjera građevinarstva koji obavlja uslugu projektantskog nadzora nisu definirane zakonom nego je prepušteno ugovornim stranama da definiraju prava i obveze u Ugovoru o obavljanju usluge projektantskog nadzora držeći se prije svega definicije te usluge iz Pravilnika o standardu usluga ovlaštenih inženjera građevinarstva.

22. srpnja 2024.

Dopisom od 18. srpnja 2024. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva te navodite da ste nadzorni inženjer na projektu u kojem je ugovorom između investitora i izvođača predviđeno da se ugovoreni radovi izvedu prema ugovornom troškovniku i projektnoj dokumentaciji do funkcionalne gotovosti po sistemu "ključ u ruke", uz mjesečno praćenje realizacije pomoću građevinskih knjiga, kako bi se pratila realizacija projekta. Ističete da je period izvođenja radova studeni 2021. - svibanj 2023., te da je u tom razdoblju došlo do značajnih povećanja cijena materijala i rada zbog ratne situacije u Ukrajini. Nadalje navodite da je izvođač izveo radove u ugovorenim rokovima, da traži povećanje cijena zbog uvjeta koji su bili na tržištu u vrijeme gradnje, te je dostavio analize cijena sa prilozima koji to potvrđuju. S tim u vezi postavljate upit da li izvođaču treba po okončanom obračunu priznati povećanje cijena za cijelu količinu iz ugovornog troškovnika, bez obzira što stavka nije izvedena u cijeloj količini po ugovornom troškovniku, a posao je dovršen jer je u troškovniku bilo predviđena veća količina od ugovorene.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da Hrvatska komora inženjera građevinarstva nema nadležnost uplitati se u rješavanje ugovornih odnosa između sudionika u gradnji, niti davati pravna mišljenja o konkretnim ugovornim odnosima. Načelno u vezi vašeg pitanja daje se pravno mišljenje.

Prema odredbi članka 630. stavka 3. Zakona o obveznim odnosima, ako ugovor o građenju sadrži odredbu "ključ u ruke" ili neku drugu sličnu odredbu, izvođač se samostalno obvezuje izvesti sve radove potrebne za izgradnju i uporabu građevine, u kojem slučaju ugovorena cijena obuhvaća i vrijednost svih nepredviđenih radova i viškova radova, a isključuje utjecaj manjkova radova na ugovorenu cijenu, pod pretpostavkom da nije došlo do izmjene opsega ugovorenih radova na temelju sporazuma ugovornih strana ili iz razloga za koje odgovara naručitelj.

Ugovorena cijena kod ugovora o građenju s odredbom "ključ u ruke" obuhvaća i vrijednost svih nepredviđenih radova i viškova radova, a isključuje utjecaj manjkova radova na ugovorenu cijenu, pod pretpostavkom da nije došlo do izmjene opsega ugovorenih radova na temelju sporazuma ugovornih strana ili iz razloga za koje odgovara naručitelj.

Iz citirane odredbe proizlazi da je visina ugovorene cijene kod ugovora s klauzulom "ključ u ruke" načelno nepromjenjiva, odnosno ne može se izmijeniti iako je od sklapanja ugovora do njegova ispunjenja došlo do povećanja cijene elemenata na temelju kojih se određuje cijena radova (cijena rada i materijala), tako da bi cijena trebala biti veća. Klauzula "ključ u ruke" isključuje i utjecaj manjkova radova na ugovorenu cijenu. Isto tako, ako je od sklapanja ugovora do njegova ispunjenja došlo do smanjenja cijene elemenata na temelju kojih se određuje cijena radova, tako da bi konačna cijena trebala biti niža, naručitelj ne može zahtijevati sniženje ugovorene cijene.

Ugovorena cijena radova kod ugovora o građenju koji sadrži odredbu "ključ u ruke" na temelju odredaba Zakona o obveznim odnosima može se izmijeniti u dva slučaja, i to ako je opseg ugovorenih radova povećan na temelju sporazuma ugovornih strana, ili iz razloga za koje odgovara naručitelj.

Sporazum stranaka o povećanju opsega radova pretpostavlja da su stranke pristale i na izmjenu ugovorene cijene, a do toga u pravilu dolazi na zahtjev naručitelja zbog naknadnih radova. Izmjena ugovorene cijene iz razloga za koje odgovara naručitelj omogućuje izvođaču da se oslobodi rizika povećanja troškova građenja ako su povećani troškovi građenja posljedica razloga za koje odgovara naručitelj. Primjerice, to bi bio slučaj kada su nepredviđeni radovi ili viškovi radova posljedica traženja naručitelja, nedostataka i izmjene projektno-tehničke dokumentacije koju je izradio ili naručio investitor, ili pak nedovoljnog ispitivanja zemljišta koje je naručio investitor.

Također prilikom razmatranja ovog pitanja potrebno je ukazati i na ostale mjerodavne pravne izvore i njihovu hijerarhiju. Naime, svaki ugovor ima snagu zakonu između stranaka, pa je za konkretan slučaj u prvom redu mjerodavno ono što je među strankama ugovoreno.

Ako je ugovor sklopljen u postupku javne nabave, bitno je i je li u dokumentaciji o nabavi određeno da je cijena ponude promjenjiva ili nepromjenjiva, odnosno kako je pitanje promjene cijene riješeno u samom ugovoru.

Također, mjerodavni mogu biti i običaji te praksa kao relevantni izvor prava. Naime, prema odredbi članka 12. ZOO-a, u obveznim odnosima među trgovcima primjenjuju se trgovački običaji čiju su primjenu sudionici ugovorili i praksa koju su međusobno razvili. U takvim obveznim odnosima među trgovcima primjenjuju se i trgovački običaji koje trgovci redovito primjenjuju u istim takvim odnosima, ako trgovci nisu izrijekom ili prešutno isključili njihovu primjenu.

Posebne uzance o građenju (Narodne novine, br. 137/21) stupile na snagu odnosno primjenjuju se od 22.12.2021. godine. Posebne uzance/2021 primjenjuju se na ugovore sklopljene nakon početka primjene ovih Posebnih uzanci u građenju.

Ako je ugovor sklopljen prije tog datuma primjenjuju se Posebne uzance u građenju iz 1977. godine.

Odredbom članka 12. Zakona o obveznim odnosima propisano je da se trgovački običaji (uzance) primjenjuju ako sudionici nisu izrijekom ili prešutno isključili njihovu primjenu.

Zakonom o javnoj nabavi je primjena uzanci što se odnosi i na posebne ugovore o građenju propisana na drugačiji način od onog propisanog u Zakonu o obveznim odnosima.

Člankom 219. Zakona o javnoj nabavi u vezi primjene trgovačkih običaja propisano je da ako će se tijekom izvršenja ugovora o javnoj nabavi primjenjivati trgovački običaji uzance, javni naručitelj obvezan je to navesti u dokumentaciji o nabavi te utvrditi odredbama ugovora.

Slijedom navedenog, može se zaključiti da je za pitanje izmjene cijene kod ugovora o građenju s odredbom "ključ u ruke" sklopljenim u postupku javne nabave mjerodavno u prvom redu ono što je određeno samim ugovorom, osobito glede pitanja određivanja cijene i njezine promjenjivosti te primjene trgovačkih običaja i uzanci.

Ako se u konkretnom slučaju primjenjuju posebne uzance u građenju tada i na temelju ranije važećih Posebnih uzanci/1977 (Uzanca br. 34. i 23.) ili važećih Posebnih uzanci/2021 (Uzanca br. 26. i 18.) postoji mogućnost izmjene ugovorene cijene kod klauzule "ključ u ruke" uslijed okolnosti propisanih tim uzancama.

Također vas obavještavamo da je Vlada Republike Hrvatske donijela Zaključak o ublažavanju posljedica globalnog poremećaja na tržištima građevinskih materijala i proizvoda (Narodne novine, br. 71/22), a u prilogu tog Zaključka je Metodologija utvrđivanja razlike u cijeni radova.

Slijedom navedenog za pravilno tumačenje mjerodavih pravnih normi kao i daljnih pravnih radnji koje je potrebno poduzeti u konkretnom slučaju potrebno je sagledati kompletnu dokumentaciju konkretnog ugovornog odnosa.

18. srpnja 2024.

Dopisom od 19. lipnja 2024. upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa zahtjevom za pravno mišljenje glede raspolaganja projektom ili projektnim rješenjem, u bitnome navodeći da ste u jednom slučaju angažirani od strane naručitelja, također člana Komore, za izradu projekta, koji ste i izradili, Navodite da je naručitelj predao projektnu dokumentaciju za ishođenje građevinske dozvole, ali vam nije platio pruženu uslugu, iako je istu naplatio od investitora Grada Zagreba, zbog čega ste pokušali saznati je li Vaša projektna dokumentacija korištena u postupku ishođenja građevinske dozvole, odnosno tražili da se ista povuče iz upravnog postupka jer Vam nije plaćena usluga. Također navodite da ste u drugom slučaju dovršili projektnu mapu i dostavili je investitoru, koji je istu proslijedio neimenovanom kolegi, a koji je navodno "isprojektirao jeftinije rješenje,” zbog čega ste ostali bez honorara. Stoga tražite pravno mišljenje o tome tko može raspolagati sa projektom ili projektnim rješenjem, koji je predan u elektroničkom obliku i potpisan elektroničkim potpisom, smatrajući pritom da se u praksi povrjeđuju autorska prava projektanata, jer nisu plaćeni za svoj rad.

Nastavno na Vaš upit, u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Prema odredbi članka 49. stavka 2. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19, u daljnjem tekstu: Zakon o gradnji), projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako zakonom nije drukčije propisano. Dakle, izrada projektne dokumentacije mora biti obuhvaćena pisanim ugovorom između investitora i ureda za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja/zajedničkim uredom i pravnom osobom registriranom za obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja. Ako projektantsko društvo podugovori izradu projektne dokumentacije ili njezina dijela sa podizvođačem, to također u skladu sa odredbom članka 22. stavaka 2 Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/15, 118/18 i 110/19) mora biti obuhvaćeno ugovorom između nominalnog projektanta i podizvođača, pri čemu se projektanti koji su izrađivali pojedine mape također navode u opisu projekta. Ukoliko nije drukčije ugovoreno, podizvođač, odnosno projektant koji je sudjelovao u izradi dijela projektne dokumentacije, nema izravni zahtjev prema investitoru, već je za njegovu naknadu mjerodavan ugovor koji je sklopio sa svojim naručiteljem. Isto tako, kako se projektna dokumentacija izrađuje u određenu svrhu i za određenog investitora, ako nije ugovoreno da podugovaratelj ima izravni zahtjev prema investitoru, pravo na naknadu isti ostvaruje od svog naručitelja, sukladno sklopljenom ugovoru.

U dijelu pitanja koje se odnosi na autorska prava na projektu navodimo da je odredbom članka 75. Zakona o gradnji propisano da se autorska prava na građevini projektiranoj glavnim ili drugim projektom i građenjem u skladu s tim projektom, stječu sukladno posebnom zakonu, ako je to ugovoreno ugovorom o izradi projekta. Slijedom navedenog da bi se mogli pozivati na autorska prava na projektu isto mora biti ugovoreno.

U odnosu na prvi slučaj koji spominjete u svom upitu, ukoliko ste predali dio projektne dokumentacije sa svojim elektroničkim potpisom svom naručitelju, te se ista koristi u naznačenu svrhu (u postupku izdavanja građevinske dozvole), predajom potpisanog projekta ste pristali da se ista koristi u naznačenu svrhu za određenog investitora, a kako prema pravilima upravnog postupka niste stranka u postupku izdavanja građevinske dozvole, ne možete disponirati zahtjevom ni njegovim dijelom. Ipak, okolnost da se projektna dokumentacija odnosno dio koji ste Vi izradili koristi od strane Vašeg naručitelja ima dokaznu snagu da ste ispunili svoje ugovorne obveze, pa pravo na naknadu možete ostvariti putem suda. Ako ste izradu projektne dokumentacije ugovorili sa društvom koje je trenutno u blokadi, pri čemu niste ugovorili nikakve instrumente osiguranja plaćanja, mogućnost naplate (pa i u okviru stečajnog postupka) ovisit će o raspoloživoj imovini dužnika.

U odnosu na drugi upit, za svoja idejna i projektna rješenja, koja po sklopljenom ugovoru i definiranom projektnom zadatku isporučite naručitelju, imate mogućnost ugovaranja avansnog plaćanja dijela ili cijele naknade, pri čemu je sklopljeni ugovor i izvršena usluga projektiranja osnova za izdavanje računa koji je vjerodostojna isprava, na temelju kojeg možete pokrenuti ovršni postupak.

Slijedom navedenog, a kako Hrvatska komora inženjera građevinarstva nije ovlaštena rješavati sporove koji su u nadležnosti redovnih sudova, upućujemo Vas da svoja prava iz oba navedena slučaja ostvarujete pred redovnim sudom. Pritom napominjemo da sporove možete rješavati i pred Centrom za mirenje pri Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva.

Prema odredbi članka 45. stavka 1. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 78/2015, 114/2018 i 110/2019), članovi Komore odgovaraju za teže i lakše povrede dužnosti i ugleda inženjera pred stegovnim tijelima Komore, te ukoliko smatrate da je član Komore počinio stegovno djelo, imate mogućnost podnošenja prijave za pokretanje stegovnog postupka.

10. srpnja 2024.

Treba li projektant investitoru isporučiti glavni projekt koji je uredno isporučen u *.pdf formatu te u tiskanom primjerku i u otvorenim formatima (*.doc, *.xls, *.dwg i dr.) iako se radi o vrlo složenim projektima (arhitektonski, građevinski, strojarski, elektrotehnički, geotehnički i drugi elaborati), s tim u svezi postavlja se pitanje treba li investitor tražiti dopuštenje od glavnog projektanta za korištenje autorskih prava projekta budući nakon isporuke projekta u otvorenim formatima često budu dostupni referentima.

Vezano za ovaj upit obavještavamo Vas da je investitor u skladu sa odredbom članka 49. stavak 2. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) dužan sklopiti pisani ugovor sa projektantom za uslugu projektiranja, kojim se definiraju sva prava i obveze koje proizlaze iz tog ugovornog odnosa.

Prema odredbi članka 75. istog Zakona, autorska prava na građevini projektiranoj glavnim ili drugim projektom i građenjem u skladu s tim projektom stječu se sukladno posebnom zakonu, ako je to ugovoreno ugovorom o izradi projekta.

Slijedom navedenog za građevinske projekte investitor i projektant ugovorom mogu definirati da će projekt koji je predmet tog ugovora biti autorsko djelo.

U konkretnom slučaju nema zakonske obveze projektanta da isporuči projekt o otvorenim formatima, ali ako su obje strane sa tim suglasne može se ista mogućnost definirati Aneksom ugovora i također ako to već prethodno nije ugovoreno propisati i da na projektu koji ste izradili imate autorsko pravo uz sva ograničenja i zaštitu koja proizlazi iz tog instituta.

06. svibnja 2024.

Dopisom od 22. travnja 2024. obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa zahtjevom za pravno mišljenje vezano za trajanje jamstva izvođača za kvalitetu izvedenih radova i odgovornosti sudionika u gradnji za bitne zahtjeve građevine te odnosu Posebnih uzanci za građenje i Zakona o obveznim odnosima. Navedeni upit odnosi se na izvođenje cjelovite obnove na zgradi oštećenoj u potresu.

U odgovoru na upit navodimo da u odnosu na nedostatke koji se tiču temeljnih zahtjeva za građevinu kao što su mehanička otpornost i stabilnost, sigurnost u slučaju požara, higijena, zdravlje i okoliš, sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe, zaštita od buke, gospodarenje energijom i očuvanje topline, te održiva uporaba prirodnih izvora, u skladu s odredbom članka 633. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23) jamstveni rok iznosi deset godina od predaje i primitka radova. Navedena odgovornost vrijedi za izvođača, projektanta i nadzornog inženjera, a odredbom stavka 6. istog članka propisano je da se njihova odgovornost ne može ugovorom isključiti ni ograničiti.

Općeprihvaćeno pravilo struke je da je jamstveni rok za izvedene radove (građevinsko obrtnički radovi) na temelju ugovora o građenju dvije godine i počinje teći od dana primopredaje građevine.

U pogledu rokova za odgovornost za nedostatke tzv. obrtničko-građevinskih radova (primjenjuju se pravila o ugovoru o djelu). Rokovi su:

- vidljivi nedostaci - obavijest bez odgađanja nakon pregleda. Naručitelj ne gubi prava ako je promašio taj rok, ali isključivo ako dokaže da je izvođač znao za takve nedostatke, a nije ih pokazao naručitelju - čl. 604 ZOO,

- skriveni nedostaci - dvije godine od primitka obavljenog posla. Ako ih naručitelj otkrije u tom roku dužan je obavijestiti izvođača, najkasnije u roku od mjesec dana od otkrivanja - čl. 605 ZOO,

- naručitelj koji je na vrijeme obavijestio izvođača o nedostacima gubi svoja prava nakon isteka dvije godine od učinjene obavijesti, osim ako je izvođačevom prijevarom bio spriječen ostvarivati ih (čl. 606. st. 1. ZOO). Ako je naručitelj promašio taj rok (a pravodobno je obavijestio izvođača o nedostatku) i dalje ima pravo prigovorom protiv izvođačeva zahtjeva za isplatu naknade istaknuti svoj zahtjev za sniženje naknade i naknadu štete (čl. 606. st. 2. ZOO).

- izvođač se ne može pozvati na neku odredbu o odgovornosti kada se nedostatak odnosi na činjenice koje su mu bile poznate, ili mu nisu mogle ostati nepoznate, a nije ih priopćio naručitelju (čl. 607. ZOO).

Što se tiče dijela vašeg upita vezanog uz primjenu uzanci napominjemo da su Posebne uzance o građenju (Narodne novine, br. 137/21) stupile na snagu odnosno primjenjuju se od 22. 12. 2021. godine. Posebne uzance/2021 primjenjuju se na ugovore sklopljene nakon početka primjene ovih Posebnih uzanci u građenju.

Odredbom članka 12. Zakona o obveznim odnosima propisano je da se trgovački običaji (uzance) primjenjuju ako sudionici nisu izrijekom ili prešutno isključili njihovu primjenu.

Suprotno od toga člankom 219. Zakona o javnoj nabavi u vezi primjene trgovačkih običaja propisano je da ako će se tijekom izvršenja ugovora o javnoj nabavi primjenjivati trgovački običaji uzance, javni naručitelj obvezan je to navesti u dokumentaciji o nabavi te utvrditi odredbama ugovora.

Posebne uzance o građenju nisu propis već kodificirani trgovački običaji, koji su rezultat prakse koja se uobičajila među trgovcima iz područja gradnje.

Slijedom navedenog, a uzimajući u obzir da se Posebne uzance o građenju mogu, ali i ne moraju primjenjivati u svakom trgovačkom ugovoru, ne može se tvrditi da su Posebne uzance o građenju mjerodavna "legislativa” za trajanje jamstva izvođača za kvalitetu izvedenih radova. Naime, navedeno jamstvo se može ugovorom (pa onda i pozivom za dostavu ponuda) odrediti u trajanju od dvije, ali i više godina od primopredaje radova, po nahođenju i potrebama naručitelja, pri čemu je jamstveni rok od (minimalno) dvije godine uobičajen jer je istovjetan zakonskom uređenju instituta odgovornosti za materijalne nedostatke ispunjenja. S druge strane, odgovornost izvođača za bitne zahtjeve za građevinu se ugovorom ne može isključiti niti ograničiti i traje deset godina od predaje i primitka radova.

Posebne uzance o građenju nisu lex specialis u odnosu na Zakon o obveznim odnosima jer se radi o različitim pravnim izvorima,. One u trgovačkim ugovorima vrijede ako njihova primjena nije isključena, a ako su ispunjene pretpostavke za njihovu primjenu, onda se primjenjuju i kada su u suprotnosti s dispozitivnim odredbama Zakona o obveznim odnosima, pri čemu ne mogu derogirati prisilne zakonske odredbe (npr. odgovornost za bitne zahtjeve za građevinu).

Kako u svom upitu ukazujete i na Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (Narodne novine, br. 21/23) i njime propisanu odgovornost glavnog projektanta, projektanta i revidenta (odredba članka 29.), ističemo da se radi o odgovornosti koja potječe iz propisa kojima se uređuje gradnja i obavljanje poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje, a kojom se štiti javni interes pa ta javnopravna odgovornost može imati implikacije na ugovorni odnos s naručiteljem, ukoliko se propusti glavnog projektanta, projektanta i revidenta mogu podvesti pod povrede ugovora i odgovornost za nedostatke ispunjenja. Međutim, navedeni propisi ne određuju sadržaj, pretpostavke i trajanje odgovornosti izvođača za materijalne nedostatke ispunjenja prema naručitelju.

06. svibnja 2024.

Dopisom od 26. travnja 2024. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva te u bitnome navodite da je glavni nadzorni inženjer pregledom dokumentacije prije početka izvođenja radova utvrdio da je površina projektirane zgrade javne namjene veća od 800m² te je odmah o tome pisano izvijestio investitora i od njega zaražio da se ugovori kontrola projekta po ovlaštenom revidentu. Nadalje navodite da je investitor sa zakašnjenjem naručio kontrolu glavnog projekta, da je ugovorni-ovlašteni revident u postupku kontrole u dva navrata pisano zatražio od projektanta dopunu projektne dokumentacije, sa slijedećim primjedbama: da se riješi horizontalnu stabilnost zgrade na način da se unutar gipsom obloženih panela formiraju vertikalni spregovi u količini i dispoziciji koju zahtjeva proračun; da se prema Pravilniku iza naslovne stranice ostavi potpuno čisti list na kojem se projekt ovjerava od strane revidenta konstrukcije; projektom nije dokazana horizontalna stabilnost građevine, kao ni otpornost na potres, proračun nema dokaza na vjetar, krutost stropne ploče nije dokazana i dr. S tim u vezi zaključak je revidenta da je glavni projekt potrebno dopuniti u skladu sa njegovim primjedbama, te je o tome obavijestio i investitora. Ističete da se projektant oglušio izvršiti tražene izmjene i dopune projekta, te je bez znanja investitora i glavnog nadzornog inženjera samoinicijativno od drugog revidenta zatražio kontrolu projekta, te dostavio izvještaj o provedenoj kontroli sa zaključkom, odnosno izjavom da je predmetna tehnička dokumentacija glede mehaničke otpornosti i stabilnosti drvene konstrukcije razmatrane građevine izrađena sukladno Zakonu o gradnji i važećim tehničkim propisima i normama.

S obzirom na dva oprečna mišljenja vezana uz kontrolu glavnog projekta kao glavni nadzorni inženjer molite mišljenje Komore kako postupati i koje radnje poduzimati da se utvrdi istinitost, točnost i druge relevantne činjenice o ispravnosti kontrole i postupanja revidenata u provedbi naručenih kontrola.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je tumačenje propisa iz područja gradnje u nadležnosti Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. U okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Razmatranjem navoda iz vašeg dopisa utvrđeno je da glavni nadzorni inženjer ispravno postupio kada je pregledao dokumentaciju prije početka izvođenja radova i o nepravilnosti uočenoj u projektu i potrebi provođenja kontrole projekta po ovlaštenom revidentu pisano obavijestio investitora.

Prema članku 49. stavak 2. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

Člankom 63. stavak 1. istog Zakona propisano je da je revident odgovoran da projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvješće udovoljava zahtjevima iz ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona, tehničkih specifikacija i pravila struke u pogledu kontroliranog svojstva.

Dužnost je revidenta prema odredbi članka 5. stavka 5. Pravilnika o kontroli projekata (Narodne novine, br. 32/14, 72/20 i 90/23) da o obavljenoj kontroli sastavi pisano izvješće u elektroničkom obliku potpisano kvalificiranim elektroničkim potpisom sukladno Uredbi (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ,. Prema članku 6. stavku 1. podstavku 7. spomenutog Pravilnika izvješće o kontroli glavnog projekta sadrži izjavu revidenta o usklađenosti glavnog projekta sa Zakonom o gradnji i posebnim propisima u odnosu na ispunjenje temeljnih zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti i očitovanje po svim točkama sadržaja za obavljenu kontrolu iz poglavlja III. toga Pravilnika, a prema stavku 2. istoga članka Pravilnika ako revident ocijeni da je potrebno obavljanje dodatne kontrole glavnog projekta, izvješće o kontroli glavnog projekta sadrži i zahtjev za dostavljanje izvedbenog projekta ili odgovarajućeg dijela izvedbenog projekta odnosno zahtjev za pregled izvedenih radova u određenoj fazi građenja, a prema stavku 3. istoga članka istoga Pravilnika, ako glavni projekt ima nedostataka, izvješće o kontroli glavnog projekta umjesto izjave iz stavka 1. podstavka 7. ovoga članka sadrži obrazloženu izjavu revidenta o neusklađenosti glavnog projekta sa Zakonom o gradnji i posebnim propisima.

Iz citiranih odredbi proizlazi da kontrolu projekta investitor mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete propisane posebnim zakonom, te da je upravo taj revident odgovoran da projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvješće udovoljava zahtjevima iz ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona, tehničkih specifikacija i pravila struke u pogledu kontroliranog svojstva.

Nadalje iz citiranih odredbi Pravilnika vidljivo je da revident nakon kontrole glavnog projekta u izvješću daje izjavu o usklađenosti glavnog projekta sa Zakonom o gradnji i posebnim propisima u odnosu na ispunjenje temeljnih zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti. Ako revident ocijeni da je potrebno obavljanje dodatne kontrole glavnog projekta, izvješće o kontroli glavnog projekta sadrži i zahtjev za dostavljanje izvedbenog projekta ili odgovarajućeg dijela izvedbenog projekta odnosno zahtjev za pregled izvedenih radova u određenoj fazi građenja. Ako glavni projekt ima nedostataka, izvješće o kontroli glavnog projekta umjesto spomenute izjave sadrži obrazloženu izjavu revidenta o neusklađenosti glavnog projekta sa Zakonom o gradnji i posebnim propisima.

S obzirom na situaciju opisanu u vašem upitu mišljenja smo da izvješće revidenta kojeg je angažirao projektant nije relevantno jer za takav angažman nema uporišta u važećim propisima (Prilog: mišljenje Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja KLASA: 360-01/20-02/316 od 9. srpnja 2020).

U konkretnom slučaju obzirom da projektant nije postupio po nalogu revidenta i nije dostavio dopunjeni projekt investitor treba zatražiti od revidenta kojem je pisanim ugovorom povjerio kontrolu projekta da u skladu s citiranim odredbama Pravilnika o kontroli projekta sastavi pisano izvješće s obrazloženom izjavom o neusklađenosti glavnog projekta sa Zakonom o gradnji i posebnim propisima.

Pri tome napominjemo da je odredbom članka 165. Zakona o gradnji određena novčana kazna za prekršaj revidentu ako projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvješće ne udovoljava zahtjevima iz ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona, tehničkih specifikacija i pravila struke u pogledu kontroliranog svojstva (članak 63. stavak 1.).

25. travnja 2024.

Tumačenje propisa iz područja gradnje je u nadležnosti Ministarstva prostornoga uređenje, graditeljstva i državne imovine.

U okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje:

Uvjeti pod kojim strana prava ili strana fizička osoba obrtnik mogu obavljati djelatnost građenja propisani su odredbom članka 69. i 70. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/15, 118/18 i 110/19).

Ako strana pravna ili strana fizička osoba obrtnik ima namjeru poslove obavljati na privremenoj odnosno povremenoj osnovi mjerodavan je članak 69. navedenog Zakona.

Strana pravna ili strana fizička osoba obrtnik

Članak 69. (Narodne novine, br. 118/18, 110/19)

(1) Strana pravna osoba sa sjedištem u drugoj državi koja obavlja djelatnost prostornog uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, odnosno kontrole projekta te strana pravna ili strana fizička osoba obrtnik koja obavlja djelatnost građenja može u Republici Hrvatskoj, pod pretpostavkom uzajamnosti, na privremenoj i povremenoj osnovi, obavljati one poslove koje je prema propisima države u kojoj ima sjedište ovlaštena obavljati ako prije početka prvog posla izjavom u pisanom ili elektroničkom obliku izvijesti o tome Ministarstvo, uz uvjet da dostavi isprave kojima se dokazuje:

• pravo obavljanja djelatnosti u državi sjedišta strane osobe
• da je pokrivena jamstvom, odnosno osiguranjem od odgovornosti za štetu koju bi obavljanjem djelatnosti mogla učiniti investitoru ili drugim osobama, pri čemu se priznaje jednakovrijedno jamstvo, odnosno osiguranje sklopljeno u državi sjedišta strane osobe.

(2) Pretpostavka uzajamnosti iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na stranu pravnu osobu sa sjedištem u drugoj državi koja obavlja djelatnost prostornog uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, odnosno kontrole projekta te stranu pravnu ili stranu fizičku osobu obrtnika koji obavlja djelatnost građenja sa sjedištem u drugoj državi EGP-a, odnosno državi članici Svjetske trgovinske organizacije.

(3) Ministarstvo provodi postupak provjere podataka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka i o tome izdaje potvrdu.

U slučaju da strana pravna ili strana fizička osoba namjerava obavljati djelatnost gradnje u Republici Hrvatskoj na trajnoj osnovi potrebno je ispuniti uvjete iz 70. istog Zakona.

Članak 70. (Narodne novine, br. 118/18)

(1) Strana pravna osoba sa sjedištem u drugoj državi koja obavlja djelatnost prostornoga uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja te strana pravna ili strana fizička osoba obrtnik koja obavlja djelatnost građenja, upravljanja projektom gradnje ili ispitivanja i prethodnih istraživanja može, pod pretpostavkom uzajamnosti, u Republici Hrvatskoj trajno obavljati djelatnost pod istim uvjetima kao i osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, u skladu s ovim Zakonom i drugim posebnim propisima.

(2) Pretpostavka uzajamnosti iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na stranu pravnu osobu sa sjedištem u drugoj državi koja obavlja djelatnost prostornog uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja te stranu pravnu ili stranu fizičku osobu obrtnika koji obavlja djelatnost građenja, upravljanja projektom gradnje ili ispitivanja i prethodnih istraživanja sa sjedištem u drugoj državi EGP-a, odnosno državi članici Svjetske trgovinske organizacije.

U ovom slučaju strana pravna osoba može u RH osnovati podružnicu koja ima pravo obavljati djelatnost građenja, ako ispunjava uvjete propisane člancima 29. i 30. Zakona. Navedeno podrazumijeva da podružnica mora u obavljanju djelatnosti građeenja:

• Osigurati da pojedini rad obavlja osoba koja ima odgovarajuće stručne kvalifikacije
• Osiugrati se od odgovornisti za štetu koju bi obavljanjem djelatnosti mogla učiniti invesitoru ili drugim osobama za svo vrijeme obavljanje djelatnosti građenja u RH
• Imati zaposlenog inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, odnosno osobu za vođenje manje složenih radova, ovisno o radovima koje izvodi, osim u slučajevima iz članka 25b istog Zakona.

Prema odredbi članka 58. stavak 1. točka 2. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) nadzorni inženjer je u provedbi stručnog nadzora građenja dužan utvrditi ispunjava li izvođač i odgovorna osoba koja vodi građenje ili pojedine radove uvjete propisane posebnim zakonom (pod poseabnim zakonom misli se na Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje).

Strani izvođač zahtjev za dodjelu OIB-a treba dostaviti Poreznoj upravi.

28. ožujka 2024.

Tumačenje propisa iz područja gradnje u nadležnosti Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine U okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Odredbom članka 12. Pravilnika o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, uvjetima i vođenju građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera (Narodne novine br. 131/21 i 68/22) je propisano da je o građenju građevine, odnosno o izvođenju pojedinih radova za koje je potrebna građevinska dozvola, glavni projekt, tipski projekt, projekt uklanjanja ili drugi akt na temelju kojeg se može započeti s građenjem te prilikom građenja građevina i izvođenja radova za koje je posebnim propisom kojim su uređene jednostavne i druge građevine propisana obveza prijave početka građenja, izvođač obvezan voditi građevinski dnevnik. Građevinski dnevnik se vodi kao elektronički zapis u programu eGrađevinski dnevnik na hrvatskom jeziku latiničnim pismom. (članak 11. stavak 2. spomenutog Pravilnika o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, uvjetima i vođenju građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera).

Prema našem mišljenju iz ove odredbe proizlazi da se o izvođenju pojedinih radova za konstrukcijsku obnovu građevina oštećenih u potresu za koje je potrebno sukladno Zakonu o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (Narodne novine br. 21/23) donijeti rješenje o obnovi vodi građevinski dnevnik kao elektronički zapis u programu eGrađevinski dnevnik.

06. ožujka 2024.

U vezi upita od 5. ožujka 2024. obavještavamo vas da je tumačenje propisa iz područja prostornog uređenja u nadležnosti Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. U okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

U vašem dopisu traži se tumačenje odredbi članka 140. Zakona o prostornom uređenju i to vezano uz lokacijsku dozvolu za uređaj za pročišćavanje vode. Pri tome navodite da se većinom radi o objektima čiji oblik, dimenzije, tehnička rješenja i materijali uvelike ovise o pojedinom proizvođaču opreme za pročišćavanja, te vas zanima koliko zakon omogućava fleksibilnost u njihovoj realizaciji kroz daljnju razradu projektne dokumentacije bez izmjena lokacijske dozvole. S tim u vezi postavljate pitanja: 1. Smatra li se izmjena nagiba krova razlogom za izmjenu i dopunu lokacijske dozvole? ( Promjenom nagiba se minimalno mijenjaju gabariti zgrade), 2. Smatra li se promjena tipa konstrukcije i načina gradnje razlogom za izmjenu i dopunu lokacijske dozvole? te 3. Smatra li se promjena kote platoa a samim time i omjer nadzemnog i podzemnog djela Uređaja razlogom za izmjenu i dopunu lokacijske dozvole?

Prema odredbi članka 3. stavak 1. podstavak 19. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine, br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23) lokacijski uvjeti su kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru koji se na temelju prostornog plana i posebnih propisa određuju lokacijskom dozvolom ili građevinskom dozvolom.

Člankom 140. stavak 1. Zakona o prostornom uređenju je propisano da se lokacijskom dozvolom, ovisno o vrsti zahvata u prostoru i vrsti radova, određuju sljedeći lokacijski uvjeti:

1. vrsta radova (građenje nove građevine, rekonstrukcija postojeće građevine i sl.)
2. lokacija zahvata u prostoru
3. namjena građevine s brojem posebnih dijelova nekretnine koji su samostalne uporabne cjeline (stan, poslovni prostor, garaža i sl.) i/ili funkcionalnih jedinica (hotelska soba, apartman i sl.)
4. veličina građevine (vanjski gabariti nadzemnog i podzemnog dijela građevine te broj i vrsta etaža ako ih ima)
5. uvjeti za oblikovanje građevine
6. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvata zahvata u prostoru
7. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ili unutar obuhvata zahvata u prostoru
8. uvjeti za uređenje građevne čestice, osobito zelenih i parkirališnih površina
9. uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti
10. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu
11. mjere (način) sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i prirodu određene u skladu s prostornim planom
12. ostali uvjeti iz prostornog plana od utjecaja na zahvat u prostoru
13. dijelovi složene građevine za koje se izdaju građevinske dozvole u slučaju etapnog građenja i/ili dijelovi građevine za koje se izdaju građevinske dozvole u slučaju faznog građenja građevine.
14. posebni uvjeti i uvjeti priključenja utvrđeni prema posebnim propisima
15. uvjeti važni za provedbu zahvata u prostoru (obveza uklanjanja postojećih građevina, sanacija terena građevne čestice, obveza ispitivanja tla, kompenzacijski uvjeti i dr.).

Iz citiranih odredbi proizlazi da treba zatražiti izmjenu lokacijske dozvole u slučaju kad se mijenja veličina građevine (vanjski gabariti nadzemnog i podzemnog dijela građevine te broj i vrsta etaža ako ih ima) i kad se mijenjaju uvjeti za oblikovanje građevine; među kojima je i nagib krova.

S obzirom da je stavkom 1. članka 128. Zakona o prostornom uređenju propisano da je idejni projekt skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata struka koje, ovisno o vrsti zahvata u prostoru, sudjeluju u projektiranju, kojima se, između ostalog, daju osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnička rješenja zahvata u prostoru (idejno-tehničko rješenje), kao i da je idejni projekt sastavni dio lokacijske dozvole i služi za razradu u glavnom projektu mišljenja smo i da je promjena tipa konstrukcije i načina gradnje razlogom za izmjenu lokacijske dozvole.

12. veljače 2024.

S tim u vezi navodimo da je odredbom članka 19. stavka 1. Pravilnika o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (Narodne novine, br. 118/19 i 65/20) propisano da projekt može, osim sadržaja napisanog na hrvatskom jeziku latiničnim pismom, sadržavati i tekst napisan na stranom jeziku. Prema stavku 2. istoga članka ako je to potrebno, dijelovi projekta koji imaju formu obrasca mogu biti u projektu na stranom jeziku, s tim da je u tom slučaju, na početku niza svih istovrsnih obrazaca, potrebno imati jedan prevedeni obrazac s naznakom na koje se obrasce u nizu koji slijedi on odnosi, dok je prema odredbi stavka 3. toga članka u slučaju dvojbe, za projekte iz stavka 1. odnosno za obrasce iz stavka 2. ovoga članka, mjerodavan sadržaj na hrvatskom jeziku.

Iz citiranih odredbi proizlazi da svi tekstualni dijelovi glavnog projekta moraju biti na hrvatskom jeziku kao i da isti uz hrvatski jezik mogu biti i na drugom stranom jeziku. Nadalje iz spomenutih odredbi proizlazi da svi dijelovi projekta koji imaju formu obrasca mogu biti u projektu na stranom jeziku, s tim da je u tom slučaju, na početku niza svih istovrsnih obrazaca, potrebno imati jedan prevedeni obrazac s naznakom na koje se obrasce u nizu koji slijedi on odnosi. Tako npr. informatički ispisi statičkoga proračuna i slično ne moraju biti na hrvatskome jeziku, odnosno mogu biti na engleskome, ili na drugome stranom jeziku. Pri tome valja imati na umu da je u slučaju dvojbe za oba slučaja mjerodavan sadržaj na hrvatskom jeziku.

08. veljače 2024.

Pravno mišljenje - Tumačenje ugovora u slučaju nesukladnosti ugovornog troškovnika i općih uvjeta ugovora te pravnih praznina

Nastavno na Vaš upit od 29. siječnja 2024. godine upućen Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva kojim tražite pravno mišljenje o tumačenju ugovora u slučaju nesukladnosti ugovornog troškovnika i općih uvjeta ugovora, ovim putem Vas obavještavamo kako slijedi.

Prema odredbi članka 295. Zakona o obveznim odnosima, opći uvjeti ugovora su ugovorne odredbe sastavljene za veći broj ugovora koje jedna ugovorna strana (sastavljač) prije ili u trenutku sklapanja ugovora predlaže drugoj ugovornoj strani, bilo da su sadržani u formularnom (tipskom) ugovoru, bilo da se na njih ugovor poziva. Opći uvjeti ugovora dopunjuju posebne pogodbe utvrđene među ugovarateljima u istom ugovoru, i u pravilu obvezuju kao i ove, a u slučaju neslaganja općih uvjeta i posebnih pogodbi, vrijede ove posljednje. Također, opći uvjeti ugovora moraju se objaviti na uobičajeni način, a obvezuju ugovornu stranu ako su joj bili poznati ili morali biti poznati u vrijeme sklapanja ugovora.

Načelno govoreći, u slučaju nesukladnosti ugovornog troškovnika (za koji se uobičajeno navodi da je sastavni dio ugovora) i općih uvjeta, prednost imaju posebne pogodbe sadržane u ugovoru, odnosno ugovorni troškovnik, Međutim, ako posebnim ugovornim odredbama neko pitanje nije riješeno, primjenjuju se opća pravila ako nisu protivna posebnim ugovornim odredbama.
Budući da u Vašem upitu citirate stavku ugovornog troškovnika i po Vama problematičnu odredbu općih uvjeta, mišljenja smo da se u konkretnom slučaju ne radi o neslaganju tih odredaba, već o pravnoj praznini koju treba popuniti primjenjujući analogiju i općenita pravila o tumačenju ugovora, a potom i dispozitivna zakonska pravila (koja vrijede ako ugovorne strane nisu drukčije odredile).
Naime, citirana stavka ugovornog troškovnika opisuje konkretne radove, ali izrijekom ne obuhvaća situaciju kada je popunjen deponij na gradilištu na koji se odlaže materijal do ponovne ugradnje. S druge strane, odredba općih uvjeta određuje da se materijal iz iskopa mora uporabiti za nasipavanje i zatrpavanje, pa se do ponovne ugradnje privremeno odlaže na gradilišni deponij, dok se višak iskopanog materijala odvozi na gradski deponij. Gramatičkim i teleološkim tumačenjem može se zaključiti da ni citirana odredba općih uvjeta ne određuje rješenje za situaciju kada je gradilišni deponij popunjen, a ne radi se o višku koji preostaje nakon ponovne ugradnje.

Praznine se obično popunjavaju analogijom, odnosno korištenjem ugovorenih rješenja za slične situacije, sve pod pretpostavkom da samim ugovorom nije drukčije određeno. Kako navodite u svom upitu, budući da za utovar, odvoz i istovar viška materijala (pri čemu se radi o višku zemlje koji se ne može privremeno odložiti na gradilišni deponij do ponovne ugradnje, a ne o višku koji preostane nakon ponovne ugradnje) nemate posebnu troškovničku stavku, za rješenje konkretne situacije je bitna korespondencija sa naručiteljem, postoji li troškovnička stavka za radove koji se odnose na višak materijala koji preostane nakon ponovne ugradnje te druge okolnosti konkretnog slučaja. Svakako bi problem trebalo pokušati riješiti u dogovoru s naručiteljem.
Prema pravilima o tumačenju ugovora iz Zakona o obveznim odnosima, odredbe ugovora primjenjuju se onako kako glase. Međutim, pri tumačenju spornih odredbi ne treba se držati doslovnog značenja pojedinih izričaja, već treba istraživati zajedničku namjeru ugovaratelja i odredbu razumjeti tako da to odgovara načelima obveznog prava. Tada se uzima u obzir sadržaj cjelokupnog ugovornog odnosa. S druge strane, ako se radi o nejasnim odredbama, u slučaju kada je ugovor sklopljen prema unaprijed otisnutom sadržaju, ili kad je ugovor na drugi način pripremila i predložila jedna ugovorna strana, nejasne odredbe tumačit će se u korist druge strane. Nejasne odredbe u naplatnom ugovoru treba tumačiti u smislu kojim se ostvaruje pravičan odnos uzajamnih činidaba. Pritom napominjemo da se i kod tumačenja ugovora uzimaju u obzir pravila o postupanju s dužnom pažnjom, osobito ako se radi o trgovačkom ugovoru, kod kojeg se u ispunjavanju obveza zahtijeva pažnja dobrog gospodarstvenika, odnosno stručnjaka.

25. siječnja 2024.

U vezi upita od 22. siječnja 2024. obavještavamo vas da je tumačenje propisa iz područja gradnje u nadležnosti Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. U okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

U spomenutom upitu moli se tumačenje članka 146. Zakona o gradnji tj. mogućnost primjene članka na složene građevine kada je lokacijskom dozvolom definirana etapna i/ili fazna gradnja. Navodite nadalje da se sukladno članku 146. Zakona o gradnji uporabna dozvola može izdati prije dovršetka cijele građevine i za dio građevine ako je to potrebno radi nastavka i dovršenja građenja ili ako se određeni dio građevine može početi koristiti prije dovršenja cijele građevine te da iz spomenute odredbe proizlazi da se i za dijelove građevine obuhvaćene građevinskom dozvolom za etapu/fazu, a koji čine funkcionalno tehničku i tehnološku cjelinu nužnu za uporabu može, kada je to predviđeno Glavnim projektom, izdati više uporabnih dozvola kako bi se dijelovi te građevine mogli staviti u funkciju prije dovršetka cijele građevine (etape i/ili faze). Ističete da je u konkretnom slučaju lokacijskom dozvolom definirana rekonstrukcija dvaju mostova kao jedna od faza rekonstrukcije složene građevine (1 građevinska dozvola) pa s tim u vezi pitate može li se za jedan most izdati uporabna dozvola kao za dio građevine prema članku 146. Zakona o gradnji, a za potrebe rekonstrukcije i radova na drugom mostu (prijevoz teškog tereta, izrada pristupne rampe i sl.).

Odredbom članka 3. stavka 1. podstavka 1. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine, br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19) definirano je etapno građenje kao građenje pojedinih građevina od kojih se sastoji složena građevina određenih lokacijskom dozvolom, a za koje se građevine izdaje jedna ili više građevinskih dozvola, dok je točkom 2. fazno građenje definirano kao građenje građevine po njezinim dijelovima određenim lokacijskom dozvolom, a za koje se dijelove izdaje jedna ili više građevinskih dozvola. Prema, pak, odredbi članka 3. stavka 1. podstavka 29. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) složena građevina definirana je kao sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina.

Prema odredbi članka 146. stavka 1 Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) uporabna dozvola može se na zahtjev investitora izdati prije dovršetka građenja cijele građevine i za dio građevine:

1. ako je to potrebno radi nastavka i dovršenja građenja (korištenje mosta za pristup gradilištu, trafostanice i dalekovoda za opskrbu energijom i dr.)
2. ako se određeni dio građevine može početi koristiti prije dovršenja cijele građevine. Prema stavku 2. istoga članak potreba iz stavka 1. ovoga članka mora biti predviđena glavnim projektom.

Iz citiranih odredbi proizlazi da se uporabna dozvola može na zahtjev investitora izdati prije dovršetka građenja cijele građevine i za dio građevine i to u dva slučaja: ako je to potrebno radi nastavka i dovršenja građenja (korištenje mosta za pristup gradilištu, trafostanice i dalekovoda za opskrbu energijom i dr.) i ako se određeni dio građevine može početi koristiti prije dovršenja cijele građevine, te da isto mora biti predviđeno glavnim projektom.

16. siječnja 2024.

Postoji li dužnost određivanja glavnog izvođača u slučaju kada je izvođenje radova ugovoreno sa zajednicom izvođača te mora li glavni inženjer gradilišta biti zaposlenik onog člana zajednice izvođača koji je određen za glavnog izvođača, obavještavamo vas slijedeće:

Za tumačenje propisa iz područja gradnje nadležno je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, a tumačenje propisa o javnoj nabavi u nadležnosti je Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. U okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Uvodno navodimo da zajednica izvođača nije kao takva uređena propisima, već je prepušteno praksi i samim ugovarateljima da urede međusobne odnose. Također i u utvrđenim i objavljenim Posebnim uzancama o građenju (Narodne novine, br. 137/21) definicija tog pojma je izostala, pa se ugovarateljima prepušta da u okviru slobode uređivanja obveznih odnosa sami definiraju svoja međusobna prava i obveze, pri čemu granicu stranačke autonomije predstavljaju posebni propisi iz područja gradnje, kao i propisi o zaštiti tržišnog natjecanja i ostali prisilni propisi. Također, u vezi odgovornosti članova zajednice izvođača, treba imati na umu i Zakonom o obveznim odnosima propisanu presumpciju solidarnosti kod trgovačkih ugovora. Naime, prema odredbi članka 42. tog zakona, kad ima više dužnika u nekoj djeljivoj obvezi nastaloj trgovačkim ugovorom, oni odgovaraju vjerovniku solidarno, osim ako su ugovaratelji izrijekom otklonili solidarnu odgovornost.

U situaciji kada u ugovoru o građenju na strani izvođača sudjeluje zajednica izvođača, nužno je detaljno urediti kako odnos prema investitoru, odnosno naručitelju, tako i odnos među članovima zajednice. Pritom je važno naglasiti da se kod tumačenja tih odnosa prednost daje sadržaju ugovorenih prava i obveza, a ne nazivima koji su korišteni. Primjerice, moguće je ugovorom o građenju odrediti da su članovi zajednice izvođača zapravo suizvođači, od kojih svaki ispunjava svoj dio ugovora za koji samostalno odgovara i daje jamstva, da nema solidarne odgovornosti članova zajednice izvođača prema naručitelju, pa se tim ugovorom već prema podjeli posla i udjelu određuje tko je glavni izvođač. U praksi je učestalije sudjelovanje zajednice izvođača u velikim investicijskim projektima gdje se na strani izvođača pojavljuju konzorciji te u javnom sektoru, kroz postupke javne nabave, zbog čega je upravo praksa javnih naručitelja kroz postupke javnih nabava rezultirala češćim zajedničkim nastupom izvođača u projektima.

Prema ranijem normativnom uređenju sudjelovanja zajednice ponuditelja u postupcima javne nabave, bilo je izrijekom propisano da se već u zajedničkoj ponudi mora navesti koji dio ugovora će izvršavati pojedini član zajednice, neposredno plaćanje od strane naručitelja svakom članu zajednice ponuditelja za onaj dio ugovora koji je on izvršio (ako zajednica ponuditelja nije odredila drukčije), te solidarna odgovornost članova zajednice prema naručitelju (pa je svaki od članova bio odgovoran za izvršenje ugovora bez obzira na svoj udio u njegovu izvršenju, odnosno odgovornost je bila na svim članovima zajednice ponuditelja zajedno i na svakom članu pojedinačno). Važeći Zakon o javnoj nabavi (Narodne novine, br. 120/16 i 114/22) ne sadrži takve odredbe već prepušta naručiteljima da dokumentacijom o nabavi sami urede navedena pitanja. To posljedično utječe i na same ponuditelje, koji onda prema dokumentaciji o nabavi moraju urediti i svoje međusobne odnose glede izvršavanja ugovora s naručiteljem (dostava jamstva za uredno ispunjenje ugovora, dio ugovora koji će izvršavati svaki član zajednice, obveze svakog člana u ispunjenju ugovora, obavještavanje naručitelja, plaćanja i slično). Pritom je Pravilnikom o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave (Narodne novine, br. 65/17 i 75/20) propisano da u slučaju zajednice gospodarskih subjekata ponudbeni list mora sadržavati, osim propisanih podataka za svakog člana zajednice, i obveznu naznaku člana koji je voditelj zajednice te ovlašten za komunikaciju s naručiteljem.

Neovisno radi li se o zajedničkom nastupu u postupcima javne nabave ili investicijskim projektima privatnih investitora, kada u ugovorima o građenju na strani izvođača postoji zajednica izvođača, za odnos prema naručitelju će biti mjerodavan ugovor o građenju, a za odnos među članovima zajednice izvođača i njihov međusobni ugovor, koji mora biti usklađen sa ugovorom o građenju.

U odnosu na obvezu investitora da ugovorom o građenju odredi glavnog izvođača (koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i imenuje glavnog inženjera gradilišta) ako u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, za postojanje te obveze investitora u situaciji kada je na strani izvođača zajednica izvođača je presudan sadržaj ugovora te prava i obveze ugovornih strana.

Naime, ako iz sadržaja ugovora proizlazi da je zajednica izvođača samo nominalno zajednica jer svi članovi odgovaraju samo za izvršenje svog, točno određenog dijela ugovora (isključena je solidarna odgovornost), svaki član te zajednice ima samostalna prava i obveze prema investitoru (od izvršenja svog dijela ugovora preko ugovorenog načina plaćanja do danih jamstava), zapravo se radi o suizvođačima, slijedom čega bi vrijedila obveza investitora da ugovorom odredi glavnog izvođača. Pritom, glavni izvođač mora biti jedan od članova zajednice izvođača s obzirom na obvezu investitora iz članka 49. stavka 2. Zakona o gradnji da pisanim ugovorom građenje povjeri osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje te djelatnosti.

S druge strane, ako zajednica izvođača kao jedna ugovorna strana nastupa jedinstveno, odnosno ugovorena prava i obveze izvođača vrijede za sve članove zajednice zajedno, te je ugovorena njihova solidarna odgovornost, tada bi zajednica izvođača predstavljala jednog izvođača te ne bi bilo obveze investitora da odredi glavnog izvođača, pri čemu bi iz sadržaja ugovora o građenju, a osobito iz međusobnog ugovora članova zajednice izvođača proizlazilo koji od članova zajednice faktično usklađuje radove pojedinih članova zajednice.

Budući da između navedenih opcija postoji cijeli raspon različitih mogućnosti (da je primjerice jedan član zajednice vodeći član jer su na njega ugovorom delegirane ovlasti predstavljanja i zastupanja te odlučivanja prema investitoru, ili da je investitor u samom ugovoru odabrao ili odobrio podizvođače izvođaču s kojim je sklopio ugovor, pa sve do toga da pojedini članovi zajednice predstavljaju de facto više izvođača), za utvrđivanje postoji li obveza investitora da ugovorom odredi glavnog izvođača bit će mjerodavan sadržaj ugovora o građenju, odnosno prava i obveze pojedinih članova zajednice prema investitoru.

U slučaju kada je na strani izvođača kod ugovora o građenju zajednica izvođača, koja s obzirom na ugovorena prava i obveze te odgovornosti nastupa jedinstveno prema investitoru, odnosno predstavlja jednog izvođača, imenovani inženjer gradilišta može biti zaposlenik bilo kojeg člana zajednice. Naime, tada zajednica izvođača predstavlja jednog izvođača, pa se imenuje inženjer gradilišta, koji mora biti zaposlenik jednog od članova zajednice izvođača, najčešće vodećeg člana zajednice. Pritom napominjemo da praksa u postupcima javne nabave, osobito kod projekata koji su sufinancirani iz fondova Europske unije, ide u smjeru omogućavanja širokog oslanjanja na druge gospodarske subjekte, u cilju zaštite slobode tržišnog natjecanja, pa se propisivanje uvjeta zaposlenja stručnjaka (inženjera gradilišta) tumači kao prekomjerni uvjet za sklapanje ugovora, protivan načelu razmjernosti, iako prisilni propisi određuju da izvođač mora imati zaposlenog inženjera gradilišta, zbog čega bi se uvjet zaposlenog stručnjaka trebao predvidjeti kao uvjet kod ispunjenja ugovora.

Ako se radi o zajednici izvođača, članovi koje po svojim pravima i obvezama zapravo predstavljaju suizvođače, investitor ugovorom o građenju određuje glavnog izvođača koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i koji imenuje glavnog inženjera gradilišta, pri čemu imenovani glavni inženjer gradilišta mora biti zaposlenik glavnog izvođača. Naime, prema odredbi članka 30. stavka 1. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/15, 118/18 i 110/19), izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, odnosno osobu za vođenje manje složenih radova, ovisno o radovima koje izvodi, s time da prema odredbi članka 25.b stavka 3. istog zakona, izvođač koji za pojedini rad nema zaposlenu osobu s odgovarajućim stručnim kvalifikacijama sudjelovanje te osobe u građenju građevine koju gradi može osigurati sklapanjem ugovora o poslovnoj suradnji s drugim izvođačem koji izvodi radove na istoj građevini i ima zaposlenu takvu osobu, u kojem slučaju inženjer gradilišta i/ili voditelj radova, koji je zaposlenik glavnog izvođača, mora osigurati cjelovitost i međusobnu usklađenost radova koje izvode ti izvođači. Dakle, izvođač koji je sklopio ugovor s investitorom za izvođenje radova različitih struka i koji je ujedno glavni izvođač, odgovoran za međusobno usklađivanje radova koje izvode drugi izvođači, mora imati zaposlenog inženjera gradilišta, dok voditelja radova može osigurati drugi član zajednice izvođača, koji također izvodi radove na istoj građevini i ima zaposlenu takvu osobu.

Zaključno, ističemo da ne postoji jednoznačni odgovor na pitanje mora li investitor odrediti glavnog izvođača u situaciji kada na strani izvođača kod ugovora o građenju sudjeluje zajednica izvođača, budući da se to određuje u svakom pojedinom slučaju, ovisno o ugovorenim pravima i obvezama ugovornih strana. Međutim, kada na strani izvođača sudjeluje zajednica izvođača koja prema investitoru, odnosno naručitelju ne nastupa jedinstveno (članovi zajednice ne odgovaraju svi zajedno i svaki pojedinačno, te je izrijekom isključena solidarna odgovornost), zapravo se radi o suizvođačima, slijedom čega bi vrijedila obveza investitora iz članka 55. stavka 2. Zakona o gradnji da odredi glavnog izvođača, koji onda imenuje glavnog inženjera gradilišta. U tom slučaju imenovani glavni inženjer gradilišta mora biti zaposlenik glavnog izvođača zbog njegove odgovornosti za međusobno usklađivanje radova svih izvođača koji sudjeluju u građenju.

15. siječnja 2024.

Hrvatska komora inženjera građevinarstva i Hrvatska komora inženjera strojarstva zajednički su izdale stručno mišljenje o projektiranju bazenske tehnike.

15. siječnja 2024.

Napominjemo da je tumačenje propisa iz područja gradnje u nadležnosti Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Odredbom članka 135. stavak 1. točka 5. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/2013, 20/2017, 39/2019, 125/2019) propisano je da izvođač na gradilištu, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, mora imati: pored ostalog građevinsku dozvolu s glavnim projektom, odnosno glavni projekt, tipski projekt, odnosno drugi propisani akt za građevine i radove određene pravilnikom iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona.

Ukoliko je građevinska dozvola izdana u sustavu eDozvole, originalan projekt je onaj koji je u elektroničkom obliku tj. pdf elektronički potpisan i kao takav treba biti i na gradilištu.

Stoga nije nužno da na gradilištu bude i projekt u tiskanom obliku.

Također navodimo da ako se vodi eGrađevinski dnevnik onda su svi projekti dostupni kroz navedeni sustav.

18. prosinca 2023.

U prvom redu, iako Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17; dalje u tekstu: ZV) predviđa mogućnost razvrgnuća suvlasništva na dijelu nekretnine, što onda analogno vrijedi i na razvrgnuće suvlasništva uspostavom etažnog vlasništva, time se ne može razvrgavati suvlasništvo na svim posebnim dijelovima nekretnine bez nužnog obuhvaćanja i svih zajedničkih i sporednih dijelova, koji nužno slijede pravnu sudbinu posebnih dijelova nekretnine. Drugim riječima, razvrgnuće suvlasništva nekretnine uspostavom etažnog vlasništva na svim posebnim dijelovima nekretnine je etažiranje cijele nekretnine, budući da zajednički dijelovi nekretnine ne mogu biti samostalni objekt vlasništva.

S druge strane, pravne posljedice ozakonjenja zgrade uključuju, između ostalog, da se završena zgrada, odnosno završeni dio zgrade za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju smatra zgradom za koju je izdana građevinska dozvola i uporabna dozvola, te da se za takvu zgradu može izdati potvrda da njezin posebni dio predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu. Pritom je važna izreka samog rješenja o izvedenom stanju, u kojoj se jasno navodi namjena zgrade te broj i vrsta funkcionalnih jedinica, odnosno broj samostalnih uporabnih cjelina i njihova namjena. Primjerice, ako je rješenjem ozakonjena nezakonito izgrađena zgrada stambene namjene s dva stana, na temelju istoga se ne bi moglo provesti etažiranje za tri ili više stana. Ukoliko je riječ o ozakonjenju nezakonito rekonstruirane građevine, kod etažiranja je također bitno koji dijelovi su rekonstrukcijom ozakonjeni, odnosno njihova namjena i broj.

Kao što je uvodno navedeno, ZV dozvoljava razvrgnuće suvlasništva uspostavom etažnog vlasništva, što je izrijekom i predviđeno u članku 53. tog zakona. Međutim, osim odluke suvlasnika (kako se radi o poslu izvanredne uprave traži se suglasnost svih suvlasnika, s time da je izrijekom propisano da se nitko ne može usprotiviti uspostavi etažnog vlasništva ukoliko se radi o odgovarajućem suvlasničkom dijelu) koja je pravni temelj, za upis etažnog vlasništva u zemljišne knjige potrebna je i potvrda nadležnog upravnog tijela.

Prema odredbi čl. 73. st. 3. ZV-a, vlasništvo posebnog dijela ne može se uspostaviti dok nadležno tijelo ne potvrdi da je određeni stan ili druga prostorija u određenoj zgradi i na određenoj zemljišnoj čestici samostalna uporabna cjelina. Potvrda mora sadržavati popis i opis posebnih dijelova nekretnine i da su izgrađeni u skladu s dozvolom nadležnog tijela. Iznimno, za građevine evidentirane u katastarskom operatu do 25. srpnja 2006., potvrda se može izdati iako posebni dijelovi nisu izgrađeni u skladu s aktom za građenje.

Dakle, nakon što se izradi etažni elaborat (plan posebnih dijelova), koji se podnosi upravnom tijelu na potvrdu, u postupku se očevidom utvrđuje jesu li posebni dijelovi zgrade samostalne uporabne cjeline i jesu li izgrađeni u skladu s aktom za građenje. Iako odstupanje od izdane uporabne dozvole ili drugog akta za građenje jest nezakonita gradnja, praksa upravnih tijela ostavlja mogućnost da se izda potvrda za pojedine stanove ili druge posebne dijelove usprkos tome što drugi stanovi u istoj zgradi nisu u skladu sa predmetnim aktom. Naime, predmetnom potvrdom se potvrđuje usklađenost pojedinog stana ili druge prostorije u građevini s dozvolom nadležnog tijela pa se ista ne odnosi na cijelu zgradu već samo na posebni dio za koji se izdaje. Takva mogućnost postoji kod višestambenih zgrada u kojima je, primjerice zbog zatvorenih lođa u pojedinim stanovima, došlo do odstupanja od akta za uporabu građevine.

U konkretnom slučaju koji navodite u svom upitu, problematičan je akt za uporabu nekretnine (rješenje o izvedenom stanju), koje je osnova za potvrdu etažnog elaborata pri nadležnom upravnom tijelu. Naime, ozakonjena je nezakonito izgrađena građevina - obiteljska kuća katnosti prizemlje, prvi kat i potkrovlje, pri čemu je potkrovlje u arhitektonskoj snimci izvedenog stanja opisano kao tavan, a naknadno su 2022. godine izvedene krovne kućice. Iz navedenog se može zaključiti da je postojećim aktom tavan predviđen kao zajednički dio nekretnine, koji kao takav ne može biti predmetom etažnog vlasništva, ili pak kao sporedni dio jednog od stanova, namijenjen da služi tom stanu (npr. spremište). Utoliko se prostor u potkrovlju ne može prenamijeniti u stan bez građevinske dozvole za rekonstrukciju, a što ovisi i o trenutno važećim prostornim uvjetima s obzirom na veličinu i izgrađenost čestice jer se povećava broj stambenih jedinica. S druge strane, za samo izvođenje krovnih kućica u potkrovlju (dakle, bez promjene namjene ili povećavanja broja stambenih jedinica) je dovoljan glavni projekt, sukladno Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine", br. 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22).

Međutim, upravo zbog postojećeg akta koji je mjerodavan za izdavanje potvrde upravnog tijela, etažiranje postojećih "legalnih" stanova u prizemlju i na prvom katu, koji ujedno predstavljaju i sve samostalne uporabne cjeline u predmetnoj građevini, nije moguće bez obuhvaćanja tavana koji tim aktom nije predviđen kao samostalna uporabna cjelina. Ako je tavan zajednički dio nekretnine, on se kao takav ne upisuje u zemljišne knjige i za njega se ne izdaje potvrda upravnog tijela, ali se prikazuje u etažnom elaboratu, jednako kao i zajednička stubišta. Ako je pak predviđen kao sporedni dio jednog stana (npr. spremište), također se mora prikazati u etažnom elaboratu jer se vlasništvo tog stana kao samostalne uporabne cjeline proteže i na taj sporedni dio, koji se onda obavezno navodi u opisu tog stana kao samostalne uporabne cjeline kojoj služi. Kako ni zajednički dio nekretnine ni sporedni dio na koje se proteže vlasništvo posebnog dijela nekretnine nemaju samostalnu pravnu sudbinu (ne mogu samostalno biti objektom kupoprodaje niti drugog otuđenja ili raspolaganja), već slijede sudbinu posebnih dijelova nekretnine, nije moguće provesti etažiranje zgrade kojim bi bili obuhvaćeni svi posebni dijelovi nekretnine (sve samostalne uporabne cjeline), bez obuhvaćanja zajedničkih dijelova nekretnine ili pak sporednog dijela na koji bi se protezalo vlasništvo pojedinog posebnog dijela nekretnine. Stoga se u tom slučaju ne bi ni radilo o etažiranju dijela nekretnine, već cijele nekretnine budući da bi obuhvaćalo sve posebne dijelove iste.

Kada ZV spominje razvrgnuće suvlasništva na dijelu nekretnine (pa i uspostavom etažnog vlasništva), pritom se nužno misli na posebne dijelove nekretnine koji time postaju samostalni pravni objekti, ali se isto se ne može odnositi na sve posebne dijelove nekretnine, bez da se obuhvati cijela zgrada (dakle i zajednički i sporedni dijelovi).

Slijedom navedenog, etažiranje koje bi obuhvatilo sve posebne dijelove nekretnine (sve samostalne uporabne cjeline) je etažiranje cijele zgrade, pa se ne mogu izostavljati zajednički dijelovi nekretnine, kao ni sporedni dijelovi koji ne bi bili u skladu sa aktom za uporabu građevine. Pritom napominjemo da je bitna i praksa nadležnog upravnog tijela, budući da zemljišnoknjižni odjeli sudova provode upise posebnih dijelova u zemljišne knjige upravo na temelju potvrde upravnog tijela.

05. prosinca 2023.

Kao osoba koja je zaposlena kod poslodavaca koji je javni naručitelj u smislu odredaba Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine broj 120/16 i 114/2022, dalje u tekstu: ZJN), dužni ste potpisati izjavu o postojanju ili nepostojanju sukoba interesa, s obzirom da Ured ovlaštenog inženjera građevinarstva jest gospodarski subjekt.

Naime, prema odredbi čl. 3. t. 8. ZJN (koja odredba određuje značenje pojmova korištenih u tom zakonu), gospodarski subjekt je fizička ili pravna osoba, uključujući podružnicu, ili javno tijelo ili zajednica tih osoba ili tijela, uključujući svako njihovo privremeno udruženje, koja na tržištu nudi izvođenje radova ili posla, isporuku robe ili pružanje usluga.

S druge strane, prema odredbi čl. 75. ZJN, poslodavac je kao naručitelj obvezan poduzeti prikladne mjere da učinkovito spriječi, prepozna i ukloni sukobe interesa u vezi s postupkom javne nabave kako bi se izbjeglo narušavanje tržišnog natjecanja i osiguralo jednako postupanje prema svim gospodarskim subjektima.

Sukob interesa obuhvaća situacije kada predstavnici naručitelja ili pružatelja usluga službe nabave koji djeluje u ime naručitelja, koji su uključeni u provedbu postupka javne nabave ili mogu utjecati na ishod tog postupka, imaju, izravno ili neizravno, financijski, gospodarski ili bilo koji drugi osobni interes koji bi se mogao smatrati štetnim za njihovu nepristranost i neovisnost u okviru postupka, a osobito:

1. ako predstavnik naručitelja istodobno obavlja upravljačke poslove u gospodarskom subjektu, ili
2. ako je predstavnik naručitelja vlasnik poslovnog udjela, dionica odnosno drugih prava na temelju kojih sudjeluje u upravljanju odnosno u kapitalu toga gospodarskog subjekta s više od 0,5 %.

U kontekstu sukoba interesa, pod gospodarskim subjektom smatra se ne samo ponuditelj, već i član zajednice ponuditelja, kao i podugovaratelj.

Stoga, u situacijama kada sudjelujete u postupcima javne nabave za svog poslodavca (kao član stručnog povjerenstva za javnu nabavu ili druga osoba koja je uključena u provedbu ili koja može utjecati na odlučivanje naručitelja u postupku javne), postojao bi sukob interesa kada bi se Vaš Ured ovlaštenog inženjera građevinarstva sudjelovao u postupku javne nabave bilo kao ponuditelj, član zajednice ponuditelja ili pak podugovaratelj.

Slijedom navedenog, kada nastupate kao predstavnik svog poslodavca kao naručitelja, dužni ste potpisati izjavu o postojanju ili nepostojanju sukoba interesa te je ažurirati bez odgađanja ako nastupe promjene, sukladno odredbi čl. 80. st. 1. ZJN, dok je Vaš poslodavac obvezan na temelju takve izjave na svojim internetskim stranicama, odnosno u dokumentaciji o nabavi za pojedini postupak javne nabave navesti popis gospodarskih subjekata s kojima postoji sukob interesa te decidirano navesti da postoji sukob interesa s Vašim Uredom ovlaštenog inženjera građevinarstva.

16. listopada 2023.

Dopisom od 16. listopada 2023. tražite pojašnjenje odredbe članka 135. stavak 1. Zakona o gradnji i to u dijelu u kojem se propisuje da u okviru dokumentacije na gradilištu treba imati "ugovor o stručnom nadzoru građenja sklopljen između investitora i nadzornog inženjera".
S tim u vezi obavještavamo vas da je tumačenje propisa o gradnji u nadležnosti Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, a u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Prema odredbi članka 49. stavka 2. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/2013, 20/2017, 39/2019 i 125/2019) investitor projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu.
Odredbom članka 18. Zakona o poslovima i djelantostima prostornoga uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015, 118/2018 i 110/2019) propisano je da poslove stručnog nadzora građenja u svojstvu odgovorne osobe (nadzornog inženjera) u okviru zadaća svoje struke može obavljati ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje udruživanje u Komoru.
Prema članku 19. istog Zakona ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost.
Slijedom navedenog, odredba članka 135. stavak 1. točka 4. Zakon o gradnji može se tumačiti samo u kontekstu gore navedenih odredaba da ugovarati poslove stručnog nadzora može samo osoba koja ima samostalni ured ovlaštenog inženjera, zajednički ured ili trgovačko društvo registrirano za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja. U ugovoru koji sklapa investitor sa pravnom osobom za obavljanje poslova stručnog nadzora građenja, bit će navedena ovlaštena osoba koja će u konkretnom slučaju obavljati poslove nadzornog inženjera.

23. rujna 2023.

Člankom 19. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015, 118/2018 i 110/2019) propisano je da ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer može obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost.

U slučaju ovome slučaju pretpostavljamo da se radi o pravnoj osobi registriranoj za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja.

U tom slučaju mjerodavna je odredba članka 22. stavka 1. istog Zakona kojom je propisano da pravna osoba registrirana za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja mora u obavljanju tih poslova imati zaposlenog ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera.

Prema stavku 2. istog članka ovisno o građevini koju projektira, odnosno na kojoj provodi stručni nadzora građenja, pravna osoba iz stavka 1. koja nema zaposlene sve potrebne ovlaštene inženjere, odnosno ovlaštenog arhitekta iste mora osigurati putem ugovora u skladu s odredbama posebnim propisa.

U odnosu na pitanje koji su to ugovori kojima pravna osoba registrirana za obavljanje djelatnosti projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, može u obavljanju projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja koristi usluge ovlaštenih arhitekata ili inženjera koji nisu njezini zaposlenici Ministarstvo prostornoga uređenja graditeljstva i državne imovine je dalo tumačenje kako je riječ o ugovorima sklopljenim u skladu sa zakonom kojim se uređuju obvezni odnosi npr. Ugovor o poslovnoj suradnji između pravne osobe i samostalnog ureda, odnosno zajedničkog ureda za obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora ili ugovor o djelu sa ovlaštenim arhitektom odnosno ovlaštenim inženjerom.

Slijedom navedenog u skladu sa važećim propisima možete ugovoriti sve vrste nadzora za određenu građevinu s time da ovlaštene inženjere drugih struka morate osigurati putem odgovarajućeg ugovora

18. svibnja 2023.

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine dostavilo je odgovor vezano za izvođenje radova kanalizacije i vodovoda i unos u eGrađevinski dnevnik.

18. travnja 2023.

Koja je službena procedura kod promjene nadzornog inženjera, sastavlja li se uz upis u građevinski dnevnik međusobni zapisnik ili stari nadzor sastavlja završno izviješće za dotad izvedene radove, jesu li nadzorni inženjeri koji su navedeni u prijavi gradilišta pravno odgovorni za radove sve do trenutka raskida ugovora i uvođenja novog nadzornog inženjera te promjene u prijavi gradilišta, ima li Komora mogućnosti utjecati na članove da izdaju svoja završna izviješća za radove koje su nadzirali kako bi postojao pravni slijed i bilo moguće odraditi tehnički pregled, kako dokazati kvalitetu izvedenih radova ukoliko nemamo završno izviješće, a izvođač i bivši investitor su propali, kakva je procedura u slučaju da nismo u mogućnosti doći do građevinskog dnevnika koje je ovjeravao stari nadzor, te što se dešava ako uslijed smrti ili nekog drugog događaja nadzorni inženjer nije u mogućnosti sastaviti završno izviješće?

Prije svega treba reći da iz navoda upita proizlazi da se u predmetnoj stvari u građenju primjenjuju odredbe Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/07 i 38/09) na temelju odredbe članka 177. stavak 1. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/2013), kojom je propisano da će se građenje započeto na temelju građevinske dozvole ili drugog akta izdanog na temelju ranije važećeg zakona dovršit po odredbama zakona na temelju kojega je izdana dozvola, odnosno drugi akt i drugih propisa koji su važili u to vrijeme.
Vezano, uz pitanje nastavka izvođenja radova novoga izvođača radova i upisa tih radova u građevinski dnevnik, a koji nije dostupan novom investitoru, skrećemo pozornost na odredbu 185. stavak 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji kojom je propisano da je u provedbi stručnog nadzora građenja, kada za to postoji potreba, nadzorni inženjer dužan odrediti način na koji će se otkloniti nedostaci odnosno nepravilnosti građenja građevine u slučaju ako:- izvođač ne osigura dokumentaciju iz članka 182. stavka 1. podstavka 3. ovoga Zakona na propisani način,- dokumentacijom iz članka 182. stavka 1. podstavka 3. ovoga Zakona nije dokazana sukladnost, odnosno kvaliteta sukladno zahtjevima ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, posebnih propisa ili glavnog projekta, a što se sukladno odredbi stavka 3. toga članka upisuje u građevinski dnevnik.
Način otklanjanja nepravilnosti, odnosno nedostataka propisan je odredbama članka 8. Pravilnika o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera (Narodne novine, br. 111/14 i 107/15), a kojim odredbama je, između ostalog, propisano da se nedostaci, odnosno nepravilnosti građenja građevine mogu otkloniti i drugim primjerenim načinom kojim se može utvrditi zatečeno stvarno izvedeno stanje građevine (očevidom, uvidom u dokumentaciju građevine, uzimanjem i ispitivanjem uzoraka sklopova građevine, proračunima i sl.) u svrhu usporedbe sa svojstvima koje mora imati građevina odnosno njezini dijelovi.
Nadalje, odredbom članka 182. Zakona o prostornom uređenju i gradnji je propisano da je izvođač dužan graditi u skladu s rješenjem o uvjetima građenja, potvrđenim glavnim projektom, odnosno građevinskom dozvolom određenima ovim Zakonom i pri tome:- povjeriti izvođenje građevinskih radova i drugih poslova osobama koje ispunjavaju propisane uvjete za izvođenje tih radova, odnosno obavljanje poslova,- radove izvoditi tako da se ispune bitni zahtjevi i drugi uvjeti za građevinu,- ugrađivati građevne proizvode i opremu u skladu s ovim Zakonom,- osigurati dokaze o uporabljivosti ugrađenih građevnih proizvoda, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine bitnim zahtjevima za građevinu i od ovlaštenih tijela izdane dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku određena ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom,- propisno zbrinuti građevinski otpad nastao tijekom građenja na gradilištu,- sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i o uvjetima održavanja građevine.
Također, prema odredbi članka 9. stavka 2. Pravilnika o uvjetima i načinu vođenja građevnog dnevnika (Narodne novine, br. 6/00), koji je bio na snazi u vrijeme kada je prethodni vlasnik pristupio građenju na temelju ishođene potvrde glavnog projekta, glavni nadzorni odnosno nadzorni inženjer uzima i pohranjuje paricu svake ovjerene stranice dnevnika odmah po ovjeri, slijedom čega je prethodni nadzorni inženjer bio dužan pohranjivati parice svake ovjerene stranice građevinskog dnevnika.
Slijedom navedenoga, u slučaju ako građevinski dnevnik u kojeg su već upisani izvedeni radovi nije dostupan za nastavak izvođenja radova, mišljenja smo da je isti potrebno rekonstruirati na način da se od prethodnog glavnog nadzornog inženjera pribave parice za već izvedene radove. Međutim, imajući u vidu okolnost koju ste naveli da prethodni izvođač nije predao dokumentaciju koju je bio obvezan prikupljati tijekom izvođenja radova, te ako prethodni nadzorni inženjer nije u posjedu kopija ovjerenih stranica građevinskog dnevnika, mišljenja smo da se novi građevinski dnevnik može otvoriti, a ukoliko prethodni izvođač nije osigurao navedene potrebne dokaze, novi nadzorni inženjer treba odrediti način otklanjanja nedostataka, odnosno nepravilnosti građenja građevine, odnosno utvrditi izvedeno stanje građevine i to utvrđenje evidentirati u novom građevinskom dnevniku ako parice nisu dostupne.

18. travnja 2023.

Napominjemo da je tumačenje propisa iz područja gradnje u nadležnosti Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

U vašem upitu navodite da se planira ugradnja dizala na postojeću zgradu. Nadalje navodite da se prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima članku 1. stavku 4. protivno prostornom planu može ugraditi dizalo na postojeću građevinu, članku 5. stavku 4. može ugraditi dizalo na temelju glavnog projekta bez građevinske dozvole, članku 6. stavku 1. da za ugradnju dizala ne treba ishoditi uporabnu dozvolu, te članku 6 . stavku 2. da ne treba ishoditi niti potvrde glavnog projekta. Pitate koje mape treba sadržavati projekt ugradnje dizala u postojeću zgradu (vanjsko ili unutarnje dizalo) te jeli moguće izraditi samo građevinsku mapu u kojoj bi se opisala i izračunala konstrukcija okna dizala i prikazali grafički prilozi novog dizala i strojarsku mapu u kojoj bi se opisao i izračunao strojarski dio (pogon, kontrautezi itd.), odnosno treba li izraditi arhitektonsku mapu. Nadalje pitate koje nadzorne inženjere (kojih struka) treba angažirati pri provođenju stručnog nadzora ugradnje dizala i jeli moguće nakon prijave gradilišta u Gradu Zagrebu na temelju dobivenog broja prijave otvoriti e-građevinski dnevnik.

Prema odredbi članka 1. stavka 4. točka 3. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (Narodne novine, br. 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20 i 74/22) protivno prostornom planu može se izraditi glavni projekt za ugradnju, odnosno izgradnju dizala na postojećoj zgradi ili građevnoj čestici postojeće zgrade. Bez građevinske dozvole, a u skladu glavnim projektom mogu se izvoditi radovi na postojećoj zgradi ili građevnoj čestici postojeće zgrade kojima se ugrađuje dizalo (članak 5. stavak 1. točka 4. toga Pravilnika).
Člankom 6. stavak 1. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima je propisano da se za radove iz članka 5. točke 4. toga Pravilnika ne izdaje uporabna dozvola, a iz stavka 2. toga članka proizlazi da glavni projekt za ugradnju dizala ne sadržava posebne uvjete javnopravnih tijela propisane posebnim propisima, dok je stavkom 4. toga članka propisano da je investitor dužan prijaviti početak građenja iz članka 5. toga Pravilnika sukladno odredbama Zakona o gradnji, a prema stavku 5. toga članka nad izvođenjem radova iz članka 5. toga Pravilnika provodi se stručni nadzor građenja.
Dakle iz citiranih odredbi nedvojbeno proizlazi da za izvođenje radova ugradnje dizala treba prijaviti početak građenja i da se nad istima provodi stručni nadzor.
Pri tome ukazujemo i na odredbu članka 12. Pravilnika o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, uvjetima i vođenju građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera (Narodne novine, br. 131/21 i 68/22) kojom je propisano da je o građenju građevine, odnosno o izvođenju pojedinih radova za koje je potrebna građevinska dozvola, glavni projekt, tipski projekt, projekt uklanjanja ili drugi akt na temelju kojeg se može započeti s građenjem te prilikom građenja građevina i izvođenja radova za koje je posebnim propisom kojim su uređene jednostavne i druge građevine propisana obveza prijave početka građenja, izvođač obvezan voditi građevinski dnevnik. Građevinski dnevnik se vodi kao elektronički zapis u programu eGrađevinski dnevnik na hrvatskom jeziku latiničnim pismom. (članak 11. stavak 2. spomenutog Pravilnika o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, uvjetima i vođenju građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera).
Prema odredbi članka 57. stavka 1. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/2013, 20/2017, 39/2019 i 125/2019) na građevinama na kojima se izvodi više vrsta radova ili radovi većeg opsega stručni nadzor mora provoditi više inženjere odgovarajuće struke.
U predmetnom slučaju to su prema mišljenju Komore svakako građevinska, elektrotehnička i strojarska struka.
Sukladno odredbi članka 68. stavku 1. Zakona o gradnji(Narodne novine, br. 153/2013, 20/2017, 39/2019 i 125/2019) glavni projekt je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine i dokazuje ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu te drugih propisanih i određenih zahtjeva i uvjeta.
Prema, pak, odredbi članka 69. stavka 1. Zakona o gradnji glavni projekt ovisno o vrsti građevine, odnosno radova sadrži: 1. arhitektonski projekt, 2. građevinski projekt, 3. elektrotehnički projekt i 4. strojarski projekt.
S tim u vezi napominjemo se da isti treba biti izrađen u skladu s Pravilnikom o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (Narodne novine, br. 118/19, 65/20), a kako to propisuje odredba članka 66. stavka 4. Zakona o gradnji. Spomenutim je Pravilnikom propisan, uz ostalo obvezni podrobniji sadržaj i elementi glavnog projekta. Pri tome skrećemo pozornost na odredbu članka 3. toga Pravilnika i to odredbe stavka 1., 2. i 3. kojim je propisano da ovisno o vrsti građevine, a s obzirom na zadaće struka propisane posebnim zakonom, tehnička rješenja mogu biti sadržana u arhitektonskom, građevinskom, elektrotehničkom i strojarskom projektu (u daljnjem tekstu: odgovarajući projekti pojedinih struka), te da pojedinačna tehnička rješenja odgovarajućih projekata pojedinih struka mogu biti izrađena u jednoj i/ili više mapa i da pojedinačna tehnička rješenja kojima se osigurava usklađenost građevine s propisima, uvjetima gradnje na određenoj lokaciji te kojima se osigurava da građevina ispunjava propisane zahtjeve moraju biti međusobno usklađena i uključena u cjelokupno tehničko rješenje građevine, a ista se obvezno prikazuju kao sastavni dijelovi odgovarajućih projekata pojedinih struka u skladu s odredbama ovoga Pravilnika.
Slijedom navedenog mišljenja smo da glavni projekt u predmetnom slučaju treba sadržavati i arhitektonski projekt.

14. travnja 2023.

Traži se mišljenje glede obveze izdavanja Izjave inženjera gradilišta odnosno izjave glavnog inženjera gradilišta u slučaju da inženjer gradilišta dođe na gradilište u zadnjoj trećini gradnje, a prije toga su bila dva inženjera gradilišta za građevinske radove, odnosno dva glavna inženjera, jedan kraće vrijeme i jedan do zadnje trećine radova, a treći nakon toga. Smatrate da s obzirom da su oni potpisivali građevinski dnevnik i vodili gradnju u vremenu u kojem su bili (zadovoljavali su uvjete to biti) da je potrebno da za vrijeme u kojem su bili (konstrukcija je izvedena i velik dio radova) daju izjave inženjera gradilišta (odnosno glavnog inženjera gradilišta), a da bi vi u vašoj Izjavi sve to obuhvatili i dali izjavu za svoj dio (sve u jednoj izjavi, čiji prilog bi bile njihove izjave).

S obzirom na odredbu Zakona o gradnji prema kojoj se uz zahtjev za izdavanje uporabne dozvole prilaže pisana izjava izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine (samo jedna, a ne više izjava) i odredbe članka 3., 4., 5. i 6. Pravilnika o sadržaju pisane Izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine prema kojima pisanu izjavu izvođača daju svi izvođači koji su sudjelovali u građenju, odnosno izvodili pojedine radove nakon što završe s izvođenjem radova na građevini, kao i da je prilog predmetnoj izjavi popis građevinskih dnevnika i odgovornih osoba koje su ga potpisivale, popis dokaza o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, popis dokaza o sukladnosti ugrađene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu, isprava o sukladnosti određenih dijelova građevine s temeljnim zahtjevima za građevinu, popis dokaza kvalitete (rezultata ispitivanja, zapisa o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) i popis drugih dokaza uporabljivosti u skladu s posebnim propisom, odnosno druga odgovarajuća dokumentacija predviđena građevinskom dozvolom odnosno posebnim propisom mišljenja smo da vi kao glavni inženjer gradilišta (zadnji u nizu) potpisujete pisanu izjava izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine.

Pri tome ukazujemo i na odredbe članaka 137. do 142. Zakona o gradnji te na odredbe Pravilnika o tehničkom pregledu građevine (Narodne novine, br. 46/18 i 98/19) voditelj tehničkog pregleda i predstavnici javnopravnih tijela, te po potrebi neovisni stručnjaci koje odredi tijelo graditeljstva utvrđuju da li je građevina izgrađena u skladu sa građevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom za građevine koji se mogu izvoditi na temelju glavnog projekta bez obzira jeli poslove Glavnog inženjera gradilišta obavljala jedna ili više osoba.

12. travnja 2023.

Odredbom članka 12. Pravilnika o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, uvjetima i vođenju građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera (Narodne novine, br. 131/21 i 68/22) je propisano da je o građenju građevine, odnosno o izvođenju pojedinih radova za koje je potrebna građevinska dozvola, glavni projekt, tipski projekt, projekt uklanjanja ili drugi akt na temelju kojeg se može započeti s građenjem te prilikom građenja građevina i izvođenja radova za koje je posebnim propisom kojim su uređene jednostavne i druge građevine propisana obveza prijave početka građenja, izvođač obvezan voditi građevinski dnevnik. Građevinski dnevnik se vodi kao elektronički zapis u programu eGrađevinski dnevnik na hrvatskom jeziku latiničnim pismom. (članak 11. stavak 2. spomenutog Pravilnika o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, uvjetima i vođenju građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera).

S tim u vezi se ukazuje na odredbu članka 6. stavka 4. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (Narodne novine, br. 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20 i 74/22) prema kojem je investitor dužan prijaviti početak građenja, između ostalog i za izvođenje radova iz članka 5. toga Pravilnika. Iz odredbe članka 5. stavak 10. podstavak a) Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima proizlazi da se bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom mogu izvoditi, između ostalih i radovi postavljanja termo fasade, ako tim Pravilnikom nije propisano drukčije. Izuzetak od navedenog je propisan odredbom članka 3. stavka 11. podstavka a) iz koje proizlazi da se radovi izvođenja termo fasade na postojećoj zgradi koja nema više od tri stana, odnosno tri funkcionalne jedinice ili građevinsku (bruto) površinu koja nije veća od 600m² mogu izvoditi bez građevinske dozvole i glavnog projekta.

Dakle, iz navedenog proizlazi da se građevinski dnevnik ne mora voditi za izvođenje radova termo fasade na postojećoj zgradi koja nema više od tri stana, odnosno tri funkcionalne jedinice ili građevinsku (bruto) površinu koja nije veća od 600m², dok se za izvođenje radova termo fasade na svim drugim zgradama mora voditi građevinski dnevnik.

04. travnja 2023.

Tumačenje propisa iz područja graditeljstva u nadležnosti Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

U prilogu je mišljenje Ministarstva vezano uz pitanje ispunjava li izvođač uvjete iz članka 30. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje ako zapošljava inženjera gradilišta u dopunskom radnom odnosu.

Također, mišljenja samo da bez obzira da li je u konkretnom slučaju počinjen prekršaj izvođača i nadzornog inženjera ili ne (članci 167. i 168. Zakona o gradnji), to nije razlog za odbijanje zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole. S tim u svezi u nastavku dostavljamo mišljenje Ministarstva:

14.1. Imenovanje voditelja građenja kao uvjet za izdavanje uporabne dozvole

Povodom Vašeg upita zaprimljenog u ovom Ministarstvu 15. listopada 2018. o tome da li činjenica da voditelj gradilišta u određenom periodu gradnje nije imao propisano ovlaštenje za obavljanje tog posla, može biti uvjet za izdavanje uporabne dozvole, dajemo sljedeći odgovor:

Postupak izdavanja uporabne dozvole definiran je Zakonom o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17, članci od 136. do 147.) te Pravilnikom o tehničkom pregledu (Narodne novine, br. 46/18).

Člankom 138. Zakona o gradnji određeno je da se u postupku izdavanja uporabne dozvole, obavlja tehnički pregled u svrhu utvrđivanja izgrađenosti građevine u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom za građevinu koja se može graditi ili radove koji se mogu izvoditi na temelju glavnog projekta. Investitor, odnosno vlasnik građevine dužan je omogućiti provedbu tehničkog pregleda i na tehničkom pregledu dati na uvid dokumentaciju iz članka 135. stavka 1. ovoga Zakona, a po potrebi i drugu propisanu dokumentaciju.

Člankom 135. određena je dokumentacija koju izvođač mora imati na gradilištu, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, a to je između ostaloga i akt o imenovanju odgovorne osobe izvođača (glavnog inženjera / inženjera gradilišta / voditelja radova). Člankom 58. istog Zakona određeno je da je nadzorni inženjer, između ostaloga, dužan utvrditi da li izvođač i odgovorna osoba koja vodi građenje ili pojedine radove, ispunjava uvjete propisane posebnim zakonom, što je u ovom slučaju Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/15).

Člankom 144. Zakona o gradnji određeno je da se uporabna dozvola za građevinu izgrađenu, odnosno radove izvedene na temelju građevinske dozvole izdaje se u roku od osam dana od dana obavljenoga tehničkog pregleda ako se utvrdi, između ostaloga, da je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom, u pogledu ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu, lokacijskih uvjeta i drugih uvjeta određenih građevinskom dozvolom.

Iz dokumentacije koju ste nam priložili uz svoj upit i prethodno navedenih odredbi zakona, proizlazi da utvrđena činjenica da imenovani voditelj građenja/voditelj radova nije u određenom periodu gradnje ispunjavao uvjete propisane posebnim zakonom, jest prekršaj izvođača i nadzornog inženjera (članci 167. i 168. Zakona o gradnji), ali nije razlog za odbijanje zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole.

Mišljenje Ministarstva klasa: 361-01/18-01/111, od 22. listopada 2018.

22. ožujka 2023.

U vezi vašeg upita od 20. ožujka 2023. obavještavamo vas da je tumačenje propisa iz područja gradnje u nadležnosti Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. U okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

U spomenutom upitu molite pojašnjenje vezano za članak 59. Zakona o gradnji, točka 2. u kojem stoji da se za građevine 3.a i 3.b skupine stručni nadzor građenja provodi samo u odnosu na temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti. Nadalje navodite da upravni odjel za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije traži da se za navedene građevine nadzor provodi po principu koliko projekata toliko i nadzora, dakle i elektro i strojarski nadzor. Navodite i da se u nekim županijama traži i pisana izjava svih izvođača i glavnog izvođača te završno izvješće nadzornog inženjera samo za temeljni zahtjev mehaničke otpornosti.

Odredbom članka 59. stavak 2. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/2013, 20/2017, 39/2019 i 125/2019) je propisano da se stručni nadzor građenja zgrada 3.a i 3.b skupine provodi samo u odnosu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti. Dakle citirana odredba je potpuno jasna i iz nje nedvojbeno proizlazi da se stručni nadzor građenja zgrada 3.a i 3.b skupine provodi samo u odnosu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti.

Prema odredbi članka 25. stavka 1. Pravilnika o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera (Narodne novine, br. 111/2014., 107/2015., 20/2017., 98/2019., 121/2019.) završno izvješće nadzornog inženjera za građenje iz 3.a i 3.b. skupine sadrži samo podatke koji se odnose na mehaničku otpornost i stabilnost. Na isti način je spomenuto propisano u članku 27. stavak 1. Pravilnika o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera (Narodne novine, br. 131/21 i 68/22). Dakle, završno izvješće nadzornog inženjera za građenje iz 3.a i 3.b. skupine sadrži podatke koji se odnose na mehaničku otpornost i stabilnosti te nije propisano niti potrebno da završno izvješće nadzornog inženjera u tom slučaju sadrži i druge podatke.

U vezi vašeg upita koji se odnosi na pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine koja se prema odredbi članka 137. stavka 2. Zakona o gradnji prilaže zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole i s tim u vezi potrebnim atestima i ispitivanjima, a u slučaju u kojem se radi o građevini iz 3.a i 3.b. skupine, obavještavamo vas da je sadržaj spomenute izjave propisan Pravilnikom o sadržaju pisane Izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine (Narodne novine, br. 43/2014.). U tom pravcu skrećemo pozornost da je odredbom članka 4. stavka 1. navedenog Pravilnika propisano da pisanu izjavu izvođača daju svi izvođači koji su sudjelovali u građenju, odnosno izvodili pojedine radove nakon što završe s izvođenjem radova na građevini dok je prema odredbi članka 3. istog Pravilnika prilog predmetnoj izjavi popis građevinskih dnevnika i odgovornih osoba koje su ga potpisivale, popis dokaza o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, popis dokaza o sukladnosti ugrađene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu, isprava o sukladnosti određenih dijelova građevine s temeljnim zahtjevima za građevinu, popis dokaza kvalitete (rezultata ispitivanja, zapisa o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) i popis drugih dokaza uporabljivosti u skladu s posebnim propisom, odnosno druga odgovarajuća dokumentacija predviđena građevinskom dozvolom odnosno posebnim propisom. Drugim riječima, skupina građevine iz odredbe članka 4. Zakona o gradnji nije od utjecaja na pisanu izjava izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine.

08. ožujka 2023.

U mailu od 6. ožujka 2023. pitate može li se članak 5. točka 2. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima primijeniti za zgradu stambeno poslovne namjene u svezi povećanja broja ili veličine funkcionalnih jedinica (postojećih poslovnih prostora u toj zgradi)?

Vezano za vaš upit obavještavamo vas da je tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva u nadležnosti Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, a u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Prema odredbi članka 5. stavka 1. podstavka 2. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (Narodne novine, br. 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20 i 74/22) bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom mogu se izvoditi radovi na postojećoj zgradi radi preuređenja, odnosno prilagođavanja prostora novim potrebama prema kojima se mijenja organizacija prostora, nenosivi pregradni elementi zgrade i/ili instalacije, a kojim promjenama se ne utječe na ispunjavanje mehaničke otpornosti i stabilnosti za građevinu i/ili sigurnosti u slučaju požara te se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena. Promjenom lokacijskih uvjeta ne smatra se izvođenje radova na postojećoj građevini poslovne namjene koji se izvode u svrhu njezine prilagodbe za obavljanje djelatnosti različite od djelatnosti navedene u građevinskoj dozvoli, odnosno uporabnoj dozvoli koji se izvode radi obavljanja druge djelatnosti (primjerice za obavljanje ugostiteljsko-turističke djelatnosti umjesto trgovačke djelatnosti, trgovačke djelatnosti s jednom vrstom proizvoda umjesto trgovačke djelatnosti s drugom vrstom proizvoda, uslužne djelatnosti umjesto trgovačke djelatnosti i obrnuto) niti smanjivanje, odnosno povećavanje broja ili veličine funkcionalnih jedinica unutar postojećeg trgovačkog centra.

U vašem slučaju se radi kako navodite o stambeno poslovnoj zgradi u čijem poslovnom dijelu bi se povećao broj funkcionalnih jedinica (poslovnih prostora) i mijenjala bi se veličina istih. Iz citirane odredbe proizlazi da se na zgradi stambeno poslovne namjene (naravno postojećoj) mogu izvoditi radovi radi preuređenja, odnosno prilagođavanja prostora novim potrebama prema kojima se mijenja organizacija prostora, nenosivi pregradni elementi zgrade i/ili instalacije, a kojim promjenama se ne utječe na ispunjavanje mehaničke otpornosti i stabilnosti za građevinu i/ili sigurnosti u slučaju požara te se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena.

Lokacijski uvjet, koji se određuje lokacijskom ili građevinskom dozvolom, između ostalog je i namjena građevine s brojem posebnih dijelova nekretnine koji su samostalne uporabne cjeline (stan, poslovni prostor, garaža i sl ) i/ili funkcionalnih jedinica (hotelska soba, apartman i sl.).

Stoga smo mišljenja da bi se u vašem slučaju radilo o rekonstrukciji postojeće stambeno poslovne zgrade za koju je potrebno ishoditi građevinsku dozvolu te se takvi radovi ne bi mogli izvoditi bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom sukladno odredbama citiranog članka Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima.

Izuzetci propisani gore citiranom odredbom odnose se isključivo na poslovne zgrade.

07. ožujka 2023.

U vašem dopisu od 28. veljače 2023. godine navodite da provodite stručni nadzor nad izvođenjem radova izgradnje građevine, te da je problem nastao kada vam je izvođač prestao ustupati građevinski dnevnik na ovjeru unatoč vašem traženju. Nakon vaše zadnje ovjere dnevnika izvođač je izvodio višak radova i dodatne radove za koje u tom trenutku nije bila ishođena suglasnost investitora niti je sklopljen dodatak ugovoru. Ističete da ste navedene radove nadzirali, te da ste izvođača usmeno opomenuli da radove izvodi na svoju odgovornost te da se neće moći priznati do eventualnog dougovaranja istih. Navodite da su investitor i izvođač sklopili dodatak ugovoru, da je građevinska knjiga ovjerena prema stvarno izvedenim i ugovorenim radovima, međutim bez ovjerenog građevinskog dnevnika investitor neće biti u mogućnosti proći tehnički pregled.

S tim u svezi postavljate upit na koji način u tim okolnostima možete ovjeriti dnevnik da građevina prođe tehnički pregled a da sve bude u skladu sa važećim propisima.

Prema podacima iz vašeg dopisa građevinski dnevnik vodi se po Pravilniku o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu , uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera (Narodne novine, br. 111/2014., 107/2015., 20/2017., 98/2019., 121/2019.).

Prema odredbi članka 2. stavka 1. točka 1. navedenog Pravilnika u provedbi stručnog nadzora građenja, nadzorni inženjer nadzire građenje u odnosu na usklađenost građenja s građevinskom dozvolom, glavnim projektom, tipskim projektom, Zakonom o gradnji, posebnim propisima i pravilima struke i to prisutnošću na gradilištu u svim slučajevima početka i završetka izvođenja pojedinih radova te tijekom izvođenja tih radova u mjeri i učestalosti koja osigurava da se u izvođenju neće odstupiti od građevinske dozvole, glavnog projekta, tipskog projkekta te izvedbenog projekta, Zakona o gradnji, posebnih propisa i pravila struke u dijelu u kojem su primjenjivi na građevinu koja je predmet stručnog nadzora.

Također navodimo da je u provedbi stručnog nadzora građenja nadzorni inženjer dužan upoznati pisanom obaviješću investitora sa svim nedostacima odnosno nepravilnostima koje uoči u glavnom projektu i tijekom građenja (članak 6. Pravilnika).

Slijedom navedenog u situaciji kada vam izvođač ne dozvoljava unos u građevinski dnevnik o navedenoj okolnosti trebate pisano obavijestiti investitora. Također nakon što vam je ponovno omogućen unos u građevinski dnevnik istu okolnost i razdoblje u kojem vam je bio onemogućen unos u građevinski dnevnik odnosno razloge za naknadni unos treba unijeti u formi bilješke u građevinskom dnevniku.

Imajući u vidu okolnosti konkretnog slučaja da je investitor naknadno odobrio izvedene radove (višak radova i dodatni radovi) i da je sklopljen dodatak ugovoru, da ste vi čitavo vrijeme nadzirali navedene radove te da niste imali primjedaba vezanih za radove koji su se izvodili, da je od strane sudionika u gradnji ovjerena građevinska knjiga, smatramo da se isto može naknadno ovjeriti u građevinskom dnevniku.

Smatramo da je odlučna okolnost da ste bili prisutni na gradilištu i nadzirali navedene radove, pa u tom slučaju naknadna ovjera građevinskog dnevnika ne bi bila protivna važećim propisima.

Građevinski dnevnik je u smislu navedenog Pravilnika dokument o tijeku građenja kojim se dokazuje usklađenost uvjeta i načina građenja, odnosno izvođenja pojedinih radova s pretpostavkama i zahtjevima iz glavnog projekta, tipskog projekta, izvedbenog projekta, Zakona o gradnji, posebnih propisa i pravila struke (članak 12.).

Koliko nam je poznato naknadno ovjeravanje građevinskog dnevnika od strane nadzornog inženjera nije propisano kao prekršaj u Zakonu o gradnji.

02. ožujka 2023.

U vezi vašeg pitanja obavještavamo vas da je u nadležnosti Komore davanje pravnih savjeta inženjerima članovima Komore vezano uz propise iz područja gradnje.

Međutim u vezi vašeg upita u namjeri da pomognemo daje se načelni pravni savjet:

Prema članku 73. stavku 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, br. 91/96, 73/00 i 114/01), vlasništvo posebnoga dijela ne može se uspostaviti dok nadležna upravna vlast ne potvrdi da je određeni stan ili druga prostorija u određenoj zgradi i na određenoj zemljišnoj čestici samostalna uporabna cjelina.

Odredba članka 73. stavak 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima je promijenjena Zakonom o izmjenama i dopunama toga Zakona (Narodne novine, br. 79/06), koji je Zakon je stupio na snagu 25. srpnja 2006. te je tom odredbom propisano da se vlasništvo posebnog dijela ne može uspostaviti dok nadležno tijelo ne potvrdi da je određeni stan ili druga prostorija u određenoj zgradi i na određenoj zemljišnoj čestici samostalna uporabna cjelina. Potvrda mora sadržavati popis i opis posebnih dijelova nekretnine i da su izgrađeni u skladu s dozvolom nadležnog tijela.

Slijedom navedenog koliko nam je poznato do 25. srpnja 2006. za uspostavljanje posebnog dijela građevine (etažiranje) nije bio uvjet da su posebni dijelovi nekretnine izgrađeni u skladu s dozvolom nadležnog tijela.

Za detaljnije informacije o ovom pitanju upućujemo vas da se obratite Ministarstvu pravosuđa i uprave.

27. veljače 2023.

Vezano uz ovaj upit obavještavamo vas da je tumačenje propisa iz područja gradnje te propisa inženjerskim poslovima i djelatnostima u nadležnosti Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno/stručno mišljenje:

U upitu nema dovoljno podataka da bi se dao precizan odgovor, ali na temelju dostavljenih podataka navodimo slijedeće:

Odredbom članka 54. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015, 118/2018 i 110/2019) propisano da arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka u obavljanju poslova vođenja građenja vodi građenje građevina i izvođenje radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati.

Stavkom 2. istog članka propisano je da građevinska struka može obavljati i poslove, vođenja građenja građevina i izvođenja radove koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati arhitektonska struka.

Zadaće struka u obavljanju poslova projektiranja za građevinsku struku propisane su odredbama članka 50., a strojarske struke člankom 51. istog Zakona.

Inženjer gradilišta vodi građenje, odnosno izvođenje građevinskih i drugih radova različitih struka kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina.

Voditelj radova u okviru zadaća svoje struke vodi izvođenje građevinskih i drugih radova pripremnih zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih i završnih te ugradnju građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja.

Slijedom navedenog ako je ovlašteni inženjer građevinarstva izradio glavni projekt čelične konstrukcije spremnika UNP-a, mišljenja smo da u skladu sa citiranim odredbama Zakona nadzor nad građenjem treba povjeriti građevinskoj struci, a voditelj radova na izradi čelične konstrukcije može biti i strojarske struke.

Izvođač koji je sklopio ugovor sa investitorom dužan je osigurati sve potrebne stručnjake za izvršenje ugovorne obveze.

17. veljače 2023.

Vezano uz ugovor o iznajmljivanju inženjera, napominjemo da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, a propisa iz područja radnih odnosa Ministarstvo rada i mirovinskog sustava. Međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Odredbom članka 29. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015) propisano je da graditi i/ili izvoditi radove na građevini može pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno za izvođenje pojedinih radova (u daljnjem tekstu: izvođač) koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, te posebnim propisima kojima se uređuje gradnja.

Prema odredbi 30. stavka 1. istog Zakona izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, odnosno osobu za vođenje manje složenih radova, ovisno o radovima koje izvodi, osim u slučajevima iz članka 25.b ovoga Zakona..

U prilog vam dostavljamo tumačenje Ministarstva prostornoga uređenja graditeljstva i državne imovine vezano uz članka 25 b. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje.

U dijelu pitanja koje se odnose na propise o radu upućujemo vas da prema članku 18. a Zakona o radu (Narodne novine, br. 93/14, 127/17, 98/19 i 151/22) radnik koji je zaposlen i radi u punom radnom vremenu kod jednog poslodavca (matični poslodavac), odnosno radi u nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca (matični poslodavci) tako da je njegovo ukupno radno vrijeme 40 sati tjedno, mže dodatno raditi na temelju ugovora o dodatnom radu za drugog poslodavca.

Radnik koji radi u dodatnom radu dužan je prije početka rada kod drugog poslodavca, pisanim putem obavijestiti svakog (svog) matičnog poslodavca o sklopljenom ugovoru o dodatnom radu s drugim poslodavcem.

Detaljniji uvjeti vezani uz dodatni rad propisani su odredbama članka 18.a, 18.b i 18.c Zakona o radu.

Također mišljenja smo da nema pravnih zapreka da vaš poslodavac sklopi ugovor o poslovno tehničkoj suradnji sa drugim izvođačem te da obavljate poslove inženjera gradilišta, ali pri tome treba voditi računa o posebnim uvjetima navedenim u priloženom mišljenju Ministarstva.

17. veljače 2023.

Vezano za upit napominjemo da je tumačenje propisa iz područja zaštite na radu u nadležnosti Ministarstva rada i mirovinskog sustava.

U okviru nadležnosti Komore daje se pregled važećih propisa kojima je uređeno pitanje imenovanja koordinatora II.

Pravilnik o zaštiti na radu na privremenim gradilištima (Narodne novine, br. 48/18) u članku 3. stavku 1. podstavku 3. definira izvođača kao pravnu ili fizičku osobu koja gradi ili izvodi pojedine radove na gradilištu (dakle ne postoje glavni izvođač i podizvođač).

Zakon o zaštiti na radu (Narodne novine, br. 71/14, 118/14 i 94/18, ispr. 96/18.) u članku 73. stavcima 4. i 5. propisuje obvezu investitora:

• imenovati jednog ili više koordinatora zaštite na radu tijekom izrade projekta i tijekom građenja kada radove izvode ili je predviđeno da ih izvode dva ili više izvođača.
• prije uspostave gradilišta osigurati izradu plana izvođenja radova u skladu s provedbenim propisom (dakle, investitor je odgovoran za plan izvođenja radova).

Također, članak 77. stavak 1. podstavak 2. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine, br. 71/14, 118/14 i 94/18) propisuje obvezu koordinatoru tijekom izrade projekta izraditi ili dati izraditi plan izvođenja radova.

17. veljače 2023.

Vezano za vaš upit obavještavamo vas da je tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva u nadležnosti Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, a u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Investitor, između ostalog, projektiranje mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje te djelatnosti prema posebnom zakonu. (članak 49. stavak 2. Zakona o gradnji).

Projektant je fizička osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer. (članak 51. stavak 1. Zakona o gradnji).

Odgovornost projektanata pa tako i onog koji izrađuje izvedbeni projekt je propisana odredbama članka 51. stavak 2. Zakona o gradnji.

Ako u projektiranju sudjeluje više projektanata, za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata odgovoran je glavni projektant, koji istodobno može biti i projektant jednog od dijelova glavnog projekta. (članak 52. stavci 1. i 2. Zakona o gradnji).

Glavnog projektanta određuje investitor ugovorom o projektiranju ili druga osoba određena tim ugovorom.

(članak 52. stavak 4. Zakona o gradnji).

Prema stupnju razrade, odnosno namjeni zahvata projekti imaju jedan od naziva: »GLAVNI PROJEKT«, »IZVEDBENI PROJEKT«, »TIPSKI PROJEKT« ili »PROJEKT UKLANJANJA«

Izvedbenim projektom razrađuje se tehničko rješenje dano glavnim projektom, izvedbeni projekt ne smije biti izrađen protivno glavnom projektu, izvedbeni projekt se izrađuje: - za građenje građevina 1. skupine (građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja) i - ako su to investitor i izvođač ugovorili ugovorom o građenju. (članak 74. Zakona o gradnji).

Izvedbeni projekt za građevinu sadrži odgovarajuće projekte pojedinih struka kojima se razrađuje tehničko rješenje projektirane građevine, radi ispunjavanja uvjeta navedenih u glavnom projektu. (članak 44. stavak 1. Pravilnika o obveznom sadržaju i opremi građevinskih projekata).

Slijedom navedenog izvedbeni projekt koji sadrži odgovarajuće projekte pojedinih struka mora imati i glavnog projektanta, koji je odgovoran za cjelovitost i međusobnu usklađenost izvedbenog projekata.

Na investitoru je kome će povjeriti izradu izvedbenog projekta, te koga će odrediti za glavnog projektanta izvedbenog projekta s tim da te osobe moraju ispunjavati uvjete za obavljanje te djelatnosti prema posebnom zakonu.

Projektant glavnog projekta može ujedno biti i projektant izvedbenog projekta, ali investitor izradu izvedbenog projekta može povjeriti i nekom drugom projektantu.

Međutim upućujemo na provjeru uvjeta iz ugovora između investitora i projektanta glavnog projekta gdje bi eventualno mogla biti propisana obveza da se izrada izvedbenog projekta ugovori sa istim projektantom.

06. veljače 2023.

Prema odredbi članka 3. stavka 1. točke 1. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (Narodne novine, br. 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20 i 74/22) bez građevinske dozvole i glavnog projekta, mogu se izvoditi radovi redovitog održavanja građevine.

Člankom 2. stavkom 1. Pravilnika o održavanju građevina (Narodne novine, br. 122/14 i 98/19) redovito održavanje građevine jest preventivno pregledavanje građevine odnosno njenih dijelova i preventivno izvođenje radova kojima se sprječava gubitak svojstava građevine i njezine funkcionalnosti definirane namjenom u projektu građevine, kao i izvođenje radova na zamjeni, dopuni i/ili popuni dijelova građevine u razmacima i opsegu određenim projektom građevine ili zbog narušenog svojstva i/ili funkcionalnosti tih dijelova kojem uzrok nije kakav izvanredni događaj. Što sve obuhvaća redovito održavanje građevine propisano je odredbom članka 11. spomenutog Pravilnika o održavanju građevina.

Iz odredbe članka 6. stavka 4. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima vidljivo je da investitor nije dužan prijaviti početak građenja za izvođenje radova iz članka 3. toga Pravilnika, a iz stavka 5. istoga članka vidljivo je da se stručni nadzor građenja ne provodi nad izvođenjem radova iz članka 3. istoga Pravilnika.

Odredbom članka 12. Pravilnika o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, uvjetima i vođenju građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera (Narodne novine, br. 131/21 i 68/22) je propisano da je o građenju građevine, odnosno o izvođenju pojedinih radova za koje je potrebna građevinska dozvola, glavni projekt, tipski projekt, projekt uklanjanja ili drugi akt na temelju kojeg se može započeti s građenjem te prilikom građenja građevina i izvođenja radova za koje je posebnim propisom kojim su uređene jednostavne i druge građevine propisana obveza prijave početka građenja, izvođač obvezan voditi građevinski dnevnik. Građevinski dnevnik se vodi kao elektronički zapis u programu eGrađevinski dnevnik na hrvatskom jeziku latiničnim pismom. (članak 11. stavak 2. spomenutog Pravilnika o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, uvjetima i vođenju građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera.

Slijedom navedenog proizlazi da za izvođenje radova redovitog održavanja po našem mišljenju nije propisana obveza prijave građenja ni obveza vođenja građevinskog dnevnika.

U slučaju izvanrednog održavanja prema odredbama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (članak 5.) prema odredbi članka 6. stavak 4. toga Pravilnika investitor je dužan prijaviti početak građenja, a prema stavku 5. istoga članka nad izvođenjem radova iz članka 5. toga Pravilnika provodi se stručni nadzor. Iz odredbe gore citiranih članka 11. stavak 2. i članka 12. vidljivo je da se u slučaju izvanrednog održavanja vodi građevinski dnevnik i to kao elektronički zapis u programu eGrađevinski dnevnik.

19. prosinca 2022.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da Hrvatska komora inženjera građevinarstva nema nadležnosti upuštati se u razmatranje konkretnih ugovornih odnosa, niti tumačiti ugovorne odnose sudionika u gradnji. Međutim u okviru nadležnosti Komore i na temelju podataka koje ste dostavili u dopisu od 6. prosinca 2022. daje se pravno mišljenje.

Prema podacima iz vašeg dopisa ugovor za stručni nadzor sklopljen je na 12 mjeseci uz ukupno ugovorenu cijenu usluge, pri čemu su jedinične cijene iz ponude nepromjenjive za vrijeme trajanja ugovora, a način plaćanja usluge određen po realizaciji putem privremenih i okončane situacije. Nadalje navodite da je došlo do produljenja roka izvođenja radova i povećanja ukupne cijene radova, o čemu je sklopljen anex ugovora sa izvođačem. Uslijed toga nastala je potreba produljenja usluge stručnog nadzora, odnosno ugovora između investitora i stručnog nadzora.

S tim u svezi navodimo da se opisane situacije u praksi rješavaju sklapanjem dodatka ugovoru, a u konkretnom slučaju i postojeći ugovor za obavljanje usluge stručnog nadzora daje osnovu za sklapanje dodatka ugovoru.

Naime iz Vašeg dopisa je vidljivo kako postojeći ugovor predviđa da je stručni nadzor obvezan obnoviti dano jamstvo u slučaju izmjene ugovora za vrijeme trajanja u smislu sklapanja dodatka ugovoru radi produženja roka izvršenja ugovora ili povećanja ugovorene cijene.

Uvažavajući okolnosti zbog kojih je došlo do produljenja roka izvođenja radova od strane izvođača, a na koje je investitor pristao, nastala je potreba za produljenjem usluge stručnog nadzora.

U tom slučaju prema mišljenju Komore investitor treba sklopiti dodatak ugovora za uslugu stručnog nadzora kojim će se riještiti pitanje cijene usluge stručnog nadzora tijekom produljenog trajanja ugovora kao i druga prava i obveze ugovornih strana.

Naime, iz Vašeg upita proizlazi da je ugovorom određena ukupno ugovorena cijena za uslugu stručnog nadzora tijekom trajanja ugovora. Ukupno ugovorena cijena je utvrđena prema jediničnim cijenama iz ponude, a koje su dane i s obzirom na predviđeno trajanja ugovora. Ugovoreni način obračuna po realizaciji, ovisno o postotku realizacije izvođača, odnosi se na modalitet plaćanja cijene usluge, a ne na samu cijenu i njezinu visinu. Stoga nema zapreke da kod sklapanja dodatka ugovoru detaljno uredite i cijenu usluge stručnog nadzora tijekom produljenog trajanja ugovora, uz razmatranje zahtjeva za povećanjem cijene, uzimajući u obzir promijenjene okolnosti nastale nakon sklapanja ugovora, okolnosti koje su dovele do potrebe produljenja usluge stručnog nadzora, kao i dosadašnju realizaciju ugovora.

25. listopada 2022.

Zakonom o gradnji (Narodne novine, br. 153/2013, 20/2017, 39/2019 i 125/2019) i Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015, 118/2018 i 110/2019) reguliraju poslovi sudionika u gradnji.

Suradnici projektanta i nadzornog inženjera bili su propisani ranije važećim Zakonom o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji koji je prestao važiti 25. srpnja 2015. stupanjem na snagu Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015). Istovremeno Zakonom o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju iz 2015 (Narodne novine, br. 78/2015) brisani su pripravnici.

Međutim u skladu sa važećim propisima i općim aktima Komore nema pravnih zapreka da projektant ili nadzorni inženjer u obavljanju svog posla angažiraju suradnike koji radom uz projektanta ili nadzornog inženjera stječu odgovarajuće stručno iskustvo za upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva. Suradnik projektanta ili suradnik nadzornog inženjera rade pod nadzorom osobe kod koje su na osposobljavanju i ne mogu potpisivati dokumente.

Slijedom navedenog imenovanje suradnika kao akt poslodavca je i dalje pravno dopušteno ali u svrhu stjecanja stručnog iskustava na odgovarajućim poslovima koje je potrebno za upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva.

11. listopada 2022.

Člankom 27. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, br. 78/2015, 114/2018 i 110/2019) propisani su uvjeti za upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva, te stjecanje ovlaštenja za obavljanje stručnih poslova projektiranja i stručnog nadzora građenja.

Za upis u navedeni imenik potreban je odgovarajući stupanj stručne spreme (300 ECTS bodova) i položeni stručni ispit te odgovarajuće iskustvo na poslovima u struci od najmanje dvije godine, ili da je osoba nakon završenog preddiplomskog studija (180 ECTS bodova) provela tri godine na odgovarajućim poslovima u struci i nakon toga završila i odgovarajući diplomski ili stručni studij (+120 ECTS bodova) i nakon završetka tog studija provela na odgovarajućim poslovima u struci jednu godinu.

300 ECTS + 2 g. radnog iskustva na odgovarajućim poslovima u struci

ili

180 ECTS + 3 g. + (120 ECTS + 1g.) radnog iskustva na odgovarajućim poslovima u struci

ili

300 ECTS + 10 g. na stručnim poslovima graditeljstva i/ili prostornoga uređenja u državnoj upravi ili JLP(R)S

Pod odgovarajućim poslovima u struci smatraju se poslovi suradnika projektantu ili suradnika nadzornom inženjeru građevinske struke.

U odgovoru na vaš upit dodatno napominjemo da morate imati ili najmanje 10 godina na stručnim poslovima graditeljstva i/ili prostornog uređenja u tijelima državne uprave ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili dvije godine iskustva u struci na poslovima suradnika projektantu ili suradnika nadzornom inženjeru.

Da li su u konkretnom slučaju ispunjeni uvjeti za upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva utvrđuje se u upravnom postupku nakon podnesenog zahtjeva i priložene dokumentacije.

11. listopada 2022.

Dopuštenje za obavljanje poslova zaštite i očuvanja kulturnih dobara izdaje se temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i Pravilnika o uvjetima za dobivanje dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine, br. 98/2018).

Za koje poslove se izdaje dopuštenje

Pravilnikom o uvjetima za dobivanje dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara čl. 2. navodi se popis poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji se obavljaju na temelju dopuštenja:

1. konzervatorsko-restauratorska istraživanja invazivnim metodama s izradom elaborata istraživanja
2. izrada prijedloga konzervatorsko-restauratorskih postupaka na pokretnom kulturnom dobru
3. izvođenje radova preventivne konzervacije na kulturnom dobru prema užoj specijalnosti
4. izvođenje konzervatorsko-restauratorskih radova na kulturnom dobru prema užoj specijalnosti
5. izrada konzervatorskih elaborata za nepokretno kulturno dobro
6. izrada arhitektonskog snimka postojećeg stanja nepokretnog kulturnog dobra
7. izrada idejnog, glavnog i izvedbenog projekta za radove na nepokretnom kulturnom dobru
8. poslovi projektiranja sustava tehničke zaštite na kulturnom dobru.

Kome se izdaje dopuštenje

Dopuštenje se izdaje fizičkoj osobi za koju se utvrđuje stručna osposobljenost, ako ona već nije utvrđena na drugi način (stručno zvanje restauratora). Stoga dopuštenje ne trebaju ishoditi fizičke osobe koje imaju stručno zvanje za obavljanje restauratorsko-konzervatorskih poslova određene uže specijalnosti stečeno prema članku 101. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ili zakonu kojim se uređuje muzejska djelatnost.
Dopuštenje se izdaje bez vremenskog ograničenja.

Pravnim osobama se ne izdaje dopuštenje, s obzirom da je na snazi zakonska predmnijeva da pravne osobe imaju dopuštenje ako osiguraju rad fizičke osobe za koju je utvrđena stručna osposobljenost tj. one koja ima dopuštenje ili odgovarajuće stručno zvanje. Ova pravna predmnijeva primjenjuje se i na obrtnika koji osigura rad fizičke osobe za koju je utvrđena stručna osposobljenost kako je prethodno navedeno, za slučaj kada obrtnik kao fizička osoba nema za te poslove dopuštenje u smislu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine, br. 98/2018).

Izvođači građevinskih radova (izvođenje građevinskih radova na nepokretnom kulturnom dobru) više ne trebaju ishoditi dopuštenje prema ovom Zakonu i Pravilniku, ali za izvođenje radova je potrebno prethodno pribaviti odobrenje za izvođenje radova od nadležnog tijela sukladno članku 62. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

11. listopada 2022.

"Prema članku 36. stavku 1. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015, 118/2018 i 110/2019), zaposlenik pravne osobe ili fizičke osobe obrtnika koja djelatnost upravljanja projektom gradnje određene građevine ne može biti nadzorni inženjer te građevine.

S obzirom na navedeno, mišljenja smo da pravna osoba, registrirana za obavljanje djelatnosti upravljanja projektom gradnje i stručnog nadzora građenja, ne može obje djelatnosti obavljati istovremeno na istoj građevini, niti može ugovoriti istovremeno obavljanje obiju djelatnosti na istoj građevini (bilo putem svojih zaposlenika bilo putem ugovora o poslovnoj suradnji)."

11. listopada 2022.

"Odredbom članka 111. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/2013, 20/2017, 39/2019 i 125/2019) je propisano da je tijelo graditeljstva dužno izdati građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da: 1. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti, 2. su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta, 3. je glavni projekt izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru određenim lokacijskom dozvolom, 4. je glavni projekt izradila ovlaštena osoba i 5. je glavni projekt propisno označen i da je izrađen tako da je onemogućena neovlaštena promjena njegovog sadržaja, odnosno zamjena njegovih dijelova. Dakle u postupku izdavanja građevinske dozvole za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola provjerava se da li je glavni projekt izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru određenim lokacijskom dozvolom, a ne da li je glavni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom.

Prema odredbi članka 146. stavak 1. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine, br. 153/2013, 65/2017, 114/2018, 39/2019 i 98/2019) lokacijska dozvola izdaje se nakon što je u provedenom postupku, između ostalog utvrđeno da je idejni projekt izrađen u skladu sa prostornim planom, posebnim uvjetima i uvjetima priključenja. U predmetnom slučaju smatrate da je lokacijska dozvola izdana protivno odredbama GUP-a Grada Zagreba te pitate " tko je je nadležan da reagira na ukazano i poništi lokacijsku dozvolu?".

S tim u vezi vam ukazujemo na odredbe članka 131. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku prema kojem rješenje (u ovom slučaju lokacijsku dozvolu) može poništiti ili ukinuti javnopravno tijelo koje ga je donijelo. Kad je rješenje donijelo prvostupanjsko tijelo, može ga poništiti ili ukinuti i drugostupanjsko tijelo. Ako nema drugostupanjskog tijela, rješenje može poništiti ili ukinuti tijelo koje na temelju zakona obavlja nadzor nad tim tijelom.

Stavkom 2. istoga članka istoga Zakona je propisano da se nezakonito rješenje može poništiti u roku od dvije godine, a ukinuti u roku od jedne godine od dana dostave rješenja stranci, u kojim slučajevima rješenje mora biti u tom roku otpremljeno iz tijela koje je rješenje donijelo, a stavkom 3. istoga članka istoga Zakona javnopravno tijelo donosi rješenje o poništavanju ili ukidanju rješenja po službenoj dužnosti, na prijedlog stranke ili ovlaštenoga državnog tijela. Ako je prijedlog za poništavanje ili ukidanje rješenja podnijela stranka ili ovlašteno državno tijelo, a javnopravno tijelo ne prihvati prijedlog, obavijestit će o tome podnositelja prijedloga. Dakle i stranka može podnijeti prijedlog za poništavanje ili ukidanje lokacijske dozvole.

Razlozi za poništavanja i ukidanje nezakonitog rješenja propisani su odredbama članka 129. Zakona o općem upravnom postupku pa je, između ostalog stavkom 1. spomenutog članka propisano da se rješenje može poništiti ili ukinuti u cijelosti nakon isteka roka za žalbu, stavkom 3. toga članka je propisano da se u slučaju očite povrede materijalnog propisa (a to je i prostorni plan), rješenje kojim je stranka stekla neko pravo može poništiti ili ukinuti ovisno o prirodi upravne stvari i posljedicama koje bi nastale poništenjem ili ukidanjem rješenja, a stavkom 4. spomenutog članka je propisano da u upravnim stvarima u kojima sudjeluju dvije stranke ili više njih s protivnim interesima, rješenje se može ukinuti samo uz pristanak protivne stranke."

25. kolovoza 2022.

Pogrešnim tumačenjem zakonskih odredaba područni ured Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ukinuo je pravo na novčanu naknadu kao nezaposlenoj osobi zato jer je član Komore.

Komora poduzima sve aktivnosti s ciljem razjašnjavanja ovoga nesporazuma jer je nedvojbeno da upisom u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva ovlaštena osoba ne stječe status zaposlene osobe.

Komora će se obratiti Hrvatskom zavodu za zapošljavanje Središnjici kako bi ukazali na pogrešno tumačenje propisa iz područja inženjerskih poslova i djelatnosti u postupcima koji se vode kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

19. kolovoza 2022.

Na temelju upit više članova Komore vezano za zajedničke oznake projekta, odnosno na koji način se ona primjenjuje za idejni, glavni odnosno izvedbeni projekt zaprimljen je odgovor Ministarstva prostornoga uređenja i graditeljstva kako slijedi:

Člankom 2. stavak 1. Pravilnika o obveznom sadržaju i opremanju projekta građevina (Narodne novine, br. 118/19, 65/20), je propisano, da su projekti građevina u smislu tog Pravilnika glavni, izvedbeni i tipski projekt, a člankom 17. stavak 1. Pravilnika, da naslovna stranica svake mape projekta obvezno sadrži između ostalog i zajedničku oznaku svih mapa koje su sastavni dijelovi cjelovitog projekta (ZOP). S obzirom na činjenicu, da se značajni postotak usluga projektiranja provodi za potrebe javnih naručitelja koji podliježu postupcima javne nabave, ograničavanje odnosno propisivanje jedinstvenog ZOP-a za sve vrste projekta nije primjenljivo, odnosno je stav ovog Ministarstva, da idejni, glavni odnosno izvedbeni projekt ne moraju imati isti ZOP. To znači, da ideji projekt može imati jednu oznaku, glavni projekt drugi ZOP, te izvedbeni projekt opet drugi ZOP. Isti ZOP također nije obvezan za projekte različitih faza određenih lokacijskom dozvolom, za koje će se ishoditi više građevinskih dozvola.

30. studenog 2021.

Napominjemo a je tumačenje propisa iz područja prostornoga uređenja i gradnje u nadležnosti Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje:

Odredbom članka 3. stavka 2. Pravilnika o tehničkom pregledu građevine (Narodne novine, br. 46/2018. i 98/2019.) propisano je da je projektant glavnog projekta dužan na tehničkom pregledu dati mišljenje o usklađenosti izgrađene građevine ili njezinog dijela s glavnim projektom koji je sastavni dio građevinske dozvole, odnosno s glavnim projektom za građevine koje se grade, odnosno izvode bez građevinske dozvole i očitovanje o projektantskom nadzoru ako je obavljen.

Prema stavku 2. istoga članka istoga Pravilnika ako u slučaju iz stavaka 2. i 3. ovoga članka projektant, odnosno revident ne daju mišljenje na tehničkom pregledu ili u ostavljenom roku, smatra se da je mišljenje dano.

S citiranim člancima u vezi pitate što učiniti u situaciji kad je izrada izvedbenog projekta povjerena drugom, a ne projektantu koji je izradio glavni projekt, odnosno znači li to da je sukladno članku 51. stavak 3. Zakona o gradnji projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune glavnog projekta odgovoran za cijeli glavni odnosno izvedbeni projekt, odnosno ostaje li i dalje obveza projektanta glavnog projekta da da mišljenje o usklađenosti izgrađene građevine ili njezinog dijela s glavnim projektom koji je sastavni dio građevinske dozvole, odnosno s glavnim projektom za građevine koje se grade, odnosno izvode bez građevinske dozvole ili se ta obveza prenosi na projektanta izvedbenog projekta.

Nadalje pitate što znači odredba članka 74. stavak 2. Zakona o gradnji prema kojoj izvedbeni projekt ne smije biti izrađen protivno glavnom projektu.

Nadalje navodite da je kao prekršaj projektanta prema odredbi članka 163. stavak 1. točka 4. Zakona o gradnji i u slučaju "kada izvedbeni projekt nije izrađen u skladu sa glavnim projektom".

S prednje navedenim navodite slučaj iz prakse u kojem odabrani izvođač radova ima nešto drugačiju tehnologiju gradnje ili koristi neke druge materijale (npr. čelik veće čvrstoće) nego je predviđeno glavnim projektom pa radi toga izrada izvedbenog projekta "ide u smjeru prilagodbe tehničkog rješenja". Zaključujete da bi u tom slučaju izvedeno stanje odgovaralo lokacijskim i posebnim uvjetima zadanim građevinskom dozvolom ali da se opet u "bitnome" razlikuje. Smatrate da je u toj situaciji projektant u nezavidnom položaju, jer može ne dati mišljenje (pa se smatra da je dao pozitivno mišljenje) ili dati mišljenje i kad nije bio uključen u fazu gradnje nego je tek po završetku radova došao na gradilište pa su u tom slučaju svi konstruktivni elementi u pravilu skriveni elementima završne obrade, a u kojem slučaju ne može dati suvislo obrazloženje. Smatrate da je u tom slučaju moguće i "solomonsko rješenje", odnosno da da mišljenje bez sadržaja.

Projektant (dakle i projektant dijela glavnog projekta, kao i projektant izvedbenog projekta) je odgovoran da projekt koji je izradio ispunjava propisane uvjete, da je građevina projektirana u skladu s lokacijskom dozvolom, odnosno uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom te da ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu, zahtjeve propisane za energetska svojstva zgrada i druge propisane zahtjeve i uvjete. Isto je propisano odredbom članka 51. stavka 2. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/2013., 20/2017., 39/2019., 125/2019.).

Sadržaj glavnog projekta je propisan odredbama članka 68. do 71. Zakona o gradnji, a prema odredbi članka 74. stavka 1. istoga Zakona izvedbenim projektom se razrađuje tehničko rješenje dano glavnim projektom. Iz tih odredbi proizlazi da izvedbeni projekt mora biti u skladu sa glavnim projektom, odnosno da ne smije biti protivan istom.

U pravilu odabrani izvođač daje ponudu isključivo prema glavnom projektu, ali se može u praksi pojaviti situacija da izvođač ima kvalitetniji prijedlog, kojim se npr. utječe na troškove građenja, brzinu građenja, drugačije, jednako vrijedne materijale ili bolje. U tom slučaju je relevantna odredba članka 106.a stavak 2. Zakona o gradnji prema kojoj izmjene tijekom građenja kojima se utječe na ispunjavanje bilo kojeg temeljnog zahtjeva za građevinu, osim na temeljni zahtjev sigurnosti u slučaju požara, a kojima se ne mijenja usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima, investitor može učiniti na temelju izmjene i/ili dopune glavnog projekta koji je sastavni dio građevinske dozvole na temelju koje se gradi, s time da izmjenu i/ili dopunu građevinske dozvole ishodi prije podnošenja zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole, te odredba stavka 3. istoga članka istoga Zakona prema kojoj izmjene tijekom građenja kojima se utječe na ispunjavanje temeljnog zahtjeva sigurnosti u slučaju požara, a kojima se ne mijenja usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima, investitor može učiniti na temelju izmjene i/ili dopune glavnog projekta koji je sastavni dio građevinske dozvole na temelju koje se gradi za koje je javnopravno tijelo nadležno za zaštitu od požara izdalo potvrdu o usklađenosti s posebnim uvjetima zaštite od požara, s time da izmjenu i/ili dopunu građevinske dozvole ishodi prije podnošenja zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole.

Projektant glavnog projekta dužan je na tehničkom pregledu dati mišljenje o usklađenosti izgrađene građevine ili njezinog dijela s glavnim projektom koji je sastavni dio građevinske dozvole, odnosno s glavnim projektom za građevine koje se grade, odnosno izvode bez građevinske dozvole i očitovanje o projektantskom nadzoru ako je obavljen. (članka 3. stavak 2. Pravilnika o tehničkom pregledu građevine), a prenošenje te obveze nije predviđeno ni jednom odredbom propisa iz oblasti gradnje i građenja.

Pri tome treba znati i da je odredbom članka 12. Pravilnika o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera (Narodne novine, br. 111/2014., 107/2015., 20/2017., 98/2019., 121/2019.) propisano da je građevinski dnevnik dokument o tijeku građenja kojim se dokazuje usklađenost uvjeta i načina građenja, odnosno izvođenja pojedinih radova s pretpostavkama i zahtjevima iz glavnog projekta, tipskog projekta, izvedbenog projekta, Zakona o gradnji, posebnih propisa i pravila struke. Isto tako treba znati da projektant glavnog projekta tijekom građenja ima pristup građevinskom dnevniku i nema potrebe za improviziranjem u davanju spomenutog mišljenja.

U upitu navodite i da je Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i to člankom 50. stavak 1. kao zadaća struke navedena " izrada snimke izvedenog stanja građevine", a da se u Zakonu o postupanju sa nezakonito izgrađenim zgradama i to u članku 12. stavak 2. koristi termin "snimka izvedenog stanja" pa pitate referira li se zadaća struke i na terminologiju iz "starog Zakona o prostornom uređenju i gradnji" kojim je bio određen i "projekt izvedenog stanja", a kojeg u "aktualnom Zakonu o gradnji" više nema.

S tim u svezi navodimo da su Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015., 118/2018. i 110/2019.) i to člankom 50. stavak 1. podstavkom 4. propisane zadaće građevinske struke u obavljanju poslova projektiranja i kontrole projekata: - izrada snimke izvedenog stanja za sve građevine, a da se u Zakonu o postupanju sa nezakonito izgrađenim zgradama koristi termin "snimka izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade", dok se u ranije važećem Zakona o prostornom uređenju i gradnji koristio termin "snimka izvedenog stanja", a oba termina iz spomenutih zakona u skladu su sa zadaćom struke propisanom citiranom odredbom. Za napomenuti je da se Zakon o postupanju sa nezakonito izgrađenim zgradama primjenjuje i danas, dok su odredbe Zakona o prostornom uređenju i gradnji vezane uz postupak izdavanja potvrde izvedenog stanja, čiji sastavni dio je bila "snimka izvedenog stanja", brisane izmjenama i dopunama spomenutog zakona iz 2011.

23. kolovoza 2021.

U pravilu sudionici u gradnji vezani su stavkama troškovnika, međutim u slučaju neočekivanih situacija potrebno je obratiti se nadzornom inženjeru i prezentirati mu dokaz o razlozima koji su doveli do povećane količine otpada.

U normama je predviđen u postotnom obliku otpad (za pločice on je od 1-2%, a za oblaganje stupova-puno rezanja i 3,5%), ali ako izvođač može dokazati povećani rastur treba mu to priznati.

23. kolovoza 2021.

Prema članku 5. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina (Narodne novine, br. 78/2015.) procjembeni elaborat je dokument kojim se procjena vrijednosti nekretnina jasno i transparentno prezentira u pisanom obliku, a obuhvaća nalaz i mišljenje stalnoga sudskog vještaka za procjenu nekretnina ili procjenu stalnoga sudskog procjenitelja.

Stoga, u skladu sa navedenim zakonom procjene vrijednosti nekretnina mogu obavljati samo stalini sudski vještaci za procjenu nekretnina ili stalni sudski procjenitelji, te ovjeravati odgovarajućim pečatom stalnog sudskog vještaka ii stalnog sudskog procjenitelja.

U vezi vašeg priloženog upita također vas obavještavamo da se upisom u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva Hrvatske komore inženjera građevinarstva stječe se strukovni naziv ovlašteni inženjer građevinarstva i pravo obavljanja stručnih poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja. Pečatom ovlaštenog inženjera građevinarstva ovjerava se isključivo dokumentacija vezana uz poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja.

Člankom 50. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015., 118/2018., 110/2019.) propisane su zadaće građevinske struke u obavljanju poslova projektiranja i kontrole projekata:

• izrada građevinskih projekata za sve građevine, uključujući sve projekte instalacije vodovoda i kanalizacije
• izrada iskaza procijenjenih troškova građenja, u okviru zadaća za koje je građevinska struka ovlaštena za projektiranje
• utvrđivanje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu za sve građevine s izradom dokaza o ispunjavanju temeljnih zahtjeva, u okviru zadaća za koje je građevinska struka ovlaštena za projektiranje
• izrada snimke izvedenog stanja za sve građevine
• izrada dijelova projekta uklanjanja za sve građevine, u okviru zadaća za koje je građevinska struka ovlaštena za projektiranje
• izrada građevinskog projekta postojećeg stanja za sve građevine
• kontrola glavnog projekta i projekta uklanjanja svih građevina s obzirom na mehaničku otpornost i stabilnost
• nostrifikacija građevinskih projekata.

Člankom 53. istog Zakona propisani su poslovi stručnog nadzora građenja, pa tako arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka u obavljanju poslova stručnog nadzora građenja provodi nadzor nad izvođenjem radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati.

Građevinska struka može obavljati i poslove stručnog nadzora građenja građevina i izvođenja radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati arhitektonska struka.

Arhitektonska struka može obavljati i poslove stručnog nadzora izvođenja radova na zgradama koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati građevinska struka, a za koje prema posebnom propisu nije potrebna kontrola glavnog projekta.

Slijedom navedenog u skladu sa važećim propisima poslovi procjene vrijednosti nekrentina koji se provode na temelju Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina ne mogu se ovjeravati pečatom ovlaštenog inženjera građevinarstva.

23. kolovoza 2021.

Temeljem odredbe članka 50. stavka 2. Zakona o gradnji, izradu glavnog projekta i/ili stručni nadzor građenja diplomirani inženjer građevinarstva sa položenim stručnim ispitom može obaviti samo za vlastite potrebe.

23. kolovoza 2021.

U odgovoru na vaš upit navodimo da od stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015.) - 23.11.2019. ovlaštene fizičke osobe iz države ugovornice EGP-a u slučaju namjere obavljanja privremenih i/ili povremenih poslova u svojstvu ovlaštene osobe dužne su podnijeti izjavu u pisanom ili elektroničkom obliku i priložiti dokumentaciju povezanu sa stručnim kvalifikacijama kao i pojedinosti osiguranja samo u slučaju da namjeravaju obavljati poslove prostornog uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, odnosno poslove kontrole projekata u Republici Hrvatskoj.

Slijedom navedenog osobe koje su stručnu kvalifikaciju inženjera gradilišta i/ili voditelja radova stekle u državi ugovornici Europskog gospodarskog prostora, mogu te poslove u Republici Hrvatskoj obavljati na privremenoj ili povremenoj osnovi ali pritom moraju ispunjavati uvjete za obavljane tih poslova u državi poslovnog nastana i od 23.11.2019. godine nemaju obvezu prije prvog posla u Republici Hrvatskoj o tome izjavom u pisanom ili elektroničkom obliku izvijestiti Komoru.

Zahtjevi naručitelja u postupcima javne nabave moraju biti u skladu sa važećim propisima.

Postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije provodi u slučaju da strana ovlaštena fizička osoba namjerava trajno obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, kontrole projekata, vođenja građenja ili voditelja projekta i poslova ispitivanja i prethodnih istraživanja u skladu s člankom 59. stavak 2. i člankom 73. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje (Narodne novine, 78/2015., 118/2018., 110/2019.).

Nakon priznavanja inozemne stručne kvalifikacije i provjere znanja hrvatskog jezika strana ovlaštena osoba koja namjerava trajno obavljati poslove inženjera gradilišta ima pravo upisa u Imenik stranih ovlaštenih osoba inženjera gradilišta.

23. kolovoza 2021.

U okviru nadležnosti Komore daje se stručno mišljenje:

Člankom 16. stavak 7. Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i karlovačke županije (Narodne novine, br. 102/2020., 10/2021.) propisano je da se oštećene zgrade javne namjene obnavljaju cjelovitom obnovom zgrade, a cjelovita obnova zgrade za zdravstvene ustanove veće važnosti kao što su klinički bolnički centri i sl.) podrazumijeva cjelovitu obnovu građevinske konstrukcije - Razina 4 u skladu s TPGK te izvođenje potrebnih pripremnih, građevinskih, završno-obrtničkih i instalaterskih radova odnosno radova kojima se zgrada dovodi u stanje potpune građevinske uporabljivosti do razine koju zahtijevaju važeći propisi i s tim u vezi norme, kao i pravila struke, a uz ostale potrebne radove.

Tehničkim propisom za građevinske konstrukcije (Narodne novine, br. 17/2017., 75/2020.) člankom 24.a. propisana je obnova građevinskih konstrukcija zgrada nakon potresa, a Prilogom III. definirane su razine obnove potresom oštećenih konstrukcija zgrada u odnosu na mehaničku otpornost i stabilnost.

Zgrade čija je cjelovitost tijekom potresa od važnosti za širu zajednicu (zgrade razreda važnosti IV prema nizu HRN EN 1998) gdje pripadaju i zdravstvene ustanove veće važnosti kao što su klinički bolnički centri i sl.) obnavljaju se cjelovitom obnovom konstrukcije Razina 4.

Stoga je u konkretnom slučaju potrebno prvo izraditi Elaborat ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije u skladu sa Pravilnikom o sadržaju i tehničkim elementima projektne dokumentacije obnove, projekta za uklanjanje zgrade i projekta za građenje zamjenske obiteljske kuće oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije (Narodne novine, br. 127/2020.), a nakon toga projekt obnove za cjelovitu obnovu zgrade u sklopu kojeg konstrukciju ojačati na razinu 4.

Podsjećamo isto tako da je potrebno seizmičke sile uvećati za faktore važnosti od 1.2 ( Razina 3) i 1.4 (Razina 4), a sukladno tablici 4.3 HRN EN 1998., i kada se radi o obnovi nakon potresa, isto kao i kad se radi o klasičnoj rekonstrukciji.

Vrlo je čest slučaj da Razinu 3 ili 4 (kao što je vjerojatno i predmetni slučaj) nije moguće ostvariti, a da se pritom ne naruši spomenička vrijednost građevine, ako je građevina pojedinačno kulturno dobro iznimne spomeničke vrijednosti.

Ukoliko je građevina stara građevina, iz vremena Austrougarske i ima nosivu konstrukciju od zidanih svodova, zidanih nosivih zidova i drvenih grednika, iz dosadašnjih iskustava, takve zgrade imaju izrazito malu zatečenu potresnu otpornost. Za dosezanje tražene otpornosti po današnjim propisima, što je prethodno navedeno, u pravilu nije moguće provesti zahvate pojačanja zatečenog stanja, već je potrebno "ubaciti" novu krutu konstrukciju u postojeću, a koja bi prihvatila seizmičko djelovanje takvog intenziteta.

Slijedom navedenog mišljenja smo da ste kao projektant dužni postupati u skladu sa svojim ovlaštenjima i odgovornostima primjenjujući važeće propise te utvrditi potrebnu razinu obnove konstrukcije i opis očekivanih zahvata, a na vlasniku odnosno osnivaču je da donese odluku da li će se takva obnova provoditi, osiguravanje financijskih i organizacijskih uvjeta za provedbu obnove.

Također navodimo da u slučaju odstupanja od propisanog temeljnog zahtjeva prilikom obnove ostaje odgovornost projektanta za tako izrađen projekt.

23. kolovoza 2021.

Mišljenje Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja i dodatno navodimo da pravna osoba registrirana za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja može u skladu sa člankom 22. stavak 2. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje ako ispunjava uvjet iz stavka 1. toga članka, dodatne ovlaštene inženjere osigurati putem ugovora o djelu, poslovnoj suradnji i sl.

23. kolovoza 2021.

Odredba članka 39. ne derogira zakonske zabrane iz članka 36. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje. Međutim da pojasnimo u članku 36. radi se tome da na istoj građevini jedna osoba ne može obavljati polove upravljanja projektom gradnje i ujedno biti nadzorni inženjer te građevine.

Također pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja obavlja djelatnost upravljanja projektom gradnje određene građevine ne može biti izvođač te građevine.

U odgovoru na vaš upit navodimo da pravna osoba može pružati usluge vođenja projekta i usluge stručnog nadzora građenja ako za to ima osobe koje ispunjavaju zakonom propisane uvjete, ali pri tome treba voditi računa da to ne bude na istoj građevini.

23. kolovoza 2021.

U skladu sa člankom 22. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015., 118/2018. i 110/2019.) pravna osoba registrirana za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja mora u obavljanju tih poslova imati zaposlenog ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera.

Također navodimo da se poslovi projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja mogu obavljati samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost (članak 18.).

1. Mišljenje Ministarstva rada iz kojeg je vidljivo da možete biti zaposleni u trgovačkom društvu i imati vlastiti Ured u kojem ne morate biti zaposleni.

2. Mišljenje Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja vezano uz obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja.

23. kolovoza 2021.

Povjerenstvo je mišljenja da treba razlikovati tehnologiju izrade čelične konstrukcije za koju navodite konkretne podatke, od obračuna usluge.

Prema podatcima iz vašeg upita za pretpostaviti je da se obračun vrši po mjesečnim situacijama i stvarno ugrađenim količinama i ako je tako nadzorni inženjer je u pravu da se priznaje samo količina koja je ugrađena na gradilištu. Sve je stvar opisa stavke troškovnika i ugovora investitora i izvođača. Ako je nešto sklop onda to ima funkciju tek kad se ugradi na gradilištu i tek se tada može utvrditi njegova tehnička ispravnost i potpunost.

Dakle, ako se radi o ugovoru kojim je definirano mjesečno plaćanje po stvarno ugrađenim količinama za koje se rade dokaznice mjera (građevinska knjiga) tu se naplaćuju po mjesečnim situacijama samo količine koje su ugrađene.

23. kolovoza 2021.

Sadržaj izvedbenog projekta propisan je odredbom članka 44. Pravilnika o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (Narodne novine, br. 118/2019., 65/2020.).

Navedenom odredbom propisano slijedeće:

1. Izvedbeni projekt za građevinu sadrži odgovarajuće projekte pojedinih struka kojima se razrađuje tehničko rješenje projektirane građevine, radi ispunjenja uvjeta određenih u glavnom projektu.
2. Izvedbeni projekt sadrži sve grafičke prikaze koje je, ovisno o vrsti građevine i njezinom tehničkom rješenju, potrebno imati na gradilištu kako bi se građevina mogla izvesti na način predviđen glavnim projektom (npr. planove oplata, nacrte armature, radioničke nacrte nosivih konstrukcija, izometrije, sheme stolarije i bravarije, nacrte detalja, detalje ugradnje opreme i instalacija i druge grafičke prikaze).
3. Izrada izvedbenog projekta može se prilagoditi dinamici građenja građevine, a za tehnički pregled, izvedbeni projekt treba biti opremljen prema odredbama ovoga Pravilnika.
4. Izrada izvedbenog projekta treba pratiti etapnost odnosno faznost građenja građevine.
5. Osim sadržaja propisanog u članku 17. stavku 1. ovoga Pravilnika, prva mapa izvedbenog projekta treba sadržavati i redoslijed, opis te prikaz etapnosti odnosno faznosti građenja.

Prema odredbi članka 45. stavka 1. istog Pravilnika izvedbeni projekt mora, ovisno o uvjetima, postupcima i drugim okolnostima građenja, sadržavati detaljnije opise i dodatne računske provjere.

Stavkom (2) propisano je da izvedbeni projekt može, ovisno o uvjetima, postupcima i drugim okolnostima građenja, sadržavati i detaljniju razradu programa kontrole i osiguranja kvalitete..

Stoga u odgovoru na vaš upit navodimo da je radionička dokumentacija sastavni dio izvedbenog projekta, te je projektant izvedbenog projekta dužan izraditi taj projekt u skladu sa važećim propisima i u skladu sa ugovorom koji je sklopio sa Naručiteljem.

U praksi se javljaju i slučajevi da Naručitelji sklapaju ugovor sa Izvođačem za izradu radioničke dokumentacije, s namjerom da je prilagodi svojoj tehnologiji izvođenja (montaže) i da se na taj način postignu znatne uštede kod izgradnje koje mogu višestruko nadmašiti vrijednost izrade radioničke dokumentacije. Međutim ti pravni odnosi su u domeni ugovornog prava.

24. kolovoza 2021.

Odlazak u mirovinu nije više po sili zakona razlog za prestanak članstva u Komori, već u skladu sa odredbom članka 32. stavak 1. podstavak 5. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, br. 78/2015., 114/2018. i 110/2019.) članstvo u Komori prestaje ako to član sam pisanim putem zatraži.

Slijedom navedenog, u skladu sa važećim propisima ovlašteni inženjer građevinarstva može i nakon ispunjenja uvjeta za mirovinu nastaviti raditi poslove za koje je ovlašten, u skladu sa propisima o radu i mirovinskom osiguranju.

Korisnicima mirovine, ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, omogućen je rad do polovice punog radnog vremena temeljem ugovora o radu, uz zadržavanje isplate mirovine. Međutim u tom dijelu vas upućujemo na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje koji je nadležan za tumačenje navedenih propisa.

Prema članku 19. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015., 118/2018. i 110/2019.) ovlašteni inženjeri mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost. Svi navedeni subjekti za usluge koje obavljaju ispostavljaju račun.

Poslovi stručnog nadzora građenja ne mogu se ugovarati između investitora i nadzornog inženjera na temelju ugovora o djelu. Eventualno pravna osoba registrirana za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja koja ispunjava uvjete iz članka 22. stavka 1. navedenog Zakona, ovisno o građevini koju projektira, odnosno na kojoj provodi stručni nadzor građenja, a koja nema zaposlene sve potrebne ovlaštene inženjere, odnosno ovlaštenog arhitekta iste mora osigurati putem ugovora u skladu s odredbama posebnih propisa.

Postoji mogućnost obavljanja određenih poslova i bez stupanja u radni odnos i to po osnovi ugovora o djelu. U slučaju rada po ugovoru o djelu ne gubi se pravo na isplatu mirovine. Predmet ugovora o djelu mogu biti određeni poslovi koji nemaju karakter stalnosti već jednokratnosti, a koji se obično sastoje u izvršenju nekog fizičkog ili intelektualnog rada određene količine i kakvoće, do određenog roka i uz određenu naknadu, a obično ne u prostorijama naručitelja posla. Isplata po ugovoru o djelu vrši se na račun izvršitelja kao fizičke osobe.

Također, skrećemo pozornost da ste u slučaju rada u Uredu samostalnog ovlaštenog inženjera obvezni na mirovinsko osiguranje sukladno članku 10. stavku 1. točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju, pri čemu nema mogućnosti prijave manje od punog radnog vremena, jer bi u protivnom došlo do obustave mirovine.

24. kolovoza 2021.

U okviru nadležnosti Komore navodimo da bi odgovarajući dokaz o ispunjavanju uvjeta iz članaka 24. i 25. stavak 2. podstavak 1. bila diploma o završenom studiju (najmanje 180 ECTS-a) , te Uvjerenje o položenom stručnom ispitu (za sudionika u gradnji).

Također navodimo da izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, odnosno osobu za vođenje manje složenih radova, ovisno o radovima koje izvodi, osim u slučajevima iz članka 25.b ovog Zakona. Pod pojmom zaposlene osobe podrazumijeva se da je osoba u radnom odnosu na temelju ugovora o radu u skladu sa propisima o radu.

24. kolovoza 2021.

Institut privremenih i/ili povremenih poslova uveden je u Zakon o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje kao implementacija Direktive o uslugama i Direktive o priznavanju stručnih kvalifikacija i to isključivo za ovlaštene fizičke osobe iz država ugovornica EGP-a.

Od stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 110/2019.) ovlaštene fizičke osobe iz država ugovornica EGP-a mogu obavljati poslove inženjera gradilišta i/ili voditelja radova u Republici Hrvatskoj, međutim za njih ne vrijedi obveza podnošenja izjave Komori i ishođenja potvrde za privremeno i/ili povremeno obavljanje poslova u skladu sa odredbama članaka 61. do 66. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015., 118/2018. i 110/2019.).

Obveza podnošenja izjave za privremeno i/ili povremeno obavljanje poslova propisana je za stranu pravnu ili stranu fizičku osobu obrtnika koja namjerava obavljati djelatnost građenja u Republici Hrvatskoj (članak 69) uz pretpostavku uzajamnosti.

Također inženjeri gradilišta iz država ugovornica EGP-a, država članica Svjetske trgovinske organizacije kao i trećih država sa kojima je uspostavljena uzajamnost mogu u Republici Hrvatskoj obavljati stručne poslove inženjera gradilišta i/ili voditelja radova trajno, na način kako je opisano u prvom dopisu koji vam je dostavljen.

U nastavku vam dajemo dio tumačenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine o pitanju koje ste postavili:

"Osobe koje su stručnu kvalifikaciju inženjera gradilišta i/ili voditelja radova stekle u državi ugovornici Europskog gospodarskog prostora, u daljnjem tekst: EGP, mogu te poslove u RH obavljati na privremenoj ili povremenoj osnovi ali pritom moraju ispunjavati uvjete za obavljanje tih poslova u državi poslovnog nastana (i nemaju obvezu prije prvog posla u RH o tome izjavom u pisanom ili elektroničkom obliku izvijestiti Komoru).

S tim u vezi napominjemo da prema članku 69. stavku 1. Zakona, strana pravna ili strana fizička osoba obrtnik sa sjedištem u drugoj državi koja obavlja djelatnost građenja (izvođač), može u RH na privremenoj i povremenoj osnovi, pod pretpostavkom uzajamnosti, obavljati one poslove koje je prema propisima države u kojoj ima sjedište ovlaštena obavljati ako prije početka prvog posla izjavom u pisanom ili elektroničkom obliku izvijesti o tome Ministarstvo, uz uvjet da dostavi isprave kojima se dokazuje:

• pravo obavljanja djelatnosti građenja u državi sjedišta strane osobe
• da je pokrivena jamstvom, odnosno osiguranjem od odgovornosti za štetu koju bi obavljanjem djelatnosti građenja mogla učiniti investitoru ili drugim osobama, pri čemu se priznaje jednakovrijedno jamstvo, odnosno osiguranje sklopljeno u državi sjedišta strane osobe.

Prema stavku 2. istoga članka, pretpostavka uzajamnosti se primjenjuje samo na države koje nisu članice Svjetske trgovinske organizacije te se skreće pozornost da pretpostavka uzajamnosti nije ispunjena u slučaju Republike Srbije te Bosne i Hercegovine.

Ministarstvo provodi provjeru podataka iz članka 69. stavka 1. i o tome izdaje potvrdu. Dakle, dokaz o ispunjavanju uvjeta za stranog izvođača koji djelatnost građenja obavlja na privremenoj ili povremenoj osnovi je dokument kojim dokazuje da je prije početka prvog posla izjavom u pisanom ili elektroničkom obliku o tome obavijestio Ministarstvo i dostavio propisane isprave ili potvrda Ministarstva.

Iz navedenog je ujedno razvidno da je obaveza dokazivanja ispunjavanja uvjeta za obavljanje poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova iz države ugovornice EGP-a u državi poslovnog nastana na izvođaču koji zapošljava inženjera gradilišta i/ili voditelja radova. (Napomena: Komora ne vodi evidenciju osoba koje privremeno ili povremeno obavljaju poslove inženjera gradilišta i/ili voditelja radova iz EGP-a, slijedom čega Komora o tome ne izdaje nikakav dokument.)

Prema članku 70. Zakona, strana pravna ili strana fizička osoba obrtnik koja obavlja djelatnost građenja u drugoj državi može u RH trajno obavljati djelatnost, pod pretpostavkom uzajamnosti, pod istim uvjetima kao i osoba sa sjedištem u RH, u skladu s ovim Zakonom i drugim posebnim propisima, što podrazumijeva da u obavljanju djelatnosti građenja pravna ili fizička osoba obrtnik ispunjava uvjete propisane člancima 29. i 30. Zakona, odnosno uvjete da mora:

• biti registrirana za obavljanje djelatnosti građenja
• imati osiguranje od odgovornosti za štetu koju bi obavljanjem djelatnosti mogla učiniti investitoru ili drugim osobama
• u obavljanju djelatnosti građenja osigurati da pojedini rad izvodi osoba koja ima odgovarajuće stručne kvalifikacije
• imati zaposlenu osobu za vođenje građenja, odnosno inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, odnosno osobu za vođenje manje složenih radova, ovisno o radovima koje izvodi, osim u slučajevima iz članka 25.b Zakona."

24. kolovoza 2021.

Hrvatska komora inženjera građevinarstva nema nadležnost davati tumačenja vezano uz konkretne ugovorne odnose kao i postupke javne nabave.

Međutim načelno navodimo da je prema članku 68. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/2013., 20/2017., 39/2019., 125/2019.) Glavni projekt skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine i dokazuje ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu te drugih propisanih i određenih zahtjeva i uvjeta.

Glavni projekt ovisno o vrsti građevine, odnosno radova sadrži: arhitektonski projekt, građevinski projekt, elektrotehnički projekt, strojarski projekt.

Člankom 69. stavak 2. istoga Zakona propisano je da izradi glavnog projekta, odnosno pojedinih projekata koje sadrži, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno prethodi izrada elaborata (npr. krajobraznog, geomehaničkog, prometnog i dr.) među kojima je i elaborat tehničko tehnološkog rješenja.

Elaborati služe kao podloga za izradu projekta.

24. kolovoza 2021.

Mišljenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine:

• MIGIPU voditelj radova inženjer gradilišta
• MGIPU imenovanje glavnog inženjera gradilišta

24. kolovoza 2021.

Referencu daje/priznaje investitor, odnosno osoba kojoj je posao obavljen. Za davanje reference mjerodavna je činjenica tko je dotične radove izvršio.

Ako se radi o poslovima projektiranja za koje je ugovor o projektiranju sa investitorom sklopilo trgovačko društvo u kojem ste bili zaposleni, navedena tvrtka će svakako htjeti koristiti referencu za navedene poslove, međutim ukoliko vam investitor ili bivši poslodavac ne priznaju referencu, tada ostaje mogućnost da izvršavanje navedenih poslova dokažete naslovnom stranicom projekta na izradi kojeg ste sudjelovali kao projektant/glavni projektant ili drugim odgovarajućim dokumentom koji ste potpisali u svojstvu projektanta/glavnog projektanta.

24. kolovoza 2021.

Tumačenje odredaba Zakona o gradnji u nadležnosti Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se stručno mišljenje kako slijedi:

Prema odredbi članka 56. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/2013., 20/2017., 39/2019., 125/2019.) nadzorni inženjer je fizička osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer i provodi u ime investitora stručni nadzor građenja.

Člankom 58. stavkom 1. istog Zakona propisane su dužnosti nadzornog inženjera u provedbi stručnog nadzora građenja:

1. nadzirati građenje tako da bude u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom, ovim Zakonom, posebnim propisima i pravilima struke
2. utvrditi ispunjava li izvođač i odgovorna osoba koja vodi građenje ili pojedine radove uvjete propisane posebnim zakonom
3. utvrditi je li iskolčenje građevine obavila osoba ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu
4. odrediti provedbu kontrolnih ispitivanja određenih dijelova građevine u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta predviđenih glavnim projektom ili izvješćem o obavljenoj kontroli projekta i obveze provjere u pogledu građevnih proizvoda
5. bez odgode upoznati investitora sa svim nedostacima, odnosno nepravilnostima koje uoči u glavnom projektu i tijekom građenja, a investitora i građevinsku inspekciju i druge inspekcije o poduzetim mjerama
6. sastaviti završno izvješće o izvedbi građevine.

Nadzorni inženjer dužan je u provedbi stručnog nadzora građenja, kada za to postoji potreba, odrediti način otklanjanja nedostataka, odnosno nepravilnosti građenja građevine. Način otklanjanja nedostataka, odnosno nepravilnosti upisuje se u građevinski dnevnik.

Slijedom navedenog iz citiranih odredaba važećih propisa proizlazi koliko je značajna uloga nadzornog inženjera kao sudionika u gradnji koji je zadužen za kontrolu usklađenosti gradnje sa ishođenim dozvolama, kao i važećim propisima. Nadzorni inženjer ovlašten je bez odgode upoznati investitora sa svim nedostacima, odnosno nepravilnostima koje uoči u glavnom projektu i tijekom građenja, a investitora i građevinsku inspekciju i druge inspekcije o poduzetim mjerama.

Iz navedenih propisa vidljivo je da je uloga nadzornog inženjera pored ostalog i zaštita javnog interesa i sigurnosti gradnje.

U konkretnom slučaju koji navodite investitor vas je angažirao za provođenje stručnog nadzora građenja za izgradnju građevine kojoj je moguće pristupiti tek nakon uklanjanja postojeće građevine.

U tom slučaju nadzorni inženjer dužan je i u toj prethodnoj fazi kontrolirati da li se uklanjanje građevine obavlja u skladu sa Zakonom o gradnji.

Člankom 76. Zakona o gradnji propisano je slijedeće:

(1) Projekt uklanjanja građevine je projekt kojim se tehnički razrađuju rješenja, odnosno postupak i način uklanjanja građevine i stvari koje se nalaze u građevini, prethodno rješavanje pitanja odvajanja priključaka građevine na energetsku i/ili drugu infrastrukturu, sigurnosne mjere, mjere gospodarenja otpadom, oporabe i/ili zbrinjavanja otpada iz građevine i otpada nastalog uklanjanjem građevine sukladno propisima koji uređuju gospodarenje otpadom te odvoz i zbrinjavanje građevinskog materijala nastalog uklanjanjem građevine.

(2) Projekt uklanjanja građevine ili njezina dijela sadrži:

1. nacrte, proračune i/ili druge inženjerske dokaze da tijekom uklanjanja neće doći do gubitka stabilnosti konstrukcije kojim bi se ugrozio život i zdravlje ljudi ili okoliš
2. tehnički opis uklanjanja građevine ili njezina dijela i način gospodarenja građevnim materijalom i otpadom nastalim uklanjanjem građevine i uređenja građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru nakon uklanjanja građevine ili njezina dijela
3. proračun stabilnosti okolnog i drugog zemljišta i/ili okolnih i drugih građevina ako uklanjanje građevine ili način njezina uklanjanja utječe na stabilnost tog zemljišta i/ili ispunjavanje temeljnih zahtjeva tih građevina.

(3) Projekt uklanjanja građevine podliježe kontroli projekata u odnosu na mehaničku otpornost i stabilnost ako način uklanjanja i/ili uklanjanje građevine utječe na stabilnost okolnog i drugog zemljišta i/ili ispunjavanje temeljnih zahtjeva drugih građevina.

Nadzorni inženjer je dužan upozoriti investitora i izvođača ukoliko neki od zakonom propisanih dokumenata nedostaje na gradilištu, te zaustaviti daljnje radove dok se ne pribavi odgovarajuća dokumentacija.

Što se tiče ugovornih odnosa između investitora i izvođača odnosno investitora i projektanta Komora ne može dati mišljenje tko od sudionika u gradnji treba snositi trošak izrade i pribavljanja dokumentacije s obzirom da se radi o ugovornim odnosima. Ukoliko pojedine usluge nisu obuhvaćene ugovorom, a nužne su u postupku gradnje potrebno ih je naknadno regulirati dodatkom ugovora.

Napominjemo da je pri Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva osnovan Centar za mirenje te Vas upućujemo da eventualne prijepore između sudionika u gradnji možete na brz, efikasan i ekonomičan način riješiti u postupku mirenja. Centar za mirenje pruža usluge rješavanja sporova mirenjem u kojem jedan ili više izmiritelja pomaže strankama - domaćim i stranim fizičkim i pravnim osobama da zaključe nagodbu u građanskim, trgovačkim, radnim i drugim imovinskopravnim sporovima o pravima kojima slobodno raspolažu.

24. kolovoza 2021.

Tumačenje propisa iz područja gradnje u nadležnosti je Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje:

Prema odredbi članka 137. stavka 1. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/2013., 20/2017., 39/2019., 125/2019.) Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik građevine. Stavkom 2. istoga članka navedenoga Zakona je propisano da zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole investitor, odnosno vlasnik građevine prilaže:

1. fotokopiju građevinske dozvole, odnosno primjerak glavnog projekta za građevinu koja se može graditi ili radove koji se mogu izvoditi bez građevinske dozvole na temelju glavnog projekta;
2. podatke o sudionicima u gradnji;
3. pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine;
4. završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine;
5. izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina smještena na građevnoj čestici, odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom;
6. geodetsku snimku izvedenog stanja građevine ili geodetski elaborat i/ili drugi akt određen posebnim propisima na temelju kojega se u katastru, odnosno katastru infrastrukture i zemljišnoj knjizi evidentiraju zgrade, druge građevine, odnosno način korištenja zemljišta s podacima o lomnim točkama građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru prikazane u GML formatu u elektroničkom obliku;
7. dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se radi o građevini za koju se lokacijskom dozvolom određuje obuhvat zahvata u prostoru unutar kojega se parcelacijskim elaboratom formira građevna čestica, osim za izdavanje privremene uporabne dozvole iz članka 145. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona i
8. energetski certifikat zgrade, ako se zahtjev podnosi za zgradu koja mora ispunjavati zahtjeve energetske učinkovitosti.

Dakle iz citiranih odredbi je vidljivo da se uz zahtjev za izdavanje uporabne dozvole ne prilaže mišljenje (izjava) o usklađenosti izvedene građevine sa glavnim projektom.

Prema odredi članak 3. stavak 1. Pravilnika o tehničkom pregledu (Narodne novine, br. 46/2018. i 98/2019.) tehničkom pregledu dužni su prisustvovati svi sudionici u gradnji, te voditelju tehničkog pregleda i predstavnicima javnopravnih tijela dati odgovore i objašnjenja koja od njih zatraže, kao i sve podatke, dokumente i izjave potrebne za obavljanje tehničkog pregleda i izdavanje uporabne dozvole. Prema stavku 2. istoga članka Pravilnika projektant glavnog projekta dužan je na tehničkom pregledu dati mišljenje o usklađenosti izgrađene građevine ili njezinog dijela s glavnim projektom koji je sastavni dio građevinske dozvole, odnosno s glavnim projektom za građevine 3. skupine i očitovanje o projektantskom nadzoru ako je obavljen.

Dakle iz citiranih odredbi je vidljivo da je projektant glavnog projekta dužan na tehničkom pregledu dati mišljenje o usklađenosti izgrađene građevine ili njezinog dijela s glavnim projektom koji je sastavni dio građevinske dozvole, odnosno s glavnim projektom za građevine 3. skupine i očitovanje o projektantskom nadzoru ako je obavljen.

U slučaju kao što je predmetni, odnosno u situaciji ako glavni projektant iz različitih razloga ne može prisustvovati tehničkom pregledu i dati mišljenje iz stavka 2. članka 3. Pravilnika o tehničkom pregledu, nema zapreke da tehničkom pregledu prisustvuje druga ovlaštena osoba koju ugovaratelj imenuje za "novog" glavnog projektanta.

24. kolovoza 2021.

Odredbom članka 48. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/2013., 20/2017., 39/2019., 125/2019.) propisano je da su sudionici u gradnji: investitor, projektant, izvođač, nadzorni inženjer i revident.

Dužnosti nadzornog inženjera propisane su člankom 58. Zakona o gradnji a Pravilnikom o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera (Narodne novine, br. 111/2014., 107/2015., 20/2017., 98/2019., 121/2019.) propisuje se način provedbe stručnog nadzora grđenja, uvjeti i način vođenja građevinskog dnevnika i sadržaj završnog izvješća nadzornog inženjera.

Provedba propisanih dužnosti i način otklanjanja nedostataka, odnosno nepravilnosti iz stavka 2. članka 58. Zakona o gradnji upisuje se u građevinski dnevnik.

Odredbom članka 22. navedenog Pravilnika propisano je što sadrži završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine, a u skladu sa člankom 23. završno izvješće izrađuje nadzorni inženjer koji je bio imenovan u trenutku završetka građenja na temelju zapisnika o primopredaji radova i dokumentacije od prethodnih nadzornih inženjera.

Člankom 24. propisano je da završno izvješće glavnog nadzornog inženjera sadrži podatke o građevini i građevinskoj dozvoli, izjavu o cjelovitosti i međusobnoj usklađenosti stručnog nadzora, te o usklađenosti izvedbe građevine s građevinskom dozvolom kao i podatke o objedinjavanju građevinskog dnevnika te o izvješćima svih nadzornih inženjera koji su bili imenovani tijekom građenja.

Člankom 26. Pravilnika propisano je da istinitost i točnost izjava, podataka, izvješća i očitovanja iz članaka 22., 23., 24. i 25. ovog Pravilnika potvrđuje nadzorni inženjer odnosno glavni nadzorni inženjer potpisom završnog izvješća i otiskom pečata ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera.

Slijedom navedenog iz citiranih odredaba važećih propisa proizlazi koliko je značajna uloga nadzornog inženjera kao sudionika u gradnji koji je zadužen za kontrolu usklađenosti gradnje sa ishođenim dozvolama, kao i važećim propisima. Nadzorni inženjer ovlašten je bez odgode upoznati investitora sa svim nedostacima, odnosno nepravilnostima koje uoči u glavnom projektu i tijekom građenja, a investitora i građevinsku inspekciju i druge inspekcije o poduzetim mjerama.

Iz navedenih propisa vidljivo je da je uloga nadzornog inženjera pored ostalog i zaštita javnog interesa i sigurnosti gradnje.

Stoga postupanje neovlaštenih osoba (savjetnika, tehničke podrške i sl zaposlenih ili angažiranih od investitora) nije utemeljeno na važećim propisima.

Takovo postupanje može dovesti do situacije da nadzorni inženjer, u završnom izvješću koje potpisuje i za čiju istinitost i točnost je odgovoran, navede netočne podatke koje su mu naložili savjetnici investitora. Stoga vas upućujemo da investitora uputite na vaše zakonom propisane nadležnosti i odgovornosti kao sudionika u gradnji i sporno postupanje osoba na koje ukazujete.

01. listopada 2020.

Odgovor

22. rujna 2020.

Dopisom od 16. rujna 2020. godine upućenim putem e-maila obratili ste se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa zahtjevom za tumačenjem članka 50. stavka 1. podstavka 1. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje, kako bi ovlašteni inženjeri građevinarstva prilikom projektiranja sustava vodovoda i kanalizacije izbjegli pogrešna tumačenja pojedinih referenata u Upravnim odjelima za prostorno uređenje i graditeljstvo.

U vezi vašeg dopisa navodimo da je tumačenje propisa iz područja graditeljstva u nadležnosti Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se stručno mišljenje.

Vaš upit razmatralo je Povjerenstvo za pitanja struke Hrvatske komore inženjera građevinarstva te je zauzelo slijedeće stajalište:

Prema odredbi članka 50. stavka 1. podstavka 1. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015., 118/2018. i 110/2019.) u okviru zadaća građevinske struke u obavljanju poslova projektiranja i kontrole projekata je i izrada građevinskih projekata za sve građevine, uključujući sve projekte instalacije vodovoda i kanalizacije. Navedeno uključuje i ovlaštenje za izradu projekta crpne stanice koji uključuje hidraulički proračun radi odabira odgovarajuće crpke i ostale hidromehaničke opreme.

22. rujna 2020.

Prema odredbi članka 55. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/2013., 20/2017., 39/2019. i 125/2019.) izvođač imenuje inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova u svojstvu osobe koja vodi građenje, odnosno pojedine radove. Inženjer gradilišta, odnosno voditelj radova odgovoran je izvođaču za provedbu obveza iz članka 54. ovoga Zakona.

Prema stavku 2. istog članka ako u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, investitor ugovorom o građenju određuje glavnog izvođača koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i koji imenuje glavnog inženjera gradilišta.

Glavni inženjer gradilišta odgovoran je glavnom izvođaču za cjelovitost i međusobnu usklađenost radova, za provedbu obveza iz članka 54. te ujedno koordinira primjenu propisa kojima se uređuje sigurnost i zdravlje radnika tijekom izvođenja radova.

Slijedom navedenog u konkretnom slučaju koji navodite ako investitor nije imenovao glavnog izvođača, onda građenje vodi inženjer gradilišta koji je imenovan od izvođača koji je sklopio ugovor o građenju sa investitorom, i koji je imenovan na temelju članka 55. stavak 1. Zakona o gradnji.

Inženjeri gradilišta od podizvođača vode pojedine radove, a ne građenje.

22. rujna 2020.

Dopisom od 14. rujna 2020. godine upućenim putem e-maila, obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite da su po pravomoćnoj građevinskog dozvoli iz 2017. god. započeli građevinski radovi na izgradnji obiteljske kuće u Zagrebu i da su isti dovršeni 2020. godine. Dodatno navodite da su plaćene sve naknade (komunalni, vodni doprinos), kuća je završena, svi priključci su izvedeni, te je pripremljena sva dokumentacija za tehnički pregled i uporabnu dozvolu. Ističete da je u konkretnom slučaju propuštena prijava početka građenja te da u uredu za graditeljstvo nadležnom za izdavanje dozvola navode da je zbog istoga upitno ishođenje uporabne dozvole.

S tim u svezi postavljate pitanje da li vlasnik ima pravo na tehnički pregled i uporabnu dozvolu, te na koji način i pod kojim uvjetima.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je tumačenje propisa iz područja gradnje u nadležnosti Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Prema odredbi članka 131. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/2013., 20/2017., 39/2019. i 125/2019.) investitor je dužan tijelu graditeljstva, najkasnije u roku od osam dana prije početka građenja, odnosno nastavka radova pisano prijaviti početak građenja.

Ukoliko investitor propusti izvršiti navedenu zakonsku obvezu odredbom članka 162. stavak 2. točka 9. propisan je prekršaj, a stavkom 3. istog članka propisana je prekršajna kazna za fizičku osobu investitora za navedeni prekršaj.

U vezi vašeg upita upućujemo vas da investitor odnosno vlasnik građevine u skladu sa člankom 137. Zakona o gradnji ima pravo podnijeti zahtjev za izdavanje uporabne dozvole, te istom priložiti dokumentaciju propisanu stavkom 2. istoga članka.

Uporabna dozvola izdaje se ako su ispunjeni uvjeti iz članka 144. Zakona o gradnji, a okolnost da u konkretnom slučaju nije prijavljen početak gradnje po našem mišljenju ne može biti zapreka za izdavanje uporabne dozvole, ako su ispunjeni uvjeti iz navedene odredbe Zakona o gradnji.

24. kolovoza 2020.

1. Da li je kod izvedbe/rekonstrukcije zgrada 3a i 3b skupine gdje se zahtjeva samo nadzor bitnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti, dovoljan samo nadzorni inženjer građevinske struke (član komore), a da "pod nadzore" za elektroinstalacije i strojarske instalacije nije potrebno angažirati za takvu vrstu zgrada, bez obzira jesu li zastupljeni ti radovi ili nisu.
   
   
• općenito, kod kojih zgrada (kojih skupina?) postoji zahtjev za angažmanom 'pod nadzora' elektro i strojarske struke, a kod kojih ne.
• Da li glavni nadzorni inženjer, ujedno i inženjer građevinsko obrtničkih radova može pokriti nadzor izvedbe instalacija vode i odvodnje i izvedbe grijanja peći na drva, a da li za određenu skupinu građevina može recimo i centralno grijanje, ventilaciju i plin?
2. Što se tiče izvođača da li i kod njega ima određenih redukcija u smislu odgovornosti, da li za zgrade 3a i 3b skupine, može glavni izvođač "pokriti" sve radove, odnosno da inženjer gradilišta vodi dnevnike za građ.obrtničke, elektroinstalacije i strojarske, te da osim drugih obaveza pokrije sve radove svojom Izjavom o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine, ili i dalje postoji obaveza da podizvođači imenuju svoje voditelje radova, te da oni ispišu Izjavu za svoju vrstu radova?

Konačno da li može biti imenovan inženjer gradilišta netko tko je diplomirani inženjer arhitekture?

Vezano uz vaš upit obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja. Međutim u okvirima nadležnosti Komore dajemo pregled relevantnih odredaba važećih propisa koje se odnose na pitanja koja ste postavili.

U odgovoru na vaše prvo pitanje navodimo da se prema odredbi članka 59. stavak 1. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/2013., 20/2017., 39/2019. i 125/2019.) stručni nadzor građenja provodi prilikom građenja, svih građevina i izvođenja svih radova za koje se izdaje građevinska dozvola i/ili uporabna dozvola, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

Stavkom 2. istog članka propisano je da se stručni nadzor građenja zgrada 3.a i 3.b skupine provodi samo u odnosu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti.

Međutim člankom 128. stavak 3. Zakona o gradnji i s tim u vezi člankom 6. stavak 5. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (Narodne novine, br. 112/2017., 34/2018., 36/2019., 98/2019. i 31/2020.) propisano je da se stručni nadzor građenja provodi nad građenjem građevina iz članka 4. i 5a stavka 2. navedenog Pravilnika i nad izvođenjem radova iz članka 5. toga Pravilnika.

Prema odredbi članka 57. Zakona o gradnji na građevinama na kojima se izvodi više vrsta radova ili radovi većeg opsega stručni nadzor mora provoditi više nadzornih inženjera odgovarajuće struke, a u tom slučaju investitor ili osoba koju on odredi dužna je pisanim ugovorom odrediti glavnog nadzornog inženjera.

Prema stavku 3. i 4. toga članka glavni nadzorni inženjer odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog nadzora građenja i dužan je o tome sastaviti završno izvješće.

Način provedbe stručnog nadzora građenja, uvjeti i način vođenja građevinskog dnevnika i sadržaj završnog izvješća nadzornog inženjera propisani su Pravilnikom o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera (Narodne novine, br. 111/2014., 107/2015. i 20/2017.).

Slijedom navedenog glavni nadzorni inženjer dužan je izdati završno izvješće glavnog nadzornog inženjera koje sadrži podatke o građevini i građevinskoj dozvoli, izjavu o cjelovitosti i međusobnoj usklađenosti stručnog nadzora, te o usklađenosti izvedbe građevine s građevinskom dozvolom, kao i podatke o objedinjavanju građevinskog dnevnika, te o izvješćima svih nadzornih inženjera koji su bili imenovani tijekom građenja.

Iznimno, glavni nadzorni inženjer prema članku 57. stavak 4. Zakona o gradnji može biti istodobno i nadzorni inženjer za određenu vrstu radova i jedino u tom slučaju bi trebao potpisati i to izvješće.

Nadalje, odredbom članka 53. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015., 118/2018. i 110/2019.) propisano je da arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka u obavljanju poslova stručnog nadzora građenja provodi nadzor nad izvođenjem radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati.

Građevinska struka može obavljati i poslove stručnog nadzora građenja građevina i izvođenja radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati arhitektonska struka,

Arhitektonska struka može obavljati i poslove stručnog nadzora izvođenja radova na zgradama koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati građevinska struka, a za koje prema posebnom propisu nije potrebna kontrola glavnog projekta.

Zadaće struka u poslovima projektiranja propisane su odredbama 49. do 52. navedenog Zakona.

Iz izloženog je vidljivo da Zakon o gradnji propisuje samo stručni nadzor temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti, te se na tehnički pregled poziva samo investitor (članak 140, stavak 3). To znači da je obveza samo dostaviti završno izvješće nadzornog inženjera koje će se predati voditelju tehničkog pregleda.

Pravilnik propisuje obavezu provođenja stručnog nadzora elektro ili strojarskih radova za koje se mora IZRADITI GLAVNI PROJEKT (ako takvi radovi postoje) - čl. 4 (Narodne novine, br. 31/2020.). Stoga ako postoji potreba za izvođenjem elektro i strojarskih radova, a to je slučaj i kod obične stambene građevine s recimo kombi bojlerom, treba imenovati voditelja radova elektro i strojarskih instalacija te isto tako osigurati i nadzor nad tim radovima. Kao što je vidljivo iz gore citiranih odredaba Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje to ne može raditi građevinska i arhitektonska struka, ali ovlašteni inženjera građevinarstva može raditi nadzor vodovoda i kanalizacije.

U vezi vašeg drugog pitanja navodimo slijedeće:

Prema odredbi članka 54. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka u obavljanju poslova vođenja građenja vodi građenje građevina i izvođenje radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati.

Građevinska struka može obavljati poslove vođenja građenja građevina i izvođenja radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati arhitektonska struka.

Arhitektonska i građevinska struka mogu obavljati i poslove vođenja građenja zgrada i izvođenja radova na zgradi koje su prema ovome Zakonu ovlaštene projektirati arhitektonska i građevinska struka.

Odredbom članka 55. stavak 2. Zakona o gradnji propisano je da ako u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, investitor ugovorom o građenju određuje glavnog izvođača koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i koji imenuje glavnog inženjera gradilišta.

Prema stavku 3. istog članka glavni inženjer gradilišta odgovoran je glavnom izvođaču, za cjelovitost i međusobnu usklađenost radova, za međusobnu usklađenost provedbe obveza iz članka 54. ovoga Zakona te ujedno koordinira primjenu propisa kojima se uređuje sigurnost i zdravlje radnika tijekom izvođenja radova.

Glavni inženjer gradilišta može biti istodobno i inženjer gradilišta jednog od izvođača, odnosno voditelj radova za određenu vrstu radova.

Pravilnikom o sadržaju pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine (Narodne novine, br. 43/2014.) propisan je sadržaj pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine.

24. kolovoza 2020.

Zakon o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje iz 2015. godine uveo novinu da se reguliraju samo poslovi sudionika u gradnji a suradnici projektanta i nadzornog inženjera i pripravnici brisani iz navedenog Zakona.

Međutim i nadalje nema pravne zapreke da projektant i nadzorni inženjera u obavljanju svog posla angažiraju suradnike koji radom uz projektanta ili nadzornog inženjera stječu odgovarajuće stručno iskustvo za upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva.

Naime, člankom 27. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, br. 78/2015., 114/2018. i 110/2019.) propisani su uvjeti za upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva, te stjecanje ovlaštenja za obavljanje stručnih poslova projektiranja i stručnog nadzora građenja.

Za upis u navedeni imenik potreban je odgovarajući stupanj stručne spreme (300 ECTS bodova) i položeni stručni ispit te odgovarajuće iskustvo na poslovima u struci od najmanje dvije godine, ili da je osoba nakon završenog preddiplomskog studija (180 ECTS bodova) provela tri godine na odgovarajućim poslovima u struci i nakon toga završila i odgovarajući diplomski ili stručni studij (+120 ECTS bodova) i nakon završetka tog studija provela na odgovarajućim poslovima u struci jednu godinu.

300 ECTS + 2 g. radnog iskustva na odgovarajućim poslovima u struci ili
180 ECTS + 3 g. + (120 ECTS + 1g.) ili
300 ECTS + 10 g. na poslovima graditeljstva i/ili prostornoga uređenja u državnoj upravi ili JLP(R)S

Odredbom članka 10. stavak 3. podstavak 5. Pravilnika o upisima u Imenike, upisnike i evidencije Hrvatske komore inženjera građevinarstva od 5. veljače 2020. godine propisano je da se poslovi u struci koji su potrebni za upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva dokazuju: potvrdom poslodavca za koga je podnositelj zahtjeva obavljao poslove, ili preslikama gotovih naslovnica projekta potpisanih i ovjerenih od odgovornog projektanta na kojoj se navode suradnici u projektiranju; ili preslikama rješenja o imenovanju suradnika nadzornom inženjeru; ili ovjerom popisa poslova od strane ovlaštenog inženjera građevinarstva pod čijim je nadzorom podnositelj zahtjeva obavljao poslove suradnika projektanta i/ili suradnika nadzornog inženjera).

Slijedom navedenog, imenovanje suradnika kao akt poslodavca je i dalje moguće ali nije jedini način dokazivanja rada na odgovarajućim stručnim poslovima.

Tko može biti izvođač?

Odredbom članka 29. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015., 114/2018. i 110/2019.) propisano je da graditi i/ili izvoditi radove na građevini može pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno za izvođenje pojedinih radova (u daljnjem tekstu: izvođač) koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, te posebnim propisima.

Prema odredbi članka 30. stavka 1. istog Zakona izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, odnosno osobu za vođenje manje složenih radova, ovisno o radovima koje izvodi, osim u slučajevima iz članka 25b ovoga Zakona.

Pod pojmom zaposlen podrazumijeva se da je osoba u radnom odnosu na temelju ugovora o radu, u skladu s propisima o radu, dakle u punom ili nepunom radnom vremenu, na određeno ili neodređeno vrijeme.

Odredba članka 25b se odnosi na posebne slučajeve građenja kada se na građevini izvode manje složeni radovi različitih struka, za vođenje tih radova može se imenovati voditelj radova iz članka 25., odnosno osoba koja je završila srednju školu po programu za tehničara (čl. 25.b stavak 2.)

Prema stavku 3. toga članka Izvođač iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona koji za pojedini rad nema zaposlenu osobu s odgovarajućim stručnim kvalifikacijama sudjelovanje te osobe u građenju građevine koju gradi može osigurati sklapanjem ugovora o poslovno tehničkoj suradnji s drugim izvođačem koji izvodi radove na istoj građevini i ima zaposlenu takvu osobu.

Stavkom 4. propisano je da inženjer gradilišta i/ili voditelj radova, koji je zaposlenik glavnog izvođača, mora osigurati cjelovitost i međusobnu usklađenost radova koje izvode izvođači iz stavka 3.

Da li inženjer gradilišta može obavljati poslove vođenja građenja za drugog izvođača?

Odredbom članka 55. stavka 2. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/2015., 20/2017., 39/2019. i 125/2019.) propisano je da u slučaju kad u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, investitor ugovorom o građenju određuje glavnog izvođača koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i koji imenuje glavnog inženjera gradilišta.

Sukladno članku 55. stavku 4. Zakona o gradnji, glavni inženjer gradilišta može biti istodobno i inženjer gradilišta jednog od izvođača.

Stajalište Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja o pitanju koje ste postavili je da je moguće obavljanje poslova inženjera gradilišta kao vanjskog stručnjaka jedino u slučaju kada je to zaposlenik drugog izvođača koji izvodi radove na istoj građevini, a izvođači su međusobno sklopili ugovor o poslovno tehničkoj suradnji.

Tko može obavljati djelatnost upravljanja projektom?

Djelatnost upravljanja projektom gradnje može obavljati pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti upravljanja projektom gradnje koja ima zaposlenog voditelja projekta. Uvjeti za voditelja projekta propisani su člankom 37. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje.

24. kolovoza 2020.

Tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva u nadležnosti Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se pravno mišljenje.

Odredbom članka 32. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, br. 78/2015., 114/2018. i 110/2019.) propisano je u kojim slučajevima članu Komore ex lege članstvo u Komori miruje, pa je tako jedan od razloga za mirovanje i ako se član Komore zaposli u tijelima državne uprave ili lokalne ili područne (regionalne) samouprave.

Međutim, zaposlenjem u trgovačkom društvu u vlasništvu jedinice lokalne ili područne samouprave nisu ispunjeni uvjeti iz članka 32. navedenog Zakona za mirovanje članstva, te zaposlenici navedenih pravnih osoba mogu biti u aktivnom članstvu Komore.

Izvođač za vlastite potrebe?

Za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva i prostornoga uređenja nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore upućujemo vas na relevantne odredbe važećih propisa.

Prema odredbi članka 32. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015., 118/2018. i 110/2019.) fizička osoba investitor koja ima završen preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit za poslove u graditeljstvu može sam graditi obiteljsku kuću koja je u cijelosti namijenjena za stanovanje ili u kojoj je više od 70% građevinske (bruto) površine namijenjeno za stanovanje i koja ima najviše dvije stambene jedinice, ako je to za njegove vlastite potrebe.

Međutim skrećemo pozornost na odredbe Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i Zakona o gradnji koje sadrže određena ograničenja u obavljanju poslova stručnog nadzora i izvođenja. Prema odredbi članka 31. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje izvođač ne smije biti uključen u provođenje stručnog nadzora građenja iste građevine.

Također prema odredbi članka 50. stavak 1. Zakona o gradnji investitor koji je ujedno izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu.

Člankom 49. Zakona o gradnji propisano je da projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

S tim u svezi mišljenja smo da u slučaju kada se radi o iznimci gradnje stambenog objekta za vlastite ili obavljanja poslova stručnog nadzora građenja za potrebe fizičke osobe investitora koja ima završen preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit za poslove u graditeljstvu, nije potreban pisani ugovor, već se isto može odrediti izjavom ili odlukom.

Također u tom slučaju na gradilišnoj tabli treba upisati izvođača fizičku osobu sa imenom i prezimenom.

Slijedom navedenog, na temelju citiranih odredaba u slučaju gradnje stambenog objekta za vlastite potrebe ili obavljanja poslova stručnog nadzora građenja nije potreban aktivan status ovlaštenog inženjera.

24. kolovoza 2020.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore upućujemo vas na relevantne odredbe važećih propisa, kao i tumačenje Ministarstva o istom pitanju.

1. Tko može biti izvođač:

Odredbom članka 29. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015., 118/2018. i 110/2019.) propisano je da graditi i/ili izvoditi radove na građevini može pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno za izvođenje pojedinih radova (u daljnjem tekstu: izvođač) koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, te posebnim propisima.

Prema odredbi 30. stavka 1. istog Zakona izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova, odnosno osobu za vođenje manje složenih radova, ovisno o radovima koje izvodi, osim u slučajevima iz članka 25b ovoga Zakona.

Pod pojmom zaposlen podrazumijeva se da je osoba u radnom odnosu na temelju ugovora o radu, u skladu s propisima o radu, dakle u punom ili nepunom radnom vremenu, na određeno ili neodređeno vrijeme.

2. Da li ovlašteni voditelj građenja može obavljati poslove vođenja građenja (inženjer gradilišta) za drugog izvođača:

Odredbom članka 55. stavka 2. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/2015., 20/2017. i 39/2019.) u slučaju kad u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, investitor ugovorom o građenju određuje glavnog izvođača koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i koji imenuje glavnog inženjera gradilišta.

Sukladno članku 55. stavku 4. Zakona o gradnji, glavni inženjer gradilišta može biti istodobno i inženjer gradilišta jednog od izvođača.

Stajalište Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja o pitanju koje ste postavili je da je moguće obavljanje poslova inženjera gradilišta - ovlaštenog voditelja građenja kao vanjskog stručnjaka jedino u slučaju kada je to zaposlenik drugog izvođača koji izvodi radove na istoj građevini, a izvođači su međusobno sklopili ugovor o poslovno tehničkoj suradnji.

Ugovor o poslovno tehničkoj suradnja dva izvođača na istoj građevini omogućava da oba izvođača koriste isu osobu za inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, ali oba izvođača moraju izvoditi radove na istoj građevini i moraju međusobno sklopiti ugovor o poslovno-tehničkoj suradnji.

24. kolovoza 2020.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore upućujemo vas na relevantne odredbe važećih propisa, kao i tumačenje Ministarstva o istom pitanju.

1. Tko može biti izvođač:

Odredbom članka 29. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015., 118/2018. i 110/2019.) propisano je da graditi i/ili izvoditi radove na građevini može pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno za izvođenje pojedinih radova (u daljnjem tekstu: izvođač) koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, te posebnim propisima.

Prema odredbi 30. stavka 1. istog Zakona izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, odnosno osobu za vođenje manje složenih radova, ovisno o radovima koje izvodi, osim u slučajevima iz članka 25b ovoga Zakona.

Pod pojmom zaposlen podrazumijeva se da je osoba u radnom odnosu na temelju ugovora o radu, u skladu s propisima o radu, dakle u punom ili nepunom radnom vremenu, na određeno ili neodređeno vrijeme.

2. Da li inženjer gradilišta može obavljati poslove vođenja građenja za drugog izvođača:

Odredbom članka 55. stavka 2. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/2015., 20/2017., 39/2019. i 125/2019.) u slučaju kad u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, investitor ugovorom o građenju određuje glavnog izvođača koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i koji imenuje glavnog inženjera gradilišta.

Sukladno članku 55. stavku 4. Zakona o gradnji, glavni inženjer gradilišta može biti istodobno i inženjer gradilišta jednog od izvođača.

Stajalište Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja o pitanju koje ste postavili je da je moguće obavljanje poslova inženjera gradilišta kao vanjskog stručnjaka jedino u slučaju kada je to zaposlenik drugog izvođača koji izvodi radove na istoj građevini, a izvođači su međusobno sklopili ugovor o poslovno tehničkoj suradnji.

Ugovor o poslovno tehničkoj suradnja dva izvođača na istoj građevini omogućava da oba izvođača koriste isu osobu za inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, ali oba izvođača moraju izvoditi radove na istoj građevini i moraju međusobno sklopiti ugovor o poslovno-tehničkoj suradnji.

Odredba članka 25 b se odnosi na posebne slučajeve građenja kada se na građevini izvode manje složeni radovi različitih struka, za vođenje tih radova može se imenovati voditelj radova iz članka 25., odnosno osoba koja je završila srednju školu po programu za tehničara (čl. 25.b stavak 2.)

Način imenovanja inženjera gradilišta, voditelja radova i glavnog inženjera gradilišta propisan je člankom 55. Zakona o gradnji.

24. kolovoza 2020.

U vezi vašeg upita navodimo da Hrvatska komora inženjera građevinarstva nema nadležnosti za uplitanje u konkretne ugovorne odnose između sudionika u gradnji, niti rješavanje sporova koji iz tih ugovornih odnosa proizađu, međutim vaš upit proslijeđen je Povjerenstvu za pitanja struke Hrvatske komore inženjera građevinarstva koje je dalo stručno mišljenje u konkretnom slučaju.

Povjerenstvo za pitanja struke ističe da je jedan od najčešćih problema na gradilištu troškovnik koji nije pravilno sastavljen i koji unosi niz problema u izvršavanju ugovornih obveza sudionika u gradnji, te je preporuka da nadzorni inženjer postupi na slijedeći način:

• Konstatira da se radi o propustima u projektnoj dokumentaciji, kako u smislu tehničkog rješenja tako i planiranih radova i jasno navesti koji su to propusti, što se mora naknadno raditi ili više raditi, te sve potpisati
• Takav dokument dostaviti investitoru tako da on točno zna gdje je nastao propust i tko snosi odgovornost
• Izvođači ne mogu biti krivi za loše projektiranje i planiranje, pa nadzorni inženjer treba konstatirati da su količine i kvalitete obavljenih radova u skladu s onim što je potpisao. U tom slučaju investitor mora platiti navedene radove, a nastale probleme rješavati s projektantom koji je izradio glavni projekt.

24. kolovoza 2020.

Nastavno na navedeno, mišljenje Komore je kako iz navedenih odredbi proizlazi da je organizacija vođenja građevinskog dnevnika i eventualno zasebnih dnevnika (ili način raspodjele unosa podatka u građevinski dnevnik kako stoji u upitu) u nadležnosti i po odabiru izvođača radova (mogu svi upisi u jedan građevinski dnevnik, a može i otvaranje jednog ili više zasebnih građevinskih dnevnika kao dijelova građevinskog dnevnika). Također, mišljenja sam da bi konkretno u stvarnosti pitanje organizacije vođenja građevinskog dnevnika trebalo biti stvar dogovora/odluke sudionika u gradnji najčešće pozicioniranih na gradilištu (izvođača i nadzornog uređenja).

24. kolovoza 2020.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas slijedeće:

U dopisu Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba (Klasa : 350-07/18-002/853, URBROJ: 251-05-33/002-18-2 od 05.prosinca 2018. ), koji ste priložili vašem upitu, izneseni su zahtjevi koji se odnose na ispunjenje uvjeta kojima se osigurava da će tlo i građevina za vrijeme gradnje i njezine upotrebe biti stabilni, koji su definirani Odlukom o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba.

Posebno skrećemo pozornost na peti i šesti odlomak tih geotehničkih uvjeta.

S tim u svezi za pretpostaviti je da posjedujete traženu dokumentaciju. Geotehnički elaborat i projektnu dokumentaciju na osnovu kojih je izdana građevinska dozvola. Ukoliko su ti uvjeti ispunjeni, tijekom gradnje je potrebno, u okviru geotehničkog nadzora, pratiti da li se navodi iz geotehničkog elaborata (geološka uslojenost, vrste materijala tla, njihove fizikalno mehaničke karakteristike, stanje podzemne vode i dr.), podudaraju sa stvarnim stanjem u tlu. Također je potrebno pratiti da li se radovi vezani na projektno rješenje izvedbe iskopa i geotehničkog dijela konstrukcije izvode u skladu s rješenjima danim u glavnom projektu, izrađenom od ovlaštenog projektanta.

Obzirom da ste ovlašteni inženjer građevinarstva, nema zapreka da obavite radove geotehničkog nadzora.

Međutim pri tome vam savjetujemo, da u slučaju da se radi o složenim geotehničkim rješenjima,

procijenite znanja i iskustvo kojim raspolažete te ukoliko zaključite da vam je potrebna stručna pomoć, uspostavite suradnju s nekim od kolega kojem je specijalnost geotehničko područje građevinarstva.

24. kolovoza 2020.

Vezano uz Vaš dopis obavještavamo vas da je tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva u nadležnosti Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se pravno mišljenje.

Odredbom članka 32. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, br. 78/2015., 114/2018. i 110/2019.) propisano je u kojim slučajevima članu Komore ex lege članstvo u Komori miruje, pa je tako jedan od razloga za mirovanje i ako se član Komore zaposli u tijelima državne uprave ili lokalne ili područne (regionalne) samouprave.

Međutim, zaposlenjem u trgovačkom društvu u vlasništvu jedinice lokalne ili područne samouprave nisu ispunjeni uvjeti iz članka 32. navedenog Zakona za mirovanje članstva, te zaposlenici navedenih pravnih osoba mogu biti u aktivnom članstvu Komore.

24. kolovoza 2020.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva i prostornoga uređenja nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore upućujemo vas na relevantne odredbe važećih propisa.

Prema odredbi članka 32. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015., 118/2018. i 110/2019.) fizička osoba investitor koja ima završen preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit za poslove u graditeljstvu može sam graditi obiteljsku kuću koja je u cijelosti namijenjena za stanovanje ili u kojoj je više od 70% građevinske (bruto) površine namijenjeno za stanovanje i koja ima najviše dvije stambene jedinice, ako je to za njegove vlastite potrebe.

Međutim skrećemo pozornost na odredbe Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i Zakona o gradnji koje sadrže određena ograničenja u obavljanju poslova stručnog nadzora i izvođenja. Prema odredbi članka 31. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje izvođač ne smije biti uključen u provođenje stručnog nadzora građenja iste građevine.

Također prema odredbi članka 50. stavak 1. Zakona o gradnji investitor koji je ujedno izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu.

Člankom 49. Zakona o gradnji propisano je da projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

S tim u svezi mišljenja smo da u slučaju kada se radi o iznimci gradnje stambenog objekta za vlastite ili obavljanja poslova stručnog nadzora građenja za potrebe fizičke osobe investitora koja ima završen preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit za poslove u graditeljstvu, nije potreban pisani ugovor, već se isto može odrediti izjavom ili odlukom.

Također u tom slučaju na gradilišnoj tabli treba upisati izvođača fizičku osobu sa imenom i prezimenom.

Slijedom navedenog, na temelju citiranih odredaba u slučaju gradnje stambenog objekta za vlastite potrebe ili obavljanja poslova stručnog nadzora građenja nije potreban aktivan status ovlaštenog inženjera.

24. kolovoza 2020.

U odgovoru na vaš upit navodimo da je tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva u nadležnosti Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, a također u dijelu koji se odnosi na postupke ishođenja građevinskih dozvola mjerodavne su upute i tumačenja Ministarstva.

Prema stajalištu Komore promjena projektanta te izrada izmjena i/ili dopuna glavnog projekta u tijeku ishođenja građevinske dozvole je moguća i dopuštena prema odredbama Zakona o gradnji s time da je novi projektant odgovoran za cijeli glavni projekt.

24. kolovoza 2020.

U odgovoru na vaš upit navodimo da je odredbom članka 54. stavak 1. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015., 118/2018.) propisano da arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka u obavljanju poslova vođenja građenja vodi građenje građevina i izvođenje radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati.

Obzirom da je u konkretnom slučaju projekt za građevinu izradio projektant građevinske struke u smislu citirane odredbe Zakona glavni inženjer gradilišta građevinske struke može voditi građenje navedene građevine.

24. kolovoza 2020.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da su odredbom članka 27. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, br. 78/2015., 114/2018.) propisani uvjeti za upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva. U skladu sa navedenom odredbom pored obrazovnih kvalifikacija za upis u navedeni imenik, potrebno je dvije godine iskustva na odgovarajućim poslovima (kao suradnik projektanta i/ili suradnik nadzornog inženjera). Stručno iskustvo na odgovarajućim poslovima dokazuje se ovjerom ovlaštenog inženjera popisa poslova na kojem je osoba koja traži upis radila kao suradnik, naslovnicom projekata na kojem je osoba naznačena kao suradnik ili rješenjem o imenovanju suradnikom nadzornog inženjera.

24. kolovoza 2020.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da ovlašteni voditelj građenja prema odredbi članka 24. stavak 2. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015., 114/2018.) u okviru zadaća svoje struke, vodi građenje, odnosno izvođenje građevinskih i drugih radova različitih struka kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina.

Ovlašteni voditelj građenja može u okviru zadaća svoje struke obavljati i poslove ovlaštenog voditelja radova, koji obuhvaća izvođenje građevinskih i drugih radova: pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih, završnih te ugradnju građevnih proizvoda opreme ili postrojenja.

U odgovoru na vaš upit navodimo da ovlašteni voditelj građenja ne smije potpisivati projekte bilo koje vrste.

Poslove projektiranja u svojstvu odgovorne osobe (projektanta) u okviru zadaća svoje struke može obavljati ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer koji su upisani u imenik ovlaštenih inženjera odgovarajuće Komore.

Uvjeti za upis u navedeni imenik propisani su odredbom članka 27. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, br. 78/2015., 114/2018.).

U skladu sa navedenom odredbom pravo na upis u imenik ovlaštenih arhitekata, ovlaštenih arhitekata urbanista, odnosno ovlaštenih inženjera Komore ima fizička osoba koja kumulativno ispunjava sljedeće uvjete:

1. da je završila odgovarajući preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i stekla akademski naziv magistar inženjer, ili da je završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij i stekla stručni naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke
2. da je nakon završetka odgovarajućeg diplomskog sveučilišnog studija ili nakon završetka odgovarajućeg specijalističkog diplomskog stručnog studija provela na odgovarajućim poslovima u struci najmanje dvije godine, da je nakon završetka odgovarajućeg diplomskog sveučilišnog studija ili odgovarajućeg specijalističkog diplomskog stručnog studija provela na odgovarajućim poslovima u struci najmanje jednu godinu, ako je uz navedeno iskustvo nakon završetka odgovarajućeg preddiplomskog sveučilišnog ili nakon završetka odgovarajućeg preddiplomskog stručnog studija stekla odgovarajuće iskustvo u struci u trajanju od najmanje tri godine, odnosno bila zaposlena na stručnim poslovima graditeljstva i/ili prostornoga uređenja u tijelima državne uprave ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te zavodima za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba najmanje deset godina
3. da je ispunila uvjete sukladno posebnim propisima kojima se propisuje polaganje stručnog ispita.

Slijedom navedenog pravo na upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva ima osoba koja ima odgovarajući stupanj stručne spreme, propisano radno iskustvo na poslovima suradnika projektantu ili suradnika nadzornom inženjeru. i položen stručni ispit.

24. kolovoza 2020.

Vezano uz vaš upit obavještavamo vas da su sve norme objavljene u Glasilu Hrvatskoj zavoda za norme, te vas upućujemo da se za detaljnije informacije o njihovoj obvezatnosti i primjeni obratite navedenoj instituciji.

Načelno navodimo da norme (tehničke specifikacije) po definiciji nisu obvezne za primjenu. Obvezne za primjenu su norme na koje upućuje zakon, pravilnik ili tehnički propis.

Pravila struke (Rules of profession) se koriste u pojedinim područjima gdje nedostaju propisana ili normirana pravila ili su ta pravila zastarjela. Korisno je kada opće prihvaćena pravila struke, nakon određenog vremena, postanu dio propisa ili normi odnosno da se prihvate kao Kodeks prakse tj. skup pisanih pravila.

24. kolovoza 2020.

U vašem upitu nema dovoljno podataka da bi se mogao dati potpun odgovor primjerice nije navedeno da li je ugovor sklopljen na temelju provedenog postupka javne nabave.

Prema odredbi članka 105. stavka 7. Zakona o javnoj nabavi ako se prema ugovoru o građenju u skladu s običajima i praskom u graditeljstvu ukupna cijena utvrđuje konačnim obračunom, neovisno o tome je li građenje ugovoreno po sustavu "ključ u ruke" ili se ta cijena utvrđuje primjenom jediničnih cijena prema stvarno izvedenim radovima obračunatim u skladu s građevinskom knjigom, za slučaj da ukupan iznos prema konačnom obračunu nije viši od 5% od predvidive cijene građenja utvrđene ugovorom te da je ugovorom o građenju tako određeno, nije potrebno sklapanje dodatka tog ugovora.

Dopušteni maksimalni postotak povećanja ukupne vrijednosti na temelju propisa o javnoj nabavi ovisi o tome o kakvom se postupku javne nabave u konkretnom slučaju radi primjerice: pregovarački postupak, otvoreni postupak i sl.

Na odgovornost ugovornih strana za ispunjenje obveza iz ugovora o javnoj nabavi se uz odredbe Zakona o javnoj nabavi na odgovarajući način primjenjuju i odredbe Zakona o obveznim odnosima.

Prema podacima koje ste dostavili u konkretnom slučaju ugovorom o građenju definirana je ugovorna cijena, te je također definirano da ako se pojavi potreba za radovima koji prema pojedinačnim stavkama odstupaju od ponude izvođač prije početka njihove izvedbe treba dobiti pisanu suglasnost investitora.

Ista obveza proizlazi i iz važećih propisa, pa je tako izvođač prema odredbi članka 623. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, br. 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015. i 29/2018.) za svako odstupanje od projekta, odnosno ugovorenih radova morao imati pisanu suglasnost naručitelja i ne može zahtijevati povećanje ugovorene cijene za radove što ih je izveo bez takve suglasnosti.

Izvođač može izvesti i bez prethodne suglasnosti naručitelja samo hitne i nepredviđene radove za koje zbog njihove hitnosti nije mogao pribaviti suglasnost. Što se smatra hitnim i nepredviđenim radovima propisano je odredbom članka 624. stavak 2. istog Zakona.

U razmatranju vašeg pitanja potrebno je uzeti u obzir i Posebne uzance u građenju iz 1977. godine (Sl. SFRJ 018-1977) koje su još uvijek na snazi, a primjenjuju se na obvezne odnose stranaka čak i onda kada stranke nisu ugovorile njihovu primjenu. Uzance se ne bi primjenjivale jedino ukoliko su stranke u ugovoru isključile njihovu primjenu.

Člankom 3. Posebnih uzanci kao i člankom 4. Zakona o obveznim odnosima propisano je postupanje stranaka prema načelu savjesnosti i poštenja.

Posebnom uzancom br. 22. propisano je da se cijene radova određuju na način utvrđen uvjetima naručioca za podnošenje ponude i ugovaranje tih radova.

Posebne uzance utvrđuju i utjecaj na promjenu cijene slijedećih okolnosti: nastup izvanrednih uvjeta, zakašnjenje, klauzula o nepromjenjivosti cijena, primljeni predujam, kvaliteta radova, kao i utjecaj viškova, manjkova i nepredviđenih radova na ugovorenu cijenu.

U vezi izmjene cijene zbog promijenjenih okolnosti, Uzancom br. 23. predviđeno je da svaka ugovorna strana ima pravo zahtijevati izmjenu ugovorene cijene ukoliko nastupe izvanredni događaji, te se dalje navodi što se između ostaloga ima osobito smatrati izvanrednim događajima.

Uzancom br. 30. propisano je da ako izvođač bez prethodne suglasnosti naručioca upotrijebi materijal bolje kvalitete od ugovorene, cijena radova se po toj osnovi može izmijeniti uz pristanak naručioca.

Viškovi i manjkovi radova ne utječu na ugovorenu cijenu, kao i nepredviđeni radovi ukoliko je cijena ugovorena u ukupnom iznosu i znalo se za te radove, dok naknadni radovi nisu uključeni u ugovorenu cijenu i moraju se posebnim ugovorom regulirati.

Slijedom navedenog mišljenja smo da je na temelju ugovora kao i važećih propisa izvođač bio dužan za višak radova koji prelaze ugovorenu cijenu ishoditi suglasnost investitora, te u slučaju da je takvu suglasnost dobio ima pravo zahtijevati povećanje ugovorene cijene za višak radova.

24. kolovoza 2020.

U okviru djelokruga rada Komore dostavljamo Vam stručno mišljenje:

Republika Hrvatska kao članica Europske unije mora primjenjivati Direktivu o javnoj nabavi (2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26.2.2014), s time da su pojedine odredbe navedene Direktive transponirane u Zakon o javnoj zabavi.

Tehničke specifikacije u dokumentaciji za javno nadmetanje moraju omogućiti jednak pristup svim gospodarskim subjektima i ne smiju imati učinak stvaranja neopravdanih prepreka za otvaranje javne nabave i tržišnom natjecanju.

Prema stajalištu Povjerenstva za pitanja struke Komore sukladno članku 209. Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine, br. 120/2016.) tehničke specifikacije se, uz poštivanje obveznih nacionalnih tehničkih pravila pod uvjetom da su u skladu s pravom Europske unije, formuliraju uz uvažavanje sljedećeg redoslijeda prioriteta, na nacionalne norme kojima su prihvaćene europske norme, europska tehnička odobrenja, zajedničke tehničke specifikacije, međunarodne norme, druge tehničke referentne sustave koje su utvrdila europska normizacijska tijela, ili ako bilo koji od prethodnih ne postoji na nacionalne norme, nacionalna tehnička odobrenja ili nacionalne tehničke specifikacije koje se odnose na projektiranje, izračun i izvođenje radova te uporabu robe. Pri tome svako upućivanje mora biti popraćeno izrazom "ili jednakovrijedno". Pogotovo se to odnosi na projekte financirane iz EU fondova jer se ne smije diskriminirati strane ponuditelje (izvan EU) koji nude jednakovrijedan proizvod/uslugu.

U normama se uglavnom ističe da se neke stvari mogu napraviti i drugačije ali to drugačije mora posjedovati najmanje ista ciljana svojstva (kvalitetu, sigurnost i sl.) kao što ih osigurava i norma i to na odgovarajući način treba i dokazati.

U odnosu na naprijed navedeno ponuditelj je u obvezi da na odgovarajući način (npr. odgovarajuća ispitivanja, izvješća o ispitivanju, razne izjave, proračuni, usporedbe i sl.) dokaže jednakovrijednost, a na naručitelju je odgovornost pregledati dostavljene dokumente i ocijeniti da li ti dokumenti doista potvrđuju jednakovrijednost proizvoda/usluge ili ipak ne.

Što se tiče dijela vašeg upita koji se odnosi na garancije navodimo da u istom nema dovoljno podataka da bi se mogao dati precizan odgovor primjerice nije jasno za koji oblik garancije postavljate upit, međutim načelno navodimo da u odnosu na nedostatke koji se tiču temeljnih zahtjeva za građevinu kao što su mehanička otpornost i stabilnost, sigurnost u slučaju požara, higijena, zdravlje i okoliš, sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe, zaštita od buke, gospodarenje energijom i očuvanje topline, te održiva uporaba prirodnih izvora, u skladu sa odredbom članka 633. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, br. 35/2005., 41/2008., 25/2011., 78/2015.) jamstveni rok iznosi deset godina od predaje i primitka radova. Navedena odgovornost vrijedi za izvođača, projektanta i nadzornog inženjera, a odredbom stavka 6. istog članka propisano je da se njihova odgovornost ne može ugovorom isključiti ni ograničiti.

Garantni rok za opremu i uređaje određuje proizvođač.

24. kolovoza 2020.

Prema odredbi članka 19. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015., 118/2018.) ovlašteni arhitekti ovlašteni inženjer mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost. Odredbom članka 22. istog Zakona propisani su uvjeti za pravnu osobu da mora biti registrirana za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja te mora u obavljanju tih poslova imati zaposlenog ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera.

U odgovoru na vaš upit ističemo da zaposlenici državne uprave ili lokalne ili područne (regionalne) samouprave ne mogu obavljati poslove stručnog nadzora obzirom da su prema odredbi članka 32. stavka 1. podstavka 4. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, br. 78/2015., 114/2018.) dužni svoje članstvo u Komori i status ovlaštenog inženjera staviti u mirovanje.

Međutim mišljenja smo da zaposlenjem u javnoj ustanovi, razvojnoj agenciji i sl. nisu ispunjeni uvjeti iz članka 32. navedenog Zakona za mirovanje članstva, te da ovlašteni inženjeri zaposleni u navedenim pravnim osobama mogu obavljati stručne poslove u graditeljstvu.

24. kolovoza 2020.

U vašem upitu nema dovoljno podataka da bi se dao precizan odgovor, primjerice da li je ugovorom između investitora i projektanta ugovoreno isključivo pravo projektanta da radi i sve daljnje izmjene glavnog projekta, kako je regulirano pitanje autorskih prava, potreba ishođenja suglasnosti projektanta i sl.

S tim u svezi skrećemo pozornost da je odredbom članka 75. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/2013., 20/2017. i 39/2019.) propisano da autorska prava na građevini projektiranoj glavnim ili drugim projektom i građenjem u skladu s tim projektom stječu se sukladno posebnom zakonu, ako je to ugovoreno ugovorom o izradi projekta.

Međutim ukoliko to nije ugovoreno mišljenja smo da se izmjena glavnog projekta može povjeriti drugom projektantu, ali napominjemo da je prema odredbi članka 51. stavak 3. Zakona o gradnji projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune glavnog projekta, odgovoran za cijeli glavni projekt, odnosno izvedbeni projekt.

Također navodimo da odredbama važećih propisa nije propisana obveza ishođenja suglasnosti glavnog projektanta u konkretnom slučaju, ali ponovno upućujemo na provjeru uvjeta iz ugovora između investitora i projektanta.

24. kolovoza 2020.

S tim u svezi pitate da li je za gradnju manje složene građevine potreban odgovorni voditelj građenja, da bi onda na kraju za izgrađenu kuću dobili dozvolu za upotrebu.

U slučaju potvrdnog odgovora da li vi kao inženjer elektrotehnike možete biti odgovorni voditelj građenja i koje dozvole bi kao osoba i vaša firma trebala dobiti u Hrvatskoj.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva u nadležnosti Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Prema važećim propisima u Republici Hrvatskoj obiteljska kuća neovisno o kvadraturi ne smatra se jednostavnom građevinom. Za izgradnju obiteljske kuće potrebno je imati ovlaštenog voditelja građenja.

Odredbom članka 54. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015., 118/2018.) propisano je da arhitektonska, strojarska i elektrotehnička struka u obavljanju poslova vođenja građenja vodi građenje građevina i izvođenje radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati.

Građevinska struka može obavljati i poslove vođenja građenja građevina i izvođenje radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati arhitektonska struka.

Arhitektonska i građevinska struka mogu obavljati i poslove vođenja građenja zgrada i izvođenja radova na zgradi koje su prema ovome Zakonu ovlaštene projektirati arhitektonska i građevinska struka.

Slijedom navedenog u konkretnom slučaju voditelj građenja ne bi mogao biti elektrotehničke struke, ali bi mogao voditi pojedine radove u okviru zadaća svoje struke.

U slučaju da kao ovlaštena fizička osoba iz države ugovornice EGP-a konkretno Republike Slovenije želite u Republici Hrvatskoj povremeno ili privremeno obavljati poslove vođenja građenja morate prije početka prvog posla izjavom u pisanom ili elektroničkom obliku izvijestiti odgovarajuću komoru i priložiti dokaz o stručnim kvalifikacijama potrebnim za obavljanje poslova vođenja građenja u skladu s posebnim zakonom kojim se uređuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija i drugim posebnim propisima i da ste osigurani od profesionalne odgovornosti (članak 61. navedenog Zakona).

U slučaju da kao strana pravna osoba želite na privremenoj ili povremenoj osnovi obavljati poslove vođenja građenja dužni ste o tome obavijestiti Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja izjavom u pisanom obliku (članak 69. navedenog Zakona).

24. kolovoza 2020.

Na istoj građevini je Izvođač na temelju godišnjeg ugovora koji je sklopljen sa drugim Zavodom vašeg trgovačkog društva zatražio provedbu poslova ispitivanja (koja je dužan provoditi izvođač radova po projektu građevine).

S tim u svezi opreza radi molite tumačenje da li se u konkretnom slučaju može raditi o nekom obliku sukoba interesa, odnosno da li u važećim propisima ima pravnih zapreka da vaše trgovačko društvo obavlja oba ugovorena posla.

U odgovoru na vaš upit navodimo da je tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva u nadležnosti Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno i stručno mišljenje.

U konkretnom slučaju prema mišljenju Komore nema pravnih zapreka da vaše trgovačko društvo obavlja oba ugovorena posla na istoj građevini, obzirom da važećim propisima nisu propisana pravna ograničenja koja bi se mogla primijeniti u slučaju koji navodite.

24. kolovoza 2020.

U vezi vašeg upita navodimo da u važećim propisima nema izričite odredbe prema kojoj bi članovi Komore bili obvezni prijaviti nezakonitu gradnju, međutim članovi Komore dužni su u svom radu pridržavati se važećih zakona i drugih propisa.

Međutim navodimo da je člankom 12. Pravilnika o stegovnoj odgovornosti i stegovnom postupku od studenog 2015. propisano nekoliko stegovnih djela za članove Komore: ako preuzme i nastavi projektiranje ili drugi zahvat na građevini za koju nije ishođen akt kojim se omogućava gradnja; ako vrši radove ili stručni nadzor gradnje na građevini za čije građenje investitor nema ishođen akt temeljem kojega se može graditi sukladno važećem Zakonu o gradnji i drugim propisima; ako obavlja inženjerske poslove protivno važećim propisima, Kodeksu strukovne etike i/ili pravilima struke.

24. kolovoza 2020.

Diplomirani inženjeri geotehnike koji su upisani u Imenik ovlaštenih voditelja građenja na temelju prijelaznih odredaba Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, br. 78/2015. upisom u Imenik ovlaštenih voditelja građenja građevinske struke imaju sva prava i obveze koje proizlaze iz strukovnog naziva ovlašteni voditelj građenja i mogu obavljati sve poslove koje je na temelju važećih propisa nadležan voditi ovlašteni voditelj građenja građevinske struke.

Nakon isteka roka iz prijelazne odredbe navedenih Zakona diplomirani inženjeri geotehnike mogu biti upisani samo u imenik ovlaštenih voditelja radova.

24. kolovoza 2020.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da ovlašteni inženjer u skladu sa odredbom članka 19. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015., 118/2018.) mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost.

Člankom 3. stavkom 2. istog Zakona propisano je da se pod obavljanjem poslova projektiranja, u smislu ovoga Zakona, podrazumijeva obavljanje svih poslova u izradi idejnog, glavnog, izvedbenog, tipskog projekta, utvrđivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu, projekta uklanjanja građevine i projekta postojećeg stanja građevine, propisanih posebnim zakonima kojima se uređuje područje prostornog uređenja i područja gradnje, te propisima donesenim na temelju tih zakona.

Stavkom 3. istog članka propisano je da se pod obavljanjem poslova stručnog nadzora građenja, u smislu ovoga Zakona, podrazumijeva obavljanje svih poslova koje, prema posebnom zakonu kojim se uređuje područje gradnje, obavlja nadzorni inženjer.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da prema našem mišljenju nema pravnih zapreka da u uredu za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja obavljate i poslove izrade elaborata zaštite od požara za koje imate ovlaštenje kao i poslove izrade elaborata etažiranja.

24. kolovoza 2020.

Odredbom članka 50. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/2013., 20/2017. i 39/2019.) propisano je da investitor koji je ujedno i izvođač mora stručni nadzor povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu.

Prema odredbi članka 31. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015. i 118/2018.) izvođač ne smije biti uključen u provođenje stručnog nadzora građenja iste građevine.

Slijedom navedenog mišljenja smo da u konkretnom slučaju u skladu sa važećim propisima na istoj građevini možete obavljati stručni nadzor ili vođenje građenja.

23. siječnja 2019.

U odgovoru na vaš upit navodimo da Komora nema nadležnosti uplitati se ugovorne odnose, međutim načelno upućujemo na odredbe važećih propisa koje su relevantne u konkretnom slučaju.

Jedno od temeljnih načela obveznih odnosa je dužnost ispunjenja obveze, što podrazumijeva da je sudionik u obveznom odnosu dužan ispuniti svoju obvezu i odgovoran je za njezino ispunjenje.

Nadalje navodimo da je sadržaj izvedbenog projekta propisan odredbom članka 34. Pravilnika o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (Narodne novine, broj 64/14, 41/15, 105/15 i 61/16).

Navedenom odredbom propisano slijedeće:

(1) Izvedbeni projekt za građevinu sadrži odgovarajuće projekte pojedinih struka kojima se razrađuje tehničko rješenje projektirane građevine, radi ispunjenja uvjeta određenih u glavnom projektu.

(2) Izvedbeni projekt sadrži sve grafičke prikaze koje je, ovisno o vrsti građevine i njezinom tehničkom rješenju, potrebno imati na gradilištu kako bi se građevina mogla izvesti na način predviđen glavnim projektom (npr. planove oplata, nacrte armature, radioničke nacrte nosivih konstrukcija, izometrije, sheme stolarije i bravarije, nacrte detalja, detalje ugradnje opreme i instalacija i druge grafičke prikaze).

(3) Izrada izvedbenog projekta može se prilagoditi dinamici građenja građevine, a za tehnički pregled, izvedbeni projekt treba biti opremljen prema odredbama ovoga Pravilnika.

(4) Izrada izvedbenog projekta treba pratiti etapnost odnosno faznost građenja građevine. Osim sadržaja propisanog u članku 6. ovoga Pravilnika, prva mapa izvedbenog projekta treba sadržavati i redoslijed, opis te prikaz etapnosti odnosno faznosti građenja.

Prema odredbi članka 35. stavka 1. istog Pravilnika izvedbeni projekt mora, ovisno o uvjetima, postupcima i drugim okolnostima građenja, sadržavati detaljnije opise i dodatne računske provjere.

Stavkom (2) propisano je da izvedbeni projekt može, ovisno o uvjetima, postupcima i drugim okolnostima građenja, sadržavati i detaljniju razradu programa kontrole i osiguranja kvalitete..

Slijedom navedenog, projektant je dužan izvršiti obveze koje je preuzeo ugovorom, a posao koji obavlja mora biti u skladu sa važećim propisima.

23. siječnja 2019.

U odgovoru na vaš upit navodimo da u skladu sa odredbom članka 24. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine. Broj 78/215, 118/2018) poslove voditelja građenja u svojstvu odgovorne osobe može obavljati ovlašteni voditelj građenja, sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje udruživanje u Komoru.

Uvjeti za upis u imenik ovlaštenih voditelj građenja Komore propisani su odredbom članka 28. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, broj 78/2015, 114/2018). Pored odgovarajućeg stupnja stručne spreme u vašem slučaju 300 ECTS bodova, potrebno je imati najmanje tri godine radnog iskustva u struci i položen stručni ispit u Republici Hrvatskoj.

Program, uvjeti i način provedbe stručnog ispita propisani su Pravilnikom o stručnom ispitu osoba koje obavljaju poslove graditeljstva i prostornoga uređenja (Narodne novine, broj 129/2015).

Stručni ispit za osobe koje obavljaju poslove graditeljstva polaže se u Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja i prema našim saznanjima nema mogućnosti priznavanja stručnog ispita položenog u trećim državama.

Također navodimo da prema važećim propisima u Republici Hrvatskoj nema mogućnosti davanja privremenog odobrenja za obavljanje poslova voditelja gradilišta za državljane Republike Hrvatske.

Takva mogućnost postoji za ovlaštene fizičke osobe iz države ugovornice EGP-a koje imaju pravo u Republici Hrvatskoj povremeno ili privremeno obavljati poslove pored ostalog i voditelja građenja.

23. siječnja 2019.

Odredbom članka 59. stavak 2. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/2015, 118/2018) propisano je da fizička osoba koja u stranoj državi ima pravo obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, vođenja građenja ili voditelja projekta i poslove ispitivanja i prethodnih istraživanja ima pravo u Republici Hrvatskoj, pod pretpostavkom uzajamnosti, trajno obavljati te poslove u svojstvu ovlaštene osobe pod istim uvjetima kao i ovlašteni arhitekt odnosno ovlašteni inženjer, ovlašteni voditelj građenja, odnosno ovlašteni voditelj radova, voditelj projekta, odnosno stručna osoba za obavljanje poslova prethodnih istraživanja, ako ima stručne kvalifikacije potrebne za obavljanje tih poslova u skladu s posebnim zakonom kojim se uređuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija i drugim posebnim propisima.

S tim u svezi obavještavamo vas da do danas od nadležnih tijela u Republici Hrvatskoj nismo obaviješteni o postojanju uzajamnosti u odnosu na Republiku Srbiju, iz kojih razloga nije moguć upis državljana Republike Srbije u imenike ovlaštenih inženjera Hrvatske komore inženjera građevinarstva.

23. siječnja 2019.

U odgovoru na vaše prvo pitanje navodimo da uz radni odnos u trgovačkom društvu ako ste upisani u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva, možete osnovati ured ovlaštenog inženjera i obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, a da u tom uredu niste zaposleni.

U vezi ovog pitanja dostavljamo vam mišljenje Ministarstva rada i mirovinskog sustava kao i mišljenje poreznih savjetnika. http://www.hkig.hr/FAQ-tumacenja-upute/MZOPU/

Prema članku 8. Pravilnika o upisima u imenike, upisnike i evidencije Hrvatske komore inženjera građevinarstva, upis u imenik, upisnik, odnosno evidenciju, Komora je dužna obaviti u roku od osam dana od dana primitka urednog zahtjeva za upis.

Odredbom članka 28. navedenog Pravilnika propisano je da se zahtjev za osnivanje Ureda za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja podnosi na propisanom obrascu (Obrazac br. 5) koji se nalazi na web stranici Komore.

Ured za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja može sklapati ugovore o poslovnoj suradnji sa projektantima drugih struka.

23. siječnja 2019.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva i prostornoga uređenja nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se pravno mišljenje.

Prema odredbi članka 32. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/2015) fizička osoba investitor koja ima završen preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit za poslove u graditeljstvu može sam graditi obiteljsku kuću koja je u cijelosti namijenjena za stanovanje ili u kojoj je više od 70% građevinske (bruto) površine namijenjeno za stanovanje i koja ima najviše dvije stambene jedinice, ako je to za njegove vlastite potrebe.

U tom slučaju na gradilišnoj tabli treba upisati izvođača fizičku osobu sa imenom i prezimenom.

Međutim skrećemo pozornost na odredbe Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i Zakona o gradnji koje sadrže određena ograničenja u obavljanju poslova stručnog nadzora i izvođenja.

Prema odredbi članka 31. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje izvođač ne smije biti uključen u provođenje stručnog nadzora građenja iste građevine.

Također prema odredbi članka 50. stavak 1. Zakona o gradnji investitor koji je ujedno izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu.

Ako se odlučite kao ovlašteni inženjer građevinarstva obavljati stručni nadzor gradnje obiteljske kuće za vlastite potrebe navodimo slijedeće:

Prema odredbi članka 50. stavak 2. Zakona o gradnji (Narodne novine, broj 153/13 i 20/17) fizička osoba koja je investitor građevine iz 2. i 3. skupine za svoje potrebe može sama izraditi cijeli glavni projekt, osim geodetskog projekta, i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit prema posebnom propisu.

Slijedom navedenog projektiranje ili stručni nadzor temeljem citirane odredbe možete provoditi kao fizička osoba ovlašteni inženjer građevinarstva, za vlastite potrebe.

Odredbom članka 49. Zakona o gradnji propisana je opća obveza investitora da poslove projektiranja, kontrole i nostrifikacije projekata, građenje i stručni nadzor građenja mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.

Smatramo da se iznimka iz članka 50. odnosi na ovaj slučaj te da za obavljanje poslova stručnog nadzora građenja za vlastite potrebe nije potreban pisani ugovor, već se isto može odrediti pisanom izjavom, odlukom ili nekim drugim aktom.

U dijelu pitanja koje se odnosi na mogućnost za putem vlastite tvrtke za potrebe stanovanja vas i vaše obitelji gradite obiteljsku kuću upućujemo vas da okolnost da li sa vlastitom tvrtkom trebate sklopiti ugovor o građenju, zatražite u Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja.

23. siječnja 2019.

Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/2018) uređuje se obavljanje stručnih poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje za četiri struke i to arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka.

Zakonom o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, broj 78/2018) propisan je ustroj, djelokrug, javne ovlasti i članstvo u Hrvatskoj komori arhitekata, Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva, Hrvatskoj komori inženjera strojarstva i Hrvatskoj komori inženjera elektrotehnike.

U skladu sa odredbama važećih propisa inženjerima rudarstva nije omogućen upis u Hrvatsku komoru inženjera građevinarstva.

23. siječnja 2019.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja. Međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Vezano uz vaše prvo pitanje navodimo da je imenovanje ovlaštenog voditelja građenja za vođenje radova za energetskoj obnovi višestambene zgrade na kojoj se izvode radovi zamjene stolarije, fasaderski radovi, te postava toplinske izolacije, u skladu sa važećim propisima.

Ukoliko tijekom izvođenja predmetnih radova dođe do promjene izvođača i s tim u svezi voditelja građenja tada pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine potpisuje ovlašteni voditelj građenja koji je bio imenovan u trenutku završetka radova, međutim prilikom preuzimanja poslova od prethodnog izvođača potrebno je sastaviti zapisnik o primopredaji radova i dokumentacije od prethodnog ovlaštenog voditelja građenja u kojem će biti navedene sve činjenice i okolnosti vezane uz izvršene radove, utrošeni materijal i sl. Također navedene okolnosti potrebno je upisati u građevinski dnevnik.

Odredbom članka 3. Pravilnika o sadržaju pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine (Narodne novine, broj 43/2014) propisano je što se prilaže uz pisanu izjavu izvođača, a člankom 6. navedenog Pravilnika propisano je da istinitost i točnost izjava, podataka, izvješća i očitovanja potvrđuje inženjer gradilišta potpisom pisane izjave izvođača.

S tim u svezi odgovornost za istinitost i točnost pisane izjave izvođača u skladu sa važećim propisima snosi inženjer koji ga je potpisao. Međutim u slučaju eventualnog sudskog spora osoba koja je potpisala pisanu izjavu, osobito u slučaju kada je preuzela posao od prethodnog izvođača, može ukoliko je na valjan način izvršena primopredaja dokazivati da su za određene radnje odgovorni drugi subjekti.

23. siječnja 2019.

U odgovoru na vaš upit navodimo da je odredbom članka 17. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/2015) propisano da poslove projektiranja u svojstvu odgovorne osobe (projektanta i/ili glavnog projektanta) u okviru zadaća svoje struke može obavljati ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje udruživanje u Komoru.

Zadaće građevinske struke u poslovima projektiranja propisane su odredbom članka 50. navedenog Zakona.

Slijedom navedenog osoba koja ispunjava uvjet iz članka 27. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, broj 78/2015) i koja je upisom u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva stekla strukovni naziv ovlašteni inženjer građevinarstva, može u skladu sa važećim propisima biti glavni projektant.

23. siječnja 2019.

"Predmet javnog nadmetanja su usluge stručnog građevinskog, tehnološkog i geodetskog nadzora nad izvođenjem radova na obnovi- rekonstrukciji objekta koji je tijekom Domovinskog rata oštećen i djelomično srušen, a koji će biti rekonstruiran i obnovljen u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima. Rekonstrukcija uključuje Građevinsko-obrtničke radove, vodovod i kanalizaciju, strojarske instalacije te elektroinstalacijske radove sukladno detaljnim opisima, vrstama i količinama određenim u Ugovornom troškovniku te sukladno projektno-tehničkoj dokumentaciji"

Ističete da je u projektnoj dokumentaciji navedeno je da je Glavni projekt izrađen u ožujku 2017. prema članku 130. Zakona o gradnji, te da je zgrada izgrađena prije 1968. U sklopu navedenog projekta mijenja se organizacija prostora, instalacije i nenosivi pregradni elementi. Jedan dio zgrade je potpunosti oštećen te se isti planira obnoviti/izgraditi novijim materijalima i novom međukatnom, stropnom i krovnom konstrukcijom u postojećim gabaritima.

Također navodite da ste od općine dobili slijedeći odgovor:

"Poštovani, vezano uz Vaš upit jesu li za projekt rekonstrukcije zatražene potvrde o usklađenosti projekta s posebnim uvjetima, obavještavam Vas da je Općina od Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju zatražila informaciju koji su joj akti potrebni za obnovu u ratu oštećene građevine na koji smo dobili odgovor istog odjela da se, neovisno o stupnju oštećenja, ista može vratiti u prvobitno stanje bez građevinske dozvole, u skladu s aktom na temelju kojeg je izgrađena, odnosno projektom postojećeg stanja građevine. Daljnje suglasnosti ni potvrde nisu tražene."

S tim u svezi molite stručno mišljenje da li se ovakav projekt sukladno članku 130. može nazvati "projektom postojećeg stanja" te stoga nisu tražene potvrde glavnog projekta ni građevinska dozvola. Ističete da ste mišljenja da se trebao izradit Glavni projekt sukladno "Pravilniku o jednostavnim i drugim radovima" na koji je trebalo ishoditi potvrde javnopravnih tijela.

S obzirom da će se izvoditi nova međukatna, stropna i krovna konstrukcija sa novijim materijalima ali u istim rasponima i gabaritima da li se ovdje radi i o "rekonstrukciji građevine" prema Zakonu o gradnji-izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine u svrhu njezine obnove, te da li je potrebno i ishođenje građevinske dozvole.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva, a osobito u dijelu koji se odnosi na izdavanje dozvola i drugih akata za gradnju, nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, te vas upućujemo da se za službeno tumačenje obratite navedenom Ministarstvu. Međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Vezano uz konkretni slučaj mišljenja smo da je Upravni odjel za prostorno uređenje i gradnju dao ispravnu informaciju da se građevina iz članka 130. Zakona o gradnji (Narodne novine, broj 153/13, 20/17) može vratiti u prvobitno stanje bez građevinske dozvole, u skladu s aktom na temelju kojeg je izgrađena, odnosno projektom postojećeg stanja.

Naime, predmetni zahvat može se smatrati rekonstrukcijom u smislu odredbe članka 3. stavka 1. točka 19. Zakona o gradnji.

Odredbom članka 30. Pravilnika o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (Narodne novine, broj 64/14, 41/15, 105/15, 61/16, 20/17) propisano je što sadrži projekt za rekonstrukciju postojeće građevine. Citiranom odredbom propisano je slijedeće:

"(1) Projekt za rekonstrukciju postojeće građevine mora, osim propisanog sadržaja iz članaka 13. do 29. ovoga Pravilnika, dodatno sadržavati:

1. podatke o utvrđenom zatečenom stvarnom izvedenom stanju postojeće građevine,
2. dokaze da će postojeći materijali i građevni proizvodi koji su ugrađeni u dijelove građevine nakon rekonstrukcije zadovoljiti propisane zahtjeve i uvjete, te da je građevina odnosno njezin dio prikladan za rekonstrukciju kao cjelina (u daljnjem tekstu: dokaz o prikladnosti građevine za rekonstrukciju).

(2) Zatečeno stvarno izvedeno stanje postojeće građevine prije početka projektiranja rekonstrukcije utvrđuje se očevidom na građevini, uvidom u dokumentaciju građevine, uzimanjem i ispitivanjem uzoraka sklopova građevine, proračunima ili na drugi primjereni način.

(3) Dokaz o prikladnosti građevine za rekonstrukciju mora sadržavati:

1. opis tehničkog stanja postojećeg dijela građevine koja se rekonstruira s provjerom razine ispunjavanja temeljenih zahtjeva za građevinu,
2. snimak postojećeg stanja koji mora obuhvatiti cjelokupnu zonu zahvata rekonstrukcije u primjerenom mjerilu iz ovoga Pravilnika.

(4) Iznimno, snimak postojećeg stanja iz stavka 3. podstavka 2. ovoga članka može se za teško dostupne ili nedostupne dijelove postojeće građevine temeljiti na podacima iz dokumentacije građevine. U tom slučaju projektom se mora odrediti mjera u kojoj stvarno postojeće stanje koje će biti poznato tek tijekom izvođenja radova na rekonstrukciji postojeće građevine smije odstupati od snimka postojećeg stanja, a da bi tehničko rješenje rekonstrukcije još uvijek bilo primjenjivo.

(5) Projekt za rekonstrukciju postojeće građevine mora biti izrađen tako da građevina nakon rekonstrukcije ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu najmanje u jednakoj mjeri kao prije rekonstrukcije, ako posebnim propisom nije drugačije propisano, te da građevina ispunjava uvjete gradnje na određenoj lokaciji."

Također navodimo da je odredbom članka 50. stavak 1. podstavak 5. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje u okviru zadaća građevinske struke propisana izrada građevinskog projekta postojećeg stanja za sve građevine.

23. siječnja 2019.

U odgovoru na vaš upit navodimo da je odredbom članka 17. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/2015) propisano da poslove projektiranja u svojstvu odgovorne osobe (projektanta i/ili glavnog projektanta) u okviru zadaća svoje struke može obavljati ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje udruživanje u Komoru.

Zadaće građevinske struke u poslovima projektiranja propisane su odredbom članka 50. navedenog Zakona.

Slijedom navedenog osoba koja ispunjava uvjet iz članka 27. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, broj 78/2015) i koja je upisom u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva stekla strukovni naziv ovlašteni inženjer građevinarstva, može u skladu sa važećim propisima biti glavni projektant.

23. siječnja 2019.

"Predmet javnog nadmetanja su usluge stručnog građevinskog, tehnološkog i geodetskog nadzora nad izvođenjem radova na obnovi - rekonstrukciji objekta koji je tijekom Domovinskog rata oštećen i djelomično srušen, a koji će biti rekonstruiran i obnovljen u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima. Rekonstrukcija uključuje Građevinsko-obrtničke radove, vodovod i kanalizaciju, strojarske instalacije te elektroinstalacijske radove sukladno detaljnim opisima, vrstama i količinama određenim u Ugovornom troškovniku te sukladno projektno-tehničkoj dokumentaciji"

Ističete da je u projektnoj dokumentaciji navedeno je da je Glavni projekt izrađen u ožujku 2017. prema članku 130. Zakona o gradnji, te da je zgrada izgrađena prije 1968. U sklopu navedenog projekta mijenja se organizacija prostora, instalacije i nenosivi pregradni elementi. Jedan dio zgrade je potpunosti oštećen te se isti planira obnoviti/izgraditi novijim materijalima i novom međukatnom, stropnom i krovnom konstrukcijom u postojećim gabaritima.

Također navodite da ste od općine dobili slijedeći odgovor:

"Poštovani, vezano uz Vaš upit jesu li za projekt rekonstrukcije zatražene potvrde o usklađenosti projekta s posebnim uvjetima, obavještavam Vas da je Općina od Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju zatražila informaciju koji su joj akti potrebni za obnovu u ratu oštećene građevine na koji smo dobili odgovor istog odjela da se, neovisno o stupnju oštećenja, ista može vratiti u prvobitno stanje bez građevinske dozvole, u skladu s aktom na temelju kojeg je izgrađena, odnosno projektom postojećeg stanja građevine. Daljnje suglasnosti ni potvrde nisu tražene."

S tim u svezi molite stručno mišljenje da li se ovakav projekt sukladno članku 130. može nazvati "projektom postojećeg stanja" te stoga nisu tražene potvrde glavnog projekta ni građevinska dozvola. Ističete da ste mišljenja da se trebao izradit Glavni projekt sukladno "Pravilniku o jednostavnim i drugim radovima" na koji je trebalo ishoditi potvrde javnopravnih tijela.

S obzirom da će se izvoditi nova međukatna, stropna i krovna konstrukcija sa novijim materijalima ali u istim rasponima i gabaritima da li se ovdje radi i o "rekonstrukciji građevine" prema Zakonu o gradnji-izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine u svrhu njezine obnove, te da li je potrebno i ishođenje građevinske dozvole.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva, a osobito u dijelu koji se odnosi na izdavanje dozvola i drugih akata za gradnju, nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, te vas upućujemo da se za službeno tumačenje obratite navedenom Ministarstvu. Međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Vezano uz konkretni slučaj mišljenja smo da je Upravni odjel za prostorno uređenje i gradnju dao ispravnu informaciju da se građevina iz članka 130. Zakona o gradnji (Narodne novine, broj 153/13, 20/17) može vratiti u prvobitno stanje bez građevinske dozvole, u skladu s aktom na temelju kojeg je izgrađena, odnosno projektom postojećeg stanja.

Naime, predmetni zahvat može se smatrati rekonstrukcijom u smislu odredbe članka 3. stavka 1. točka 19. Zakona o gradnji.

Odredbom članka 30. Pravilnika o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (Narodne novine, broj 64/14, 41/15, 105/15, 61/16, 20/17) propisano je što sadrži projekt za rekonstrukciju postojeće građevine. Citiranom odredbom propisano je slijedeće:

"(1) Projekt za rekonstrukciju postojeće građevine mora, osim propisanog sadržaja iz članaka 13. do 29. ovoga Pravilnika, dodatno sadržavati:

1. podatke o utvrđenom zatečenom stvarnom izvedenom stanju postojeće građevine,
2. dokaze da će postojeći materijali i građevni proizvodi koji su ugrađeni u dijelove građevine nakon rekonstrukcije zadovoljiti propisane zahtjeve i uvjete, te da je građevina odnosno njezin dio prikladan za rekonstrukciju kao cjelina (u daljnjem tekstu: dokaz o prikladnosti građevine za rekonstrukciju).

(2) Zatečeno stvarno izvedeno stanje postojeće građevine prije početka projektiranja rekonstrukcije utvrđuje se očevidom na građevini, uvidom u dokumentaciju građevine, uzimanjem i ispitivanjem uzoraka sklopova građevine, proračunima ili na drugi primjereni način.

(3) Dokaz o prikladnosti građevine za rekonstrukciju mora sadržavati:

1. opis tehničkog stanja postojećeg dijela građevine koja se rekonstruira s provjerom razine ispunjavanja temeljenih zahtjeva za građevinu,
2. snimak postojećeg stanja koji mora obuhvatiti cjelokupnu zonu zahvata rekonstrukcije u primjerenom mjerilu iz ovoga Pravilnika.

(4) Iznimno, snimak postojećeg stanja iz stavka 3. podstavka 2. ovoga članka može se za teško dostupne ili nedostupne dijelove postojeće građevine temeljiti na podacima iz dokumentacije građevine. U tom slučaju projektom se mora odrediti mjera u kojoj stvarno postojeće stanje koje će biti poznato tek tijekom izvođenja radova na rekonstrukciji postojeće građevine smije odstupati od snimka postojećeg stanja, a da bi tehničko rješenje rekonstrukcije još uvijek bilo primjenjivo.

(5) Projekt za rekonstrukciju postojeće građevine mora biti izrađen tako da građevina nakon rekonstrukcije ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu najmanje u jednakoj mjeri kao prije rekonstrukcije, ako posebnim propisom nije drugačije propisano, te da građevina ispunjava uvjete gradnje na određenoj lokaciji."

Također navodimo da je odredbom članka 50. stavak 1. podstavak 5. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje u okviru zadaća građevinske struke propisana izrada građevinskog projekta postojećeg stanja za sve građevine.

23. siječnja 2019.

Navodite da je važećim propisima jasno naznačena i razrađena odgovornost nadzornih inženjera, međutim, za odgovornost glavnog nadzornog inženjera propisano je kako je gore navedeno; da je odgovoran za cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog nadzora. Obzirom da nadzorni inženjeri i dalje ostaju odgovorni za svoja izvješća, koja je onda odgovornost glavnog nadzornog inženjera, odnosno, podrazumijeva li odgovornost za cjelovitost i međusobnu usklađenost također i "tehničku" odgovornost za izvješća ostalih nadzornih inženjera, ili glavni nadzorni inženjer odgovara i pazi da su napisana izvješća svih nadzornih inženjera i u skladu s pravilima.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja. Međutim u okviru nadležnosti komore daje se pravno mišljenje.

Odredbom članka 58. Zakona o gradnji (Narodne novine, broj 153/13 i 20/17) propisane su dužnosti nadzornog inženjera u provedbi stručnog nadzora građenja.

U slučaju da se na građevinama izvodi više vrsta radova ili radovi većeg opsega stručni nadzor mora provoditi više nadzornih inženjera odgovarajuće struke (članak 57. stavak 1.). U tom slučaju investitor ili osoba koju on odredi dužna je pisanim ugovorom odrediti glavnog nadzornog inženjera.

Stavkom 3. istog članka propisano je da je glavni nadzorni inženjer odgovoran za cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog nadzora građenja i dužan je o tome sastaviti završno izvješće.

Odredbom članka 24. Pravilnika o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera (Narodne novine, broj 111/14, 107/15, 20/17) propisano je da završno izvješće glavnog nadzornog inženjera sadrži podatke o građevini i građevinskoj dozvoli, izjavu o cjelovitosti i međusobnoj usklađenosti stručnog nadzora, te o usklađenosti izvedbe građevine s građevinskom dozvolom, kao i podatke o objedinjavanju građevinskog dnevnika, te o izvješćima svih nadzornih inženjera koji su bili imenovani tijekom građenja.

Istinitost i točnost izjava, podataka, izvješća i očitovanja iz članka 22., 23., 24. i 25. ovoga Pravilnika potvrđuje nadzorni inženjer odnosno glavni nadzorni inženjer, potpisom završnog izvješća i otiskom pečata ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera.

Slijedom navedenog, odgovornost sudionika u građenju detaljno je propisana važećim propisima.

23. siječnja 2019.

Vezano uz Vaš dopis obavještavamo vas da je tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva u nadležnosti Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, te vas upućujemo da se obratite navedenom Ministarstvu. Međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se pravno mišljenje.

U vašem upitu nema dovoljno podataka da bi se mogao dati precizan odgovor, međutim navodimo da je odredbom članka 30. Pravilnika o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (Narodne novine, broj 64/2014., 41/2015., 105/15., 61/2016., 20/2017.) propisan obvezan sadržaj projekta rekonstrukcije građevine. Navedenim člankom propisano je slijedeće:

(1) Projekt za rekonstrukciju postojeće građevine mora, osim propisanog sadržaja iz članaka 13. do 29. ovoga Pravilnika, dodatno sadržavati:

1. podatke o utvrđenom zatečenom stvarnom izvedenom stanju postojeće građevine,
2. dokaze da će postojeći materijali i građevni proizvodi koji su ugrađeni u dijelove građevine nakon rekonstrukcije zadovoljiti propisane zahtjeve i uvjete, te da je građevina odnosno njezin dio prikladan za rekonstrukciju kao cjelina (u daljnjem tekstu: dokaz o prikladnosti građevine za rekonstrukciju).

(2) Zatečeno stvarno izvedeno stanje postojeće građevine prije početka projektiranja rekonstrukcije utvrđuje se očevidom na građevini, uvidom u dokumentaciju građevine, uzimanjem i ispitivanjem uzoraka sklopova građevine, proračunima ili na drugi primjereni način.

(3) Dokaz o prikladnosti građevine za rekonstrukciju mora sadržavati:

1. opis tehničkog stanja postojećeg dijela građevine koja se rekonstruira s provjerom razine ispunjavanja temeljenih zahtjeva za građevinu,
2. snimak postojećeg stanja koji mora obuhvatiti cjelokupnu zonu zahvata rekonstrukcije u primjerenom mjerilu iz ovoga Pravilnika.

(4) Iznimno, snimak postojećeg stanja iz stavka 3. podstavka 2. ovoga članka može se za teško dostupne ili nedostupne dijelove postojeće građevine temeljiti na podacima iz dokumentacije građevine. U tom slučaju projektom se mora odrediti mjera u kojoj stvarno postojeće stanje koje će biti poznato tek tijekom izvođenja radova na rekonstrukciji postojeće građevine smije odstupati od snimka postojećeg stanja, a da bi tehničko rješenje rekonstrukcije još uvijek bilo primjenjivo.

(5) Projekt za rekonstrukciju postojeće građevine mora biti izrađen tako da građevina nakon rekonstrukcije ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu najmanje u jednakoj mjeri kao prije rekonstrukcije, ako posebnim propisom nije drugačije propisano, te da građevina ispunjava uvjete gradnje na određenoj lokaciji.

Slijedom navedenog prilikom izrade projekta trebalo je uzeti u obzir sve navedene podatke i elemente iz citirane odredbe Pravilnika.

Također navodimo da je člankom 10. istog Pravilnika propisano potpisivanje i odgovornosti za potpisani projekt odnosno dio projekta.

U smislu navedenog članka Pravilnika "naslovnu stranicu projekta odnosno pojedine mape koja je sastavni dio projekta te pojedini tekstualni dio ili grafički prikaz potpisuje projektant.

Pojedini dio projekta koji se odnosi na zajedničko definiranje tehničkog rješenja građevine (zajednički tehnički opis, zajednički iskaz procijenjenih troškova građenja, ukupne podatke o višku iskopa koji sadrži mineralnu sirovinu koji će preostati prilikom građenja građevine u skladu s posebnim propisom kojim je uređeno područje rudarstva i sl.) potpisuje glavni projektant. Glavni projektant potpisuje i naslovnu stranicu projekta, odnosno svake mape koja je sastavni dio projekta.

Odgovorna osoba u projektantskom uredu potpisuje naslovnu stranicu mape koja je sastavni dio cjelovitog projekta koji je projektiran u tom projektantskom uredu.

Potpisom naslovne stranice mape koja je sastavni dio cjelovitog projekta te potpisom pojedinog tekstualnog, proračunskog, tabličnog i drugog tehničkog dijela projekta, odnosno potpisom pojedinog grafičkog prikaza, projektant i glavni projektant preuzimaju odgovornosti u propisanom dijelu, u skladu s odredbama Zakona o gradnji i drugim posebnim propisima.

Potpisom naslovne stranice mape koja je sastavni dio cjelovitog projekta odgovorna osoba u projektantskom uredu preuzima odgovornost u skladu s odredbama posebnih propisa".

23. siječnja 2019.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je tumačenje propisa iz područja prostornog uređenja i gradnje u nadležnosti Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga Komore daje se pravno mišljenje.

Prema odredbi članka 54. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/2015) arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka i obavljanju poslova vođenja građenja vodi građenje građevina i izvođenje radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati. Stavkom 2. istog članka propisano je da građevinska struka može obavljati i poslove vođenja građenja građevina i izvođenja radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati arhitektonska struka.

Slijedom navedenog ako se u konkretnom slučaju izvode pretežito građevinski radovi, mišljenja smo da ovlašteni voditelj građenja treba biti građevinske struke.

23. siječnja 2019.

Također ističete da ste u tijeku radova aktivno pisano upozoravali na nedostatke.

Vezano uz vaš upit navodimo da je za pravno mišljenje vezano uz izvršenje ugovornih obveza potrebno imati uvid u odredbe konkretnog ugovora. Međutim, imajući u vidu podatke koje ste naveli u svojem dopisu da je za navedenu poslovnu zgradu - hotel ishođena uporabna dozvola, te izvršena primopredaja između investitora i glavnog izvođača, smatramo da ste izvršili obveze propisane odredbom članka 58. Zakona o gradnji (Narodne novine, broj 153/13 i 20/17), kao i obveze preuzete ugovorom o obavljanju stručnog nadzora čije je trajanje ugovoreno do završetka radova, odnosno 12 mjeseci od početka radova. Prema našem mišljenju ako investitor traži vaš daljnji angažman potrebno je sklopiti Anex prethodnom ugovoru ili novi Ugovor.

23. siječnja 2019.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva i prostornoga uređenja nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se pravno mišljenje.

Odredbom članka 50. stavak 2. Zakona o gradnji (Narodne novine, broj 153/13 i 20/17) propisano je da fizička osoba koja je investitor građevine iz 2. i 3. skupine za svoje potrebe može sama izraditi cijeli glavni projekt, osim geodetskog projekta, i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu.

Člankom 49. Zakona o gradnji propisano je da projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

S tim u svezi mišljenja smo da u slučaju kada se radi o iznimci gradnje stambenog objekta za vlastite ili obavljanja poslova stručnog nadzora građenja za potrebe fizičke osobe investitora koja ima završen preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit za poslove u graditeljstvu, nije potreban pisani ugovor, već se isto može odrediti izjavom ili odlukom.

Slijedom navedenog, na temelju citiranih odredaba u slučaju gradnje stambenog objekta za vlastite potrebe ili obavljanja poslova stručnog nadzora građenja nije potreban aktivan status ovlaštenog inženjera.

Međutim, napominjemo da prema odredbi članka 50. Zakona o gradnji investitor koji je ujedno i izvođač mora stručni nadzor povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu.

23. siječnja 2019.

Vezano uz vaš upit obavještavamo vas da je ovlašteni voditelj građenja upisom u Imenik ovlaštenih voditelja građenja Hrvatske komore inženjera građevinarstva, ovlašten u okviru svoje struke, voditi građenje, odnosno izvođenje građevinskih i drugih radova kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina.

Ovlašteni voditelj radova upisan u Imenik ovlaštenih voditelja radova može u okviru svoje struke, voditi izvođenje građevinskih i drugih radova: pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih, završnih te ugradnju građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja.

U okviru navedenih Imenika nema smjerova, pa iz navedenih razloga zahtjev iz objavljenog javnog natječaja nije utemeljen na važećim propisima. Eventualno iskustvo na poslovima hidrotehničke struke na pomorskim radovima može se dokazivati osobnim referencama.

23. siječnja 2019.

U vezi vašeg upita a u okvirima nadležnosti Komore navodimo da prema našem mišljenju u odredbama važećih propisa nema zapreke da ovlašteni inženjer građevinarstva izrađuje Izvedbeni projekt i u slučaju ako nije radio Glavni projekt na temelju kojeg je ishođena građevinarska dozvola.

Prema odredbama Zakona o gradnji (Narodne novine, broj 153/13, 20/17), kao ni podzakonskim propisima toga zakona nije propisana obveza investitora u slučaju da izvedbeni projekt nije izradio projektant glavnog projekta, da projektantu glavnog projekta prije početka građenja, odnosno izvođenja radova dostavi izvedbeni projekt ili njegov dio radi davanja mišljenja o usklađenosti izvedbenog projekta s glavnim projektom. Takva obveza bila je propisana odredbama ranije važećih propisa.

Odgovornost projektanta propisana je odredbom članka 51. stavak 2. Zakona o gradnji.

Prema odredbi članka 74. stavka 2. Zakona o gradnji izvedbeni projekt ne smije biti izrađen protivno glavnom projektu, a odredbom članka 163. stavak 1. točka 4. propisana je prekršajna kazna za povredu te odredbe.

Slijedom navedenog svaki projektant odgovoran je za projekt koji je izradio, a osim prekršajne odgovornosti podliježe i općim pravilima odgovornosti za štetu koja su utvrđuje u sudskom postupku.

Ukoliko imate saznanja da je izvedbeni projekt izrađen protivno glavnom projektu, upućujemo vas da o tome obavijestite investitora.

23. siječnja 2019.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva i prostornoga uređenja nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se pravno mišljenje.

Odredbom članka 29. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/2015) propisano je da graditi i/ili izvoditi radove na građevini može pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno za izvođenje pojedinih radova (u daljnjem tekstu: izvođač) koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, te posebnim propisima.

Prema članku 30. istog Zakona izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova. Pod pojmom zaposlen misli se na radni odnos.

U konkretnom slučaju vaše trgovačko društvo ispunjava uvjete da izvođača i uvažavajući okolnost da je ovlaštena voditeljica građenja na bolovanju imate mogućnost angažirati ovlašteni voditelj građenja koji bi dovršio poslove i u dopunskom radnom odnosu na temelju odredbe članka 61. stavak 3. Zakona o radu (NN br. 93/14, 127/17) ili na temelju ugovora o djelu i sl..

Također dodatno vas obavještavamo o stajalištima Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja u vezi imenovanja odgovornih osoba na gradilištu.

U slučaju kada se na građevini izvode radovi koje vode voditelji manje složenih radova različitih struka, izvođač mora imati zaposlenog ovlaštenog voditelja radova, a za izvođenje radova koje vode ovlašteni voditelji radova različitih struka, izvođač mora imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja.

Izvođač koji ima ovlaštenog voditelja građenja koji je izvođenje manje složenih radova podugovorio s drugim izvođačem, može obavljati poslove vođenja građenja na istoj građevini i za podizvođača (koji nema zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja). Prema mišljenju Ministarstva u tom slučaju ovlašteni voditelj građenja može obavljati poslove vođenja građenja za oba izvođača na istoj građevini ako su za građenje te građevine izvođači međusobno sklopili ugovor o poslovnoj suradnji.

Također izvođač koji zapošljava ovlaštenog voditelja radova građevinske struke može ugovoriti izvođenje elektroinstalaterskih i strojarskih radova s izvođačem koji zapošljava ovlaštene voditelje radova elektro i strojarske struke, ako su za građenje te građevine izvođači međusobno sklopili ugovor o poslovnoj suradnji.

23. siječnja 2019.

Vezano uz vaš upit obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja. Međutim u okvirima nadležnosti Komore dajemo pravno mišljenje.

Prema odredbi članka 57. stavak 3. Zakona o gradnji Narodne novine, 153/13 i 20/17) glavni nadzorni inženjer odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog nadzora građenja i dužan je o tome sastaviti završno izvješće.

Način provedbe stručnog nadzora građenja, uvjeti i način vođenja građevinskog dnevnika i sadržaj završnog izvješća nadzornog inženjera propisani su Pravilnikom o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera (Narodne novine, broj 111/14, 107/15, 20/17).

Slijedom navedeno pravilno navodite da ste kao glavni nadzorni inženjer dužni izdati završno izvješće glavnog nadzornog inženjera koje sadrži podatke o građevini i građevinskoj dozvoli, izjavu o cjelovitosti i međusobnoj usklađenosti stručnog nadzora, te o usklađenosti izvedbe građevine s građevinskom dozvolom, kao i podatke o objedinjavanju građevinskog dnevnika, te o izvješćima svih nadzornih inženjera koji su bili imenovani tijekom građenja.

U odgovoru na vaš upit navodimo da traženje referenta koji provodi tehnički pregled nije utemeljeno na važećim propisima.

Iznimno, glavni nadzorni inženjer prema članku 57. stavak 4. Zakona o gradnji može biti istodobno i nadzorni inženjer za određenu vrstu radova i jedino u tom slučaju bi se trebalo potpisati i to izvješće.

23. siječnja 2019.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva i prostornoga uređenja nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se pravno mišljenje.

U odgovoru na vaše prvo pitanje upućujemo vas da prema odredbi članka 19. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine. Broj 78/2015) ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za djelatnost projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja.

Odredbom članka 49. stavak 2. Zakona o gradnji (Narodne novine, 153/13, 20/17) propisano da projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

Međutim u skladu sa odredbom članka 50. Zakona o gradnji investitor koji je ujedno i izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu.

Odredbom članka 56. istog Zakona propisano je da nadzorni inženjer, odnosno glavni nadzorni inženjer ne može biti zaposlenik osobe koja je izvođač na istoj građevini.

Također odredbom članka 31. zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje propisano je da izvođač ne smije biti uključen u provođenje stručnog nadzora građenja iste građevine.

Slijedom navedenog, mišljenja smo da na temelju važećih propisa nema pravnih zapreka da kao glavni projektant vjetroelektrane obavljate i poslove stručnog nadzora građenja ako vam investitor ugovorom povjeri taj posao.

U odgovoru na drugo pitanje navodimo slijedeće:

Odredbom članka 29. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/2015) propisano je da graditi i/ili izvoditi radove na građevini može pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno za izvođenje pojedinih radova (u daljnjem tekstu: izvođač) koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, te posebnim propisima.

Prema članku 30. istog Zakona izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova. Pod pojmom zaposlen misli se na radni odnos.

Slijedom navedenog, ako ste upisani u Imenik ovlaštenih voditelja građenja Hrvatske komore inženjera građevinarstva možete raditi u dopunskom radnom odnosu na temelju odredbe članka 61. stavak 3. Zakona o radu (NN br. 93/14, 127/17) ili na temelju ugovora o djelu i sl. za izvođača koji ispunjava uvjete iz članka 29. i 30. navedenog Zakona.

23. siječnja 2019.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva i prostornoga uređenja nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se pravno mišljenje.

Člankom 49. Zakona o gradnji (Narodne novine, broj 153/13 i 20/17) propisano je da projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

Prema odredbi članka 57. stavka 1. i 2. istog Zakona, na građevinama na kojima se izvodi više vrsta radova ili radovi većeg opsega stručni nadzor mora provoditi više nadzornih inženjera odgovarajuće struke.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka investitor ili osoba koju on odredi dužna je pisanim ugovorom odrediti glavnoga nadzornog inženjera.

Slijedom navedenoga na temelju važećih propisa investitor sa pravnom osobom registriranom za obavljanje djelatnosti projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja ili uredom/zajedničkim uredom za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, mora sklopiti pisani ugovor o pružanju usluge stručnog nadzora građenja.

Navedenim ugovorom investitor u slučaju da se na građevini izvodi više vrsta radova ili radovi većeg opsega, može odrediti tko će obavljati poslove glavnog nadzornog inženjera. Međutim, ako investitor ne želi imenovati glavnog nadzornog inženjera istim ugovorom može se odrediti i Izvršitelj odnosno druga osoba koja će imenovati glavnog nadzornog inženjera.

U slučaju kada je glavni nadzorni inženjer određen ugovorom o pružanju usluge stručnog nadzora građenja prema našem mišljenju nije potrebno još dodatno sklapati poseban ugovor o imenovanju glavnog nadzornog inženjera.

Rješenje/odluka o imenovanju glavnog nadzornog inženjera je dosta često u praksi ali isto nema uporišta u odredbi članka 57. stavka 2. Zakona o gradnji. Mišljenja smo da bi se odluka o imenovanju mogla primijeniti u slučaju kada je ugovorom o pružanju usluge stručnog nadzora građenja investitor ovlastio Izvršitelja ili drugu osobu da odredi glavnog nadzornog inženjera.

23. siječnja 2019.

Prema odredbi članka 28. zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/2015) ovlašteni voditelj radova može, u okviru zadaća svoje struke, voditi izvođenje građevinskih i drugih radova: pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih, završnih te ugradnju građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja.

Slijedom navedenog, ovlašteni voditelj radova elektrotehničke struke može voditi radove samo radove u okviru svoje struke.

23. siječnja 2019.

Vezano uz Vaš dopis obavještavamo vas da je tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva u nadležnosti Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se pravno mišljenje.

Odredbom članka 32. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, broj 78/2015) propisano je u kojim slučajevima članu Komore ex lege članstvo u Komori miruje, pa je tako jedan od razloga za mirovanje i ako se član Komore zaposli u tijelima državne uprave ili lokalne ili područne (regionalne) samouprave.

U konkretnom slučaju obzirom da ste zaposleni u javnoj ustanovi mišljenja smo, da nisu ispunjeni uvjeti iz članka 32. navedenog Zakona za mirovanje članstva.

23. siječnja 2019.

Vezano uz Vaš dopis obavještavamo vas da je tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva u nadležnosti Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se stručno mišljenje.

Propisima koji uređuju područje graditeljstva kao obvezni nadzor propisan je stručni nadzor građenja, te istim propisima nije uređena provedba projektantskog nadzora kao obveza investitora.

Odredbom članka 55. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/2015) propisano je da arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka u obavljanju poslova projektantskog nadzora obavlja projektantski nadzor nad izvođenjem radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati.

Važećim propisima nisu propisani uvjeti vezani uz ugovaranje projektantskog nadzora niti su uređenja druga pitanja koja se odnose na provedbu toga nadzora, međutim prema stajalištu Komore projektantski nadzor jedino i isključivo, može obavljati projektant glavnog projekta predmetne građevine. Projektantski nadzor obavlja poslove vezano uz građenje u skladu s projektiranim stanjem građevine, odobrava (u suradnji s nadzornim inženjerom i drugim sudionicima građenja) eventualne izmjene projektne dokumentacije ili projektnih rješenja i sl. Prema našem mišljenju sklapanjem ugovora o obavljanju inženjerske usluge projektiranja i imenovanjem glavnog projektanta, naručitelj je direktno odredio osobu koja može obavljati i usluge projektantskog nadzora na izvođenju radova koji su predmet inženjerske usluge projektiranja.

Također vas obavještavamo da je na Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja na e-savjetovanju objavilo Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje u kojem se na prijedlog Hrvatske komore inženjera građevinarstva, preciznije odnosno jasnije propisuje odredba o projektantskom nadzoru, kako bi se otklonile eventualne nejasnoće u primjeni te odredbe.

Navedenim Nacrtom Zakona mijenja se odredba članka 55. na način da glasi:

"Poslove projektantskog nadzora obavlja projektant arhitektonske, građevinske, strojarske i/ili elektotehničke struke koji je izradio projekt prema kojem se gradi građevina.

Projektantski nadzor je odgovaran u svojstvu projektanta odgovarajuće struke.

Ako projektant za vrijeme izvođenja radova više ne obavlja projektantsku djelatnost ili izričito svojom voljom pismeno izrazi da to ne može iz objektivnih razloga, poslove projektantskog nadzora obavlja projektant odgovarajuće struke."

S tim u svezi dodatno napominjemo da u slučaju opisanom u stavku 3. Nacrta prijedloga Zakona navedeni projektant preuzima odgovornost za taj projekt.

23. siječnja 2019.

Odredbom članka 29. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/2015) propisano je da graditi i/ili izvoditi radove na građevini može pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno za izvođenje pojedinih radova (u daljnjem tekstu: izvođač) koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, te posebnim propisima.

Prema članku 30. istog Zakona izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova. Pod pojmom zaposlen misli se na radni odnos.

Kao ovlašteni voditelj građenja možete raditi u dopunskom radnom odnosu na temelju odredbe članka 61. stavak 3. Zakona o radu (NN br. 93/14, 127/17) ili na temelju ugovora o djelu i sl. za izvođača koji ispunjava uvjete iz članka 29. i 30. navedenog Zakona.

Međutim u vezi vašeg upita dodatno napominjemo slijedeće:

U slučaju kada se na građevini izvode radovi koje vode voditelji manje složenih radova različitih struka, izvođač mora imati zaposlenog ovlaštenog voditelja radova, a za izvođenje radova koje vode ovlašteni voditelji radova različitih struka, izvođač mora imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja.

Izvođač koji ima ovlaštenog voditelja građenja koji je izvođenje manje složenih radova podugovorio s drugim izvođačem, može obavljati poslove vođenja građenja na istoj građevini i za podizvođača (koji nema zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja). Prema mišljenju Ministarstva u tom slučaju ovlašteni voditelj građenja može obavljati poslove vođenja građenja za oba izvođača na istoj građevini ako su za građenje te građevine izvođači međusobno sklopili ugovor o poslovnoj suradnji.

Također izvođač koji zapošljava ovlaštenog voditelja radova građevinske struke može ugovoriti izvođenje elektroinstalaterskih i strojarskih radova s izvođačem koji zapošljava ovlaštene voditelje radova elektro i strojarske struke, ako su za građenje te građevine izvođači međusobno sklopili ugovor o poslovnoj suradnji.

23. siječnja 2019.

U vezi vašeg upita navodimo da su odredbom članka 27. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, broj 78/2015) propisani uvjeti za upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva, kojim se stječe pravo na obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja.

S tim u svezi pravilno bi bilo u javnim natječajima za poslove stručnog nadzora građenja tražiti dokaz o ovlaštenju, odnosno upisu u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva.

Na temelju važećih propisa upis u navedeni Imenik moguć je samo za osobe koje imaju završenih 300 ECTS bodova, ali na temelju prijelaznih odredaba ranije važećih propisa u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva bile su upisane i osobe za 180 ECTS odnosno ranije (VŠS), koji navedenim upisom imaju sva prava i obveze za obavljanje stručnih poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja koje proizlaze iz strukovnog naziva ovlašteni inženjer građevinarstva.

23. siječnja 2019.

U vezi vašeg upita navodimo da Hrvatska komora inženjera građevinarstva na temelju članka 30. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, broj 78/2015) vodi Evidenciju voditelja projekta, te da se u istu upisuju voditelji projekta koji ispunjavaju uvjete propisane Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/2015).

Navedena Evidencija javno je dostupna na web stranici Hrvatske komore inženjera građevinarstva, ali također možete i zatražiti od Komore provjeru podatka o upisu.

23. siječnja 2019.

U odgovoru na vaš upit navodimo da Naručitelj ima pravo tražiti razne oblike jamstva za uredno izvršenje ugovora, a na vama kao izvođaču je da ocijenite da li pod tim uvjetima želite preuzeti ugovorne obveze.

Dodatno navodimo da su ovlašteni inženjeri građevinarstva osigurani od profesionalne odgovornosti u poslovima koje su prema važećim propisima ovlašteni obavljati, a za štetu koju bi osiguranik mogao učiniti investitoru ili trećim osobama.

Osiguranim slučajem se smatra svaki propust ili pogreška u obavljanju stručnih poslova koje prouzroči ovlašteni inženjer svojim postupanjem, propuštanje postupanja u inženjerskim poslovima prostornog uređenja i gradnje pa tako i poslova stručnog nadzora građenja, koje za posljedicu mogu imati: smrt, povredu tijela ili zdravlja neke osobe; oštećenje ili uništenje stvari (materijalna šteta); štetu koja nije nastala povredom tijela ili zdravlja neke osobe, niti oštećenjem odnosno uništenjem stvari (imovinska šteta u širem smisli ili čisto imovinska šteta).

Oštećena treća osoba može zahtijevati neposredno od osiguratelja naknadu štete za koju odgovara osiguranik, ali najviše do iznosa osigurateljeve obveze.

Predlažemo da prilikom pregovaranja oko sklapanja pravnih poslova Naručitelju predložite da uzme u obzir navedene okolnosti.

23. siječnja 2019.

U odgovoru na vaš upit navodimo da prema odredbi članka 22. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/2015) pravna osoba registrirana za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja mora u obavljanju tih poslova imati zaposlenog ovlaštenog arhitekata ili ovlaštenog inženjera.

Slijedom navedenog, na temelju važećih propisa možete obavljati poslove projektiranja na temelju ugovora o djelu za pravnu osobu koja je registrirana za obavljanje poslova projektiranja, a koja ima zaposlenog ovlaštenog inženjera građevinarstva. Pri tome savjetujemo u skladu sa propisima o radu o tome obavijestite svog poslodavca.

Također uz radni odnos u trgovačkom društvu ako ste upisani u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva možete osnovati ured ovlaštenog inženjera i obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, a da u tom uredu niste zaposleni.

U vezi ovog pitanja dostavljamo vam mišljenje Ministarstva rada i mirovinskog sustava kao i mišljenje poreznih savjetnika. http://www.hkig.hr/FAQ-tumacenja-upute/MZOPU/

23. siječnja 2019.

Osoba sa završenom srednjom stručnom spremom po programu za tehničara odgovarajuće struke (razina 4.2. Hrvatskog kvalifikacijskog okvira) i koja ima najmanje deset godina radnog iskustva u struci i položen stručni ispit, prema odredbi članka 28. stavak 2. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj78/2015) može voditi manje složene radove.

Na temelju članka 31. stavak 2. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, broj 78/2015) osobe koje ispunjavaju uvjet iz citirane odredbe Zakona imaju pravo podnijeti zahtjev za upis u Evidenciju voditelja radova - tehničara odgovarajuće struke.

Time se ne stječe svojstvo člana Komore i upis u Evidenciju voditelja radova tehničara nije obveza nego pravo osobe koja ispunjava uvjete iz citiranog članka 28. stavka 2. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje.

Dodatno skrećemo pozornost na slijedeće odredbe važećih propisa:

Prema odredbi članka 29. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN br. 78/2015) graditi i/ili izvoditi radove na građevini može pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno za izvođenje pojedinih radova (u daljnjem tekstu: izvođač) koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom te posebnim propisima kojima se uređuje gradnja.

Odredbom članka 30. stavka 1. Zakona propisano je da izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova upisane u Imenik ovlaštenih voditelja građenja i/ili imenik ovlaštenih voditelja radova. Pod pojmom zaposlene osobe podrazumijeva se da je osoba u radnom odnosu na temelju ugovora o radu, u skladu s propisima o radu.

Iznimno izvođač, koji izvodi samo manje složene radove (instalaterske, ugradnja stolarije i sl.) može imati zaposlenog samo voditelja manje složenih radova (članak 28. stavak 2. Zakona).

23. siječnja 2019.

Vezano uz vaš upit obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

U kojim slučajevima postoji obveza izrade izvedbenog projekta propisana je odredbom članka 74. Zakona o gradnji (153/13 i 20/17).

Nadalje odredbom članka 49. stavak 2. istog Zakona propisano je da projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

Pravilnikom o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (NN br. 64/2014) propisuje se obvezni sadržaj i elementi projekata, način opremanja, uvjeti promjene sadržaja, označavanje i dr. Člankom 7. toga Pravilnika definirano je što treba sadržavati naslovna stranica mape projekta što se odnosi kako na glavni projekt, tako i izvedbeni projekt, tipski projekt ili projekt uklanjanja.

U vezi vašeg upita navodimo da projektanta izvedbenog projekta određuje investitor ugovorom o projektiranju.

23. siječnja 2019.

U odgovoru na vaš upit navodimo da je korištenje osobnih referenci pravo svakog pojedinca i dogovora s poslodavcem.

23. siječnja 2019.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva i prostornoga uređenja nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se pregled relevantnih odredaba važećih propisa.

Odredbom članka 50. stavak 2. Zakona o gradnji (Narodne novine, broj 153/13 i 20/17) propisano je da fizička osoba koja je investitor građevine iz 2. i 3. skupine za svoje potrebe može sama izraditi cijeli glavni projekt, osim geodetskog projekta, i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu.

Člankom 49. Zakona o gradnji propisano je da projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

S tim u svezi mišljenja smo da u slučaju kada se radi o iznimci gradnje stambenog objekta za vlastite ili obavljanja poslova stručnog nadzora građenja za potrebe fizičke osobe investitora koja ima završen preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit za poslove u graditeljstvu, nije potreban pisani ugovor, već se isto može odrediti izjavom ili odlukom.

Dodatno napominjemo da se Pravilnikom o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (NN 64/14, 41/15, 105/15, 61/16 20/17) propisuje obvezni sadržaj i elementi projekata, način opremanja, uvjeti promjene sadržaja, označavanje projekata, način i značenje ovjere projekata od strane odgovornih osoba, kao i način razmjene elektroničkih zapisa u skladu s posebnim propisima.

Odredbom članka 7. navedenog Pravilnika propisuje se što sadrži naslovna stranica svakog projekta.

Prema našem mišljenju u slučaju izrade projekta u skladu sa odredbom članka 50. stavak 2. Zakona o gradnji naslovnica bi trebala sadržavati:

• sjedište, ime i prezime, adresu te OIB osobe koja je izradila projekt
• sjedište, ime i prezime osobe koja je investitor,
• naziv građevine ili njezinog dijela,
• lokaciju građevine (adresa i/ili katastarska čestica i katastarska općina odnosno podaci o obuhvatu zahvata u prostoru),
• zajedničku oznaku svih mapa koje su sastavni dijelovi cjelovitog projekta (ako projekt ima više mapa: npr. mapa 1: građevinski projekt - projekt rekonstrukcije obiteljske kuće, mapa 2: građevinski projekt - projekt vodovoda i kanalizacije, mapa 3: građevinski projekt - projekt konstrukcije),
• razinu razrade odnosno namjenu projekta (jedan od naziva: "GLAVNI PROJEKT", "IZVEDBENI PROJEKT", "TIPSKI PROJEKT" ili "PROJEKT UKLANJANJA"),
• strukovnu odrednicu projekta i naziv projektiranog dijela građevine na kojeg se projekt odnosi (ovo već piše u točki 4.),
• redni broj mape u nizu mapa koje čine cjeloviti projekt,
• ime, te potpis osobe koja je izradila projekt u originalu,
• mjesto i datum izrade projekta, te
• površinu dimenzija 9 x 9 cm u gornjoj desnoj četvrtini naslovne stranice bez teksta ili drugog sadržaja, namijenjenog ovjeri tijela nadležnog za izdavanje građevinske dozvole.

Glavni projektant se ne navodi obzirom da ista osoba (za svoje potrebe) izrađuje i arhitektonski i građevinski projekt.

Slijedom navedenog u odgovoru na vaš upit navodimo da prema našem mišljenju a u skladu sa odredbom članka 50. stavak 2. Zakona o gradnji nema pravnih zapreka da kao fizička osoba za vlastite potrebe izradite glavni projekt i obavljate stručni nadzor građenja.

Također vas obavještavamo da u skladu sa odredbom članka 32. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/2015) fizička osoba investitor koja ima završen preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit za poslove u graditeljstvu može sam graditi obiteljsku kuću koja je u cijelosti namijenjena za stanovanje ili u kojoj je više od 70% građevinske (bruto) površine namijenjeno za stanovanje i koja ima najviše dvije stambene jedinice, ako je to za njegove vlastite potrebe.

Međutim skrećemo pozornost na odredbe Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i Zakona o gradnji koje sadrže određena ograničenja u obavljanju poslova stručnog nadzora i izvođenja. Prema odredbi članka 31. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje izvođač ne smije biti uključen u provođenje stručnog nadzora građenja iste građevine.

Također prema odredbi članka 50. stavak 1. Zakona o gradnji investitor koji je ujedno izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu.

23. siječnja 2019.

Odredbom članka 50. stavak 2. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13., 20/17.) propisano je da fizička osoba koja je investitor građevine iz 2. i 3. skupine za svoje potrebe može sama izraditi cijeli glavni projekt, osim geodetskog projekta, i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu.

Člankom 49. Zakona o gradnji propisano je da projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

S tim u svezi mišljenja smo da u slučaju kada se radi o iznimci gradnje stambenog objekta za vlastite ili obavljanja poslova stručnog nadzora građenja za potrebe fizičke osobe investitora koja ima završen preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit za poslove u graditeljstvu, nije potreban pisani ugovor, već se isto može odrediti izjavom ili odlukom.

Dodatno napominjemo da se Pravilnikom o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (Narodne novine, br. 64/14., 41/15., 105/15., 61/16., 20/17.) propisuje obvezni sadržaj i elementi projekata, način opremanja, uvjeti promjene sadržaja, označavanje projekata, način i značenje ovjere projekata od strane odgovornih osoba, kao i način razmjene elektroničkih zapisa u skladu s posebnim propisima.

Odredbom članka 7. navedenog Pravilnika propisuje se što sadrži naslovna stranica svakog projekta.

Prema našem mišljenju u slučaju izrade projekta u skladu sa odredbom članka 50. stavak 2. Zakona o gradnji naslovnica bi trebala sadržavati:

• sjedište, ime i prezime, adresu te OIB osobe koja je izradila projekt
• sjedište, ime i prezime osobe koja je investitor
• naziv građevine ili njezinog dijela
• lokaciju građevine (adresa i/ili katastarska čestica i katastarska općina odnosno podaci o obuhvatu zahvata u prostoru)
• zajedničku oznaku svih mapa koje su sastavni dijelovi cjelovitog projekta (ako projekt ima više mapa: npr. mapa 1: građevinski projekt - projekt rekonstrukcije obiteljske kuće, mapa 2: građevinski projekt - projekt vodovoda i kanalizacije, mapa 3: građevinski projekt - projekt konstrukcije)
• razinu razrade odnosno namjenu projekta (jedan od naziva: »GLAVNI PROJEKT«, »IZVEDBENI PROJEKT«, »TIPSKI PROJEKT« ili »PROJEKT UKLANJANJA«)
• strukovnu odrednicu projekta i naziv projektiranog dijela građevine na kojeg se projekt odnosi (ovo već piše u točki 4.)
• redni broj mape u nizu mapa koje čine cjeloviti projekt
• ime, te potpis osobe koja je izradila projekt u originalu
• mjesto i datum izrade projekta
• površinu dimenzija 9 x 9 cm u gornjoj desnoj četvrtini naslovne stranice bez teksta ili drugog sadržaja, namijenjenog ovjeri tijela nadležnog za izdavanje građevinske dozvole.

Glavni projektant se ne navodi obzirom da ista osoba (za svoje potrebe) izrađuje i arhitektonski i građevinski projekt.

Slijedom navedenog u skladu sa odredbom članka 50. stavka 2. Zakona o gradnji kao ovlašteni inženjer možete potpisati cijeli glavni projekt za vlastitu obiteljsku kuću.

23. siječnja 2019.

U odgovoru na vaš upit navodimo da u skladu sa važećim propisima nadzorni inženjer može ugovoriti obavljanje stručnog nadzora građenja i za građevinu za koju je gradnja započela, s time da tu okolnost zabilježi u građevinskom dnevniku, te da se opišu radovi koji su izvedeni do trenutka preuzimanja ugovorne obveze.

Također navodimo da ste prilikom preuzimanja poslova stručnog nadzora građenja dužni postupati u skladu sa odredbama Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13., 20/17.) osobito odredbom članka 58. toga Zakona. To uključuje i sastavljanje završnog izvješća o izvedbi građevine u kojem po našem mišljenju treba staviti napomenu o radovima koji su izvedeni prije ugovorenog stručnog nadzora građenja.

23. siječnja 2019.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je tumačenje propisa iz područja javne nabave u nadležnosti Ministarstva gospodarstva, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se stručno mišljenje.

U konkretnom slučaju koji navodite prema mišljenju Komore nije opravdano dinamiku plaćanja urediti na način da se ukupna cijena projektantu ne isplati nakon izvršenja posla i ishođenja građevinske dozvole.

23. siječnja 2019.

U odgovoru na vaš upit navodimo da poslove nadzornog inženjera u skladu sa odredbom članka 56. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13., 20/17.) imaju pravo obavljati ovlašteni inženjeri. Međutim, u praksi se i danas radi osposobljavanja inženjera i stjecanja uvjeta za upis u Imenik Komore vrši imenovanje suradnika nadzornom inženjeru, što nije protivno važećim propisima.

Napominjemo da i prema ranije važećim propisima suradnik nadzornom inženjeru nije mogao samostalno obavljati taj posao, već je obavljao samo pojedine poslove i bio je odgovoran za svoj rad nadzornom inženjeru.

23. siječnja 2019.

U odgovoru na vaš upit navodimo da prema uvjetima iz Sporazuma Hrvatske komore inženjera građevinarstva i Hrvatskog zavoda za norme članovima Komore ovlaštenim inženjerima građevinarstva omogućen je pristup Repozitoriju hrvatskih norma, koji predstavlja digitalnu zbirku hrvatskih normativnih dokumenata koji su nastali kao rezultat normizacijskog procesa u Hrvatskom zavodu za norme. Dokumenti dostupni u digitalnom repozitoriju su: hrvatske norme (HRN), hrvatske tehničke specifikacije (HRS), hrvatski tehnički izvještaji (HRI), upute (HRU) i sl. Registriranim je korisnicima na jednostavan način omogućen uvid u cjelovite tekstove važećih i povučenih hrvatskih normativnih dokumenata.

Slijedom navedenog, na temelju važećih propisa projektant nema obvezu kupiti norme na temelju kojih je izradio projekt, nego kao član Komore ima pristup Repozitoriju hrvatskih norma.

23. siječnja 2019.

U konkretnom slučaju radi se o povećanju jednog balkona i smanjenju drugog balkona (koja niti ne mijenja kig) koji nisu izišli iz zadane udaljenosti od rubova parcele, regulacione linije, koji ne mijenjaju kig, kis i slično. S tim u svezi smatrate da su presudni parametri iz lokacijske dozvole, a da samo unutarnje i vanjsko oblikovanje nije razlogom za zatvaranje gradilišta.

Vezano uz vaš upit obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Odredbom članka 106. a stavkom 1. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13., 20/17.) propisano je da je investitor dužan ishoditi izmjenu i/ili dopunu građevinske dozvole ako tijekom građenja namjerava na građevini učiniti izmjene kojima se mijenja usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima.

Prema stavku 2. istog članka izmjene tijekom građenja kojima se utječe na ispunjavanje bilo kojeg temeljnog zahtjeva za građevinu, osim na temeljni zahtjev sigurnosti u slučaju požara, a kojima se ne mijenja usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima, investitor može učiniti na temelju izmjene i/ili dopune glavnog projekta koji je sastavni dio građevinske dozvole na temelju koje se gradi, s time da izmjenu i/ili dopunu građevinske dozvole ishodi prije podnošenja zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole.

Smisao uvođenja citirane odredbe u Zakon o gradnji bio je da se u slučaju kada se u tijeku građenja odstupi od projekta, a pri tome se ne mijenja usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima izvođač nastavlja sa građenjem i to na temelju izmjena i/ili dopuna glavnog projekta, s time da se izmjena i/ili dopuna građevinske dozvole treba ishoditi prije izdavanja uporabne dozvole.

Također ističemo da je o tijeku inspekcijskog postupka trebao biti sastavljen zapisnik u kojem se navodi koja je odstupanja od utvrđenih lokacijskih uvjeta inspektorica utvrdila tijekom inspekcijskog nadzora a koja su bila razlog izdavanja usmenog rješenja o zatvaranju gradilišta.

Slijedom navedenog mišljenja smo da u konkretnom slučaju trebate iskoristiti svoje pravo na izjavljivanje žalbe kada dobijete pisani otpravak rješenja.

23. siječnja 2019.

Vezano uz vaš upit obavještavamo vas da je za tumačenje propisa koji se odnose na zaštitu na radu u nadležnosti Ministarstva rada i mirovinskog sustava, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se stručno mišljenje.

Ovlašteni inženjeri građevinarstva u okviru stručnog ispita osoba koje obavljaju poslove graditeljstva, koji su položili u Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja u okviru ispitnog programa pored ostalog polažu "Regulativu zaštite osoba, okoliša, kulturnih i drugih materijalnih dobara”. Gradivo navedenog predmeta obuhvaća propise koji uređuju zaštitu od požara, zaštitu na radu te drugih zahtjeva sigurnosti u korištenju, zaštitu od ionizirajućih i neionizirajućih zračenja i drugih zahtjeva higijene zdravlja i zaštite okoliša, zaštitu okoliša i zaštitu i očuvanje kulturnih dobara.

Navedeni ispitni program provodi se dugi niz godina za generacije ovlaštenih inženjera građevinarstva.

Slijedom navedenog mišljenja smo da ovlašteni inženjeri građevinarstva u okviru stručnog ispita koji su položili raspolažu visokom razinom znanja iz područja zaštite na radu i zaštite od požara te da kao poslodavci svoje zaposlenike mogu osposobiti za rad na siguran način kako to propisuje odredba članka 27. stavka 1. i 2. Zakona o zaštiti na radu.

Ovo osobito vrijedi za ovlaštene inženjere koji su položili ispit za koordinatora zaštite na radu tijekom izrade projekta Koordinator I i koordinatora zaštite na radu tijekom građenja Koordinator II.

Ukoliko, ovakvo stajalište ne bude prihvaćeno molimo vas da nas obavijestite kako bi se Hrvatska komora inženjera građevinarstva u vezi rješavanja ovog pitanja obratila Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, kao Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja.

23. siječnja 2019.

U vašem upitu nema dovoljno podataka da bi se mogao dati precizan odgovor, odnosno nije jasno da li se misli na formalno pravnu kontrolu dokumentacije ili tehničku.

Ukoliko je potrebna revizija dokumentacije koja se odnosi na tehnički dio tada bi to mogla obaviti građevinska struka u okviru registriranih djelatnosti koje imaju sva tri ponuditelja.

23. siječnja 2019.

Kandidat je završio Građevinski fakultet u Rijeci. S tim u svezi postavljate upit da li navedeni studij odgovara visokoj stručnoj spremi ili višoj stručnoj spremi.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz područja znanosti i visokog obrazovanja nadležno Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Međutim u okviru nadležnosti Komore i obzirom da se radi o inženjeru građevinske struke daje se stručno mišljenje.

U konkretnom slučaju koji navodite mišljenja smo da kandidat ispunjava uvjet stručni specijalist građevinske struke (300 ECTS).

23. siječnja 2019.

S tim u svezi obavještavamo Vas da Hrvatska komora inženjera građevinarstva nema nadležnosti za ispitivanje nepravilnosti u radu trgovačkih društava.

Eventualne nepravilnosti u radu ovlaštenih inženjera građevinarstva članova Komore moguće je ispitati u postupku pred Stegovnim sudom Komore.

Člankom 32. Pravilnika o stegovnoj odgovornosti i stegovnom postupku od 14. studenog 2015. propisan je obvezan sadržaj zahtjeva za pokretanje stegovnog postupka.

Na podnošenje zahtjeva za pokretanje stegovnog postupka plaća se pristojba u iznosu od 2.000,00 kuna.

23. siječnja 2019.

U odgovoru na vaš upit navodimo da su uvjeti za upis u imenik ovlaštenih voditelja radova propisani odredbom članka 29. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, br. 78/2015.).

Osoba sa završenim četverogodišnjim diplomskim studijem (240 ECTS bodova) i stečenim akademskim nazivom "diplomirani inženjer građevinarstva" ispunjava uvjet iz članka 29. stavka 1. točka 1. podstavak 2. navedenog Zakona, te pored navedenog za upis u Imenik ovlaštenih voditelja radova mora imati najmanje tri godine radnog iskustva u struci i položen stručni ispit.

23. siječnja 2019.

U odgovoru na vaš upit obavještavamo vas da su uvjeti za upis u Imenik ovlaštenih voditelja građenja propisani odredbom članka 28. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, br. 78/2015.). U skladu sa navedenom odredbom osim završenog studija odgovarajuće struke, potrebno je tri godine radnog iskustva u struci kada se radi o slučaju da je osoba tijekom studija stekla 300 ECTS bodova, odnosno četiri godine rada u struci na inženjerskim poslovima kada je osoba tijekom studija stekla 180 ECTS bodova. Pored navedenog za upis u Imenik ovlaštenih voditelja građenja potrebno je imati i položen stručni ispit.

23. siječnja 2019.

U odgovoru na vaš upit navodimo da su obvezni sadržaj i elementi projekata, način opremanja, uvjeti promjene sadržaja, označavanje projekata, način i značenje ovjere projekata od strane odgovornih osoba, kao i način razmjene elektroničkih zapisa propisani Pravilnikom o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (Narodne novine, br. 64/14., 41/15., 105/15., 61/16., 20/17.).

Odredaba navedenog Pravilnika dužni su se pridržavati projektanti ali i službenici u uredima nadležnim za izdavanje dozvola.

U slučaju da vas službenik nadležan za izdavanje dozvole traži neko postupanje za koje nema uporišta u važećim propisima trebate o tome obavijestiti nadležno Ministarstvo.

23. siječnja 2019.

Vezano uz vaš upit navodimo da su ovlašteni inženjeri građevinarstva u skladu sa odredbom članka 54. i 55. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, br. 78/2015.) obvezno osigurani od profesionalne odgovornosti u inženjerskim poslovima. Predmet osiguranja je zakonska profesionalna odgovornost u inženjerskim poslovima prostornog uređenja i gradnje za štetu koju bi osiguranik mogao učiniti investitoru ili trećim osobama.

Osiguranim slučajem se prema Ugovoru koji je sklopila Hrvatska komora inženjera građevinarstva sa osiguravateljem, smatra svaki propust ili pogreška u obavljanju stručnih poslova koje prouzroči osiguranik (ovlašteni inženjera građevinarstva, ovlašteni voditelj građenja ili ovlašteni voditelj radova) svojim postupanjem ili propuštanjem postupanja u inženjerskim poslovima prostornog uređenja i gradnje, poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, vođenja građenja, vođenja radova, voditelja projekta, a koje mogu imati za posljedicu smrt, povredu tijela ili zdravlja neke osobe, oštećenje ili uništenje stvari (materijalna šteta), te šteta koja nije nastala povredom tijela ili zdravlja neke osobe, niti oštećenjem odnosno stvari (imovinska šteta u širem smislu ili čisto imovinska šteta).

Osiguranje od odgovornosti ugovoreno je za svakog osiguranika na iznos osiguranja za osnovno pokriće i za čisto imovinsku štetu od ukupno 1.000.000,00 kuna po svakom štetnom događaju. Ako jedan osigurani slučaj prouzroče dva, tri ili više osiguranika ukupni limit po tom osiguranom slučaju iznosi najviše 3.000.000,00 kuna po osiguranom slučaju. Ukupni agregatni limit za osnovno pokriće i za čisto imovinsku štetu po osiguraniku iznosi 3.000.000,00 kuna.

Također navodimo da oštećena treća osoba ima mogućnost zahtjev ili tužbu za naknadu štete podnijeti osiguratelju, a može zahtijevati neposredno od osiguratelja naknadu štete za koju odgovara osiguranik, ali najviše do iznosa osigurateljeve obveze.

U odgovoru na vaš upit navodimo da policu osnovnog osiguranja od profesionalne odgovornosti ovlaštenih inženjera građevinarstva ne možete vinkulirati u korist naručitelja, ali naručitelj može eventualno tražiti dodatne police osiguranja za izvršenje konkretnog posla.

Na web stranici HKIG www.hkig.hr nalazi se Klauzula za osiguranje od profesionalne odgovornosti u inženjerskim poslovima u prostornom uređenju i gradnji, a istu vam dostavljamo u prilogu ovog dopisa.

23. siječnja 2019.

Vezano uz vaš upit navodimo da odlazak u mirovinu nije više po sili zakona razlog za prestanak članstva u Komori, već u skladu sa odredbom članka 32. stavak 1. podstavak 5. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, br. 78/2015.) članstvo u Komori prestaje ako to sam pisanim putem zatraži. Slijedom navedenog, u skladu sa važećim propisima ovlašteni inženjer građevinarstva može i nakon ispunjenja uvjeta za mirovinu nastaviti raditi poslove za koje je ovlašten, u skladu sa propisima o radu i mirovinskom osiguranju (rad uz starosnu do četiri sata dnevno bez obustave mirovine) ili rad na temelju ugovora o djelu.

Slijedom navedenog nema pravnih zapreka da investitor fizička osoba angažira nadzornog inženjera ovlaštenog inženjera građevinarstva koji je u mirovini.

23. siječnja 2019.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva i prostornoga uređenja nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se pravno mišljenje.

¸Prema odredbi članka 32. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015.) fizička osoba investitor koja ima završen preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit za poslove u graditeljstvu može sam graditi obiteljsku kuću koja je u cijelosti namijenjena za stanovanje ili u kojoj je više od 70% građevinske (bruto) površine namijenjeno za stanovanje i koja ima najviše dvije stambene jedinice, ako je to za njegove vlastite potrebe.

Međutim skrećemo pozornost na odredbe Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i Zakona o gradnji koje sadrže određena ograničenja u obavljanju poslova stručnog nadzora i izvođenja. Prema odredbi članka 31. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje izvođač ne smije biti uključen u provođenje stručnog nadzora građenja iste građevine.

Također prema odredbi članka 50. stavak 1. Zakona o gradnji investitor koji je ujedno izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu.

Odredbom članka 50. stavak 2. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13., 20/17.) propisano je da fizička osoba koja je investitor građevine iz 2. i 3. skupine za svoje potrebe može sama izraditi cijeli glavni projekt, osim geodetskog projekta, i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu.

Člankom 49. Zakona o gradnji propisano je da projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

S tim u svezi mišljenja smo da u slučaju kada se radi o iznimci gradnje stambenog objekta za vlastite potrebe ili obavljanja poslova stručnog nadzora građenja za potrebe fizičke osobe investitora koja ima završen preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit za poslove u graditeljstvu, nije potreban pisani ugovor, već se isto može odrediti izjavom ili odlukom. Također u tom slučaju na gradilišnoj tabli treba upisati izvođača fizičku osobu sa imenom i prezimenom.

Slijedom navedenog, na temelju citiranih odredaba u slučaju gradnje stambenog objekta za vlastite potrebe ili obavljanja poslova stručnog nadzora građenja nije potreban aktivan status ovlaštenog inženjera.

Dodatno napominjemo da odlazak u mirovinu nije više po sili zakona razlog za prestanak članstva u Komori, već u skladu sa odredbom članka 32. stavak 1. podstavak 5. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, br. 78/2015.) članstvo u Komori prestaje ako to sam pisanim putem zatraži. Slijedom navedenog, u skladu sa važećim propisima ovlašteni inženjer građevinarstva može i nakon ispunjenja uvjeta za mirovinu nastaviti raditi poslove za koje je ovlašten, u skladu sa propisima o radu i mirovinskom osiguranju (rad uz starosnu do četiri sata dnevno bez obustave mirovine) ili rad na temelju ugovora o djelu.

23. siječnja 2019.

U odgovoru na vaš upit navodimo da su uvjeti za upis u Imenik ovlaštenih voditelja radova propisani odredbom članka 29. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, br. 78/2015.) pa je tako za prvostupnika potrebno tri godine radnog iskustva u struci i položen stručni ispit.

Ukoliko ispunjavate navedeni uvjet pozivamo vas da podnesete zahtjev za upis u Imenik ovlaštenih voditelja radova.

Prema odredbi članka 28. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015.) ovlašteni voditelj radova može, u okviru zadaća svoje struke voditi izvođenje građevinskih i drugih radova, pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih, završnih te ugradnju građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja.

23. siječnja 2019.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva, kao i poslova i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji u nadležnosti Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja. Navedeno Ministarstvo je izdalo tumačenje KLASA: 360-01/15-02/716 od 17. prosinca 2015. koje glasi:

"U skladu s odredbom članka 55. stavka 2. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13.), u slučaju kada u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, investitor ugovorom o građenju određuje glavnog izvođača koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i koji imenuje glavnog inženjera gradilišta.

Prema odredbi članka 30. stavka 1. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/15.), izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova.

Imajući u vidu citirane odredbe, a u odgovoru na Vaš upit navodimo da glavni izvođač, koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova, mora imati zaposlenog inženjera gradilišta (odnosno ovlaštenog voditelja građenja) kojeg imenuje kao glavnog inženjera gradilišta. Sukladno članku 55. stavku 4. Zakona o gradnji, glavni inženjer gradilišta može biti istodobno i inženjer gradilišta jednog od izvođača koji npr. izvodi pojedini rad, zapošljava voditelja radova ali nema zaposlenog inženjera gradilišta.

Pod pojmom zaposlene osobe podrazumijeva se da je osoba u radnom odnosu na temelju ugovora o radu, u skladu sa propisima o radu."

Slijedom navedenog, ako trgovačko društvo u kojem ste zaposleni izvodi samo pojedine radove, u skladu sa važećim propisima nije dužno imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja.

23. siječnja 2019.

Vezano uz vaš upit obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, te vas upućujemo da se u vezi ovog pitanja obratite navedenom Ministarstvu.

Pravilnik o održavanju građevina nije usklađen sa izmjenama Zakona o gradnji iz 2017. godine te po našem mišljenju za građevine 3. skupine iz članka 4. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13., 20/17.) ne bi trebalo voditi evidenciju održavanja.

23. siječnja 2019.

Vezano uz vaš upit obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Prema članku 126. Zakona o sudovima (Narodne novine, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16.,) sudsko vještačenje obavljaju pravne i fizičke osobe. Pravne osobe mogu obavljati sudsko vještačenje samo u okviru registrirane djelatnosti pod uvjetom da to rade njihovi zaposlenici koji ispunjavaju uvjete iz stavka 2. citiranog članka.

Odredbom članka 9. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina (Narodne novine, br. 78/15.) propisano je da je procjenitelj u smislu toga Zakona fizička osoba stalni sudski vještak za procjenu nekretnina odnosno pravna osoba koja ispunjava uvjete za sudska vještačenja, u skladu s posebnim propisom kojim se uređuju uvjeti, postupak imenovanja, prava i dužnosti stalnih sudskih vještaka.

Zakonom o poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine, br. 78/15.) člankom 19. propisano je da ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost.

Slijedom navedenog, u skladu sa posebnim propisom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji kao i propisima kojima se uređuju prava i dužnosti sudskih vještaka, te procjenitelja nema uporišta da se poslovi stalnog sudskog vještaka za građevinarstvo i procjenitelja vrijednosti nekretnina obavljaju putem ureda za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja.

Međutim, u skladu sa važećim propisima možete biti zaposleni u pravnoj osobi u punom radnom vremenu i također imati ured za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja u kojem ne morate biti zaposleni, te vam s tim u svezi dostavljamo mišljenje Ministarstva rada i mirovinskog sustava, kao i mišljenje Poreznih savjetnika.

23. siječnja 2019.

U odgovoru na vaš upit navodimo da trgovačko društvo registrirano za djelatnost projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja u skladu sa odredbom članka 22. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/18) ako obavlja navedene poslove mora imati zaposlenog ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera.

Slijedom navedenog, mišljenja smo da u konkretnom slučaju nema pravne zapreke da vaše društvo ima ovlaštene inženjere građevinarstva ili ovlaštene arhitekte, a ako trgovačko društvo obavlja poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja tada mora imati zaposlenog ovlaštenog inženjera ili ovlaštenog arhitekta.

23. siječnja 2019.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da izrada primopredajnog zapisnika u slučaju predaje dužnosti nije propisana važećim propisima, međutim isto je ustaljena praksa u inženjerskoj struci.

Obzirom da ranije imenovani nadzorni inženjer ne želi sastaviti primopredajni zapisnik predlažemo da vi to upišete u građevinski dnevnik, te da naznačite datum od kojeg ste preuzeli posao stručnog nadzora.

23. siječnja 2019.

U odgovoru na vaš upit navodimo da su uvjeti za upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva propisani odredbom članka 27. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, br. 78/15).

S tim u svezi navodimo da pravo na upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva možete ostvariti stručnim radnim iskustvom na odgovarajućim poslovima u struci i to na poslovima suradnika u projektiranju i/ili suradnika u stručnom nadzoru građenja u trajanju od najmanje dvije godine i položenim stručnim ispitom. Stručno osposobljavanje možete obavljati kod poslodavca koji ima vlastiti ured za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, zajednički ured ili u pravoj osobi registriranoj za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja i koja ima zaposlenog ovlaštenog inženjera. Uz zahtjev za upis trebate priložiti ugovor o radu kod poslodavca kod kojeg obavljate poslove suradnika projektantu i/ili suradnika nadzornom inženjeru ili ugovor o poslovnoj suradnji između vašeg i poslodavca kod kojeg stječete stručno iskustvo.

Za prijavu u Evidenciju voditelja projekta potrebno je predati zahtjev za upis u evidenciju voditelja projekta na Obrascu koji se nalazi na web stranici HKIG. Na obrascu su navedeni prilozi i dokumentacija koju je potrebno priložiti radi izdavanja Uvjerenja o upisu u Evidenciju voditelja projekata Hrvatske komore inženjera građevinarstva.

23. siječnja 2019.

U odgovoru na vaše prvo pitanje navodimo da prema odredbi članka 44. stavka 2. Statuta Hrvatske komore inženjera građevinarstva (Narodne novine, br. 132/15.) u uredu za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, zaposlenici ili vanjski suradnici na pojedinim poslovima projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja mogu biti samo suradnici projektanta i/ili suradnici nadzornog inženjera, te ostalo potrebno administrativno osoblje. Međutim odredbom članka 21. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/15.) više ovlaštenih arhitekata i/ili ovlaštenih inženjera mogu poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja obavljati u zajedničkom uredu za obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja (u daljnjem tekstu: zajednički ured). U tom slučaju međusobna prava ovlašteni arhitekti i/ili ovlašteni inženjeri uređuju pisanim ugovorom.

Također vezano uz vaše drugo pitanje navodimo da Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje nije propisano da osoba koja ima ured za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja mora imati poslovni prostor, međutim člankom 46. Statuta Hrvatske komore inženjera građevinarstva propisano je da ovlašteni inženjeri građevinarstva koji poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja obavljaju samostalno u vlastitom uredu ili zajedničkom uredu, dužni su imati ploču pokraj ulaza u zgradu u kojoj su smješteni. Natpisna ploča detaljnije je regulirana poglavljem IX. Pravilnika o upisima u imenike, upisnike i evidencije Hrvatske komore inženjera građevinarstva i pečatima, iskaznicama i natpisnim pločama od 18. prosinca 2015.

U dijelu upita koji se odnosi na obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja u uredu za samostalno obavljanje poslova, uz radni odnos u pravnoj osobi, obavještavamo vas da možete imati ured samostalnog inženjera u kojem niste zaposleni, te da istovremeno možete biti u punom radnom

odnosu kod pravne osobe. S tim u svezi dostavljamo vam mišljenje Ministarstva rada i mirovinskog sustava u vezi navedenog pitanja. Također dostavljamo vam i mišljenje Poreznih savjetnika u kojima je obrazloženo ovo pitanje sa porezno pravnog stajališta.

23. siječnja 2019.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Odredbom članka 29. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/2015.) propisano je da graditi i/ili izvoditi radove na građevini može pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno za izvođenje pojedinih radova koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom te posebnim propisima kojima se uređuje gradnja. Prema odredbi članka 30. istog Zakona izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova.

Pod pojmom zaposlene osobe podrazumijeva se da je osoba u radnom odnosu na temelju ugovora o radu, u skladu s propisima o radu.

Prema odredbi članka 26. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje kao odgovornu osobu za vođenje građenja, odnosno vođenje radova, izvođač imenuje glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta i/ili voditelja radova. Prema stavku 3. istog članka za voditelja radova može se imenovati fizička osoba koja je stekla akademski naziv magistar inženjer struke prema nastavnom programu koji je primjeren obavljanju poslova vođenja tih radova i koja je upisana u Imenik voditelja radova u Komori.

Slijedom navedenog tehničari koji imaju završenu srednju stručnu spremu (razina 4.2. Hrvatskog kvalifikacijskog okvira) sa položenim stručnim ispitom te najmanje deset godina radnog iskustva u struci mogu u skladu sa novim propisima obavljati samo poslove voditelja manje složenih radova i imaju pravo upisa u Evidenciju voditelja radova - tehničara odgovarajuće struke u Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva.

Detaljno tumačenje vezano uz obavljanje manje složenih i pojedinih radova, te imenovanje voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe za manje složene radove, nalazi se na web stranici Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=40011,

Vezano uz vaš upit navodimo da su obiteljske kuće prema Zakonu o gradnji (Narodne novine, broj 153/13. i 20/17.) razvrstane u 2. skupinu, te je za izvođenje istih potrebno imenovati ovlaštenog voditelja građenja upisanog u Imenik Komore, kao i za ostale građevine koje navodite u svojem dopisu.

Dodatno napominjemo da je u postupku donošenja Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, te da će prema prijedlogu toga Zakona manje složeni radovi koje su ovlašteni voditi tehničari biti propisani posebnim Pravilnikom.

23. siječnja 2019.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje i upućuje na odgovarajuće odredbe važećih propisa.

U vezi vašeg upita navodimo da je odredbom članka 130. stavak 2. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 153/13, 65/17) propisano je da je projektant odgovoran da je idejni projekt izrađen u skladu s ovim Zakonom, uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom, posebnim propisima i posebnim uvjetima te da su njegovi pojedini dijelovi međusobno usklađeni. Stavkom 3. istog članka propisano je da projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune idejnog projekta odgovoran je za cijeli idejni projekt.

Također odredbom članka 51. stavak 2. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13.) propisano je da je projektant odgovoran da projekt koji je izradio ispunjava propisane uvjete, da je građevina projektirana u skladu s lokacijskom dozvolom, odnosno uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom te da ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu, zahtjeve propisane za energetska svojstva zgrada i druge propisane zahtjeve i uvjete. Prema stavku 3. istog članka projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune glavnog projekta, odnosno izvedbenog projekta odgovoran je za cijeli glavni projekt, odnosno izvedbeni projekt.

Što se tiče pitanja autorskih prava Zakon o prostornom uređenju u članku 132. propisuje da autorska prava na zahvatu u prostoru projektiranom idejnim projektom i provedenom zahvatu u prostoru u skladu s tim projektom stječu se sukladno posebnom zakonu, osim ako ugovorom o izradi projekta nije ugovoreno drukčije.

Zakonom o gradnji članak 75. propisano je da se autorska prava na građevini projektiranoj glavnim ili drugim projektom i građenjem u skladu s tim projektom stječu se sukladno posebnom zakonu, ako je to ugovoreno ugovorom o izradi projekta.

Slijedom navedenog za odgovor na pitanje da li je izrada nekog projekta zaštićena po pitanju autorskih prava i s tim u svezi da li je potrebna suglasnost projektanta potrebno je osim odredaba posebnog Zakona imati u vidu i odredbe ugovora o izradi projekta.

U konkretnom slučaju svakako savjetujemo da prije preuzimanja ugovorne obveze izrade izmjene projekta, od investitora zatražite podatke da li je projekt za koji bi se radile izmjene i/ili dopune zaštićen autorskim pravom.

Također treba imati u vidu i citirane odredbe važećih propisa prema kojima projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune projekta odgovara za cijeli projekt.

23. siječnja 2019.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva u nadležnosti Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje i upućuje na odgovarajuće odredbe Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17) kao i podzakonskih propisa.

Odredbom članka 18. Zakona o gradnji propisano je da ispitivanje određenih dijelova građevine u svrhu provjere, odnosno dokazivanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta, predviđeno glavnim projektom ili izvješćem o obavljenoj kontroli projekta, te prethodna istraživanja od važnosti za projektiranje, građenje i uporabu određene građevine, dužan je osigurati investitor.

Stavkom 2. istog članka navedeno je da je Investitor poslove ispitivanja, dokazivanja, odnosno istraživanja iz stavka 1. ovoga članka dužan povjeriti osobama ovlaštenim za obavljanje istih na temelju posebnog zakona.

Dužnosti i obveze izvođača propisane su člankom 54. Zakona o gradnji, a u skladu sa stavkom 1. točka 4. navedenog članka izvođač je dužan osigurati dokaze o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine s temeljnim zahtjevima za građevinu, kao i dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku određena ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom.

Prema odredbi članka 58. stavak 1. točka 4. Zakona o gradnji nadzorni inženjer je u provedbi stručnog nadzora dužan odrediti provedbu kontrolnih ispitivanja određenih dijelova građevine u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta predviđenih glavnim projektom ili izvješćem o obavljenoj kontroli projekta i obveze provjere u pogledu građevnih proizvoda.

Člankom 5 Pravilnika o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera (NN 111/2014, 107/2015, 20/17) propisano je slijedeće:

(1) U provedbi stručnog nadzora građenja, nadzorni inženjer određuje provedbu kontrolnih ispitivanja odnosno drugih kontrolnih postupaka koji se odnose na svojstva određenih dijelova građevine ili građevine u cjelini u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta predviđenih glavnim projektom ili izvješćem o obavljenoj kontroli projekta i obveze provjere u pogledu građevnih proizvoda na sljedeći način:

1. određivanjem kontrolnog tijela i, ako je to potrebno, određivanjem načina provedbe postupaka koji su posebnim propisom propisani kao kontrolni postupci odnosno koji su normama na koje upućuju propisi određeni kao kontrolni postupci koje provodi treća strana,

2. određivanjem kontrolnog tijela za postupke koji su programom kontrole i osiguranja kvalitete koji je sastavni dio projekta građevine određeni kao kontrolni postupci ili se smatraju kontrolnim postupcima u skladu s posebnim propisom kojim se određuje sadržaj programa kontrole i osiguranja kvalitete,

3. određivanjem kontrolnog tijela i načina provedbe kontrolnih postupaka u slučaju sumnje, uz prethodnu obavijest investitoru,

4. provjerom je li izvođač utvrdio činjenice koje se odnose na građevne proizvode proizvedene izvan gradilišta, odnosno je li dokazana uporabljivost proizvoda koji se izrađuju na gradilištu za potrebe te građevine, te odobravanjem odnosno zabranom ugradnje tih proizvoda upisom u građevinski dnevnik,

5. provjerom je li izvođač proveo pripreme za izvođenje radova,

6. provjerom izvodi li izvođač dio građevine i građevinu u cjelini u skladu s projektom.

(2) Pri određivanju kontrolnog tijela iz stavka 1., podstavaka 1., 2. i 3. ovoga članka, nadzorni inženjer mora osigurati da to tijelo ispunjava propisane zahtjeve, te da je dokazana neovisnost i nepristranost tog tijela u odnosu na postupke i dokazivanja uređene člankom 54. stavkom 1. podstavkom 4. Zakona o gradnji.

Slijedom navedenog, mišljenja smo da nametanje obveze nadzornom inženjeru da snosi troškove ispitivanja u bilo kojoj fazi građenja nije u skladu sa važećim propisima i pravilima struke.

S poštovanjem,
Predsjednik Hrvatske komore inženjera građevinarstva
Zvonimir Sever, dipl.ing.građ.

23. siječnja 2019.

Za tumačenje propisa iz djelokruga zaštite i očuvanja kulturnih dobara nadležno Ministarstvo kulture, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Na temelju Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ("Narodne novine" broj 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11) i Pravilnika o uvjetima za fizičke i pravne osobe radi dobivanja dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ("Narodne novine", broj 74/03, 44/10), za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara nije potrebno imati dopuštenje Ministarstva kulture za poslove stručnog nadzora na nepokretnom kulturnom dobru. Prema odredbama navedenih propisa dopuštenje je obvezno za poslove projektiranja i izvođenja radova na nepokretnom kulturnom dobru.

Prema podacima koje ste dostavili konkretna nekretnina nije kulturno dobro, izdana je potvrda na glavni projekt od Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture u postupku ishođenja građevinske dozvole, te stoga ne podliježe gore navedenim propisima.

Ukoliko želite izvršiti dodatnu provjeru upućujemo vas da se obratite Konzervatorskom odjelu Ministarstva kulture na području kojega se navedena nekretnina nalazi, a za područje Grada Zagreba Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu.

Na web stranici Hrvatske komore inženjera građevinarstva možete se informirati da je u postupku donošenja i na e-savjetovanju Nacrt Pravilnika o uvjetima za dobivanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara kojim se uvode neke novine za ovom području.

23. siječnja 2019.

Vezano uz vaš upit navodimo da odlazak u mirovinu nije više po sili zakona razlog za prestanak članstva u Komori, već u skladu sa odredbom članka 32. stavak 1. podstavak 5. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 78/2015) članstvo u Komori prestaje ako to član sam pisanim putem zatraži.

Slijedom navedenog, u skladu sa važećim propisima ovlašteni inženjer građevinarstva može i nakon ispunjenja uvjeta za mirovinu nastaviti raditi poslove za koje je ovlašten, u skladu sa propisima o radu i mirovinskom osiguranju (rad uz starosnu mirovinu do četiri sata dnevno bez obustave mirovine).

23. siječnja 2019.

Vezano uz Vaš dopis obavještavamo vas da je tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva u nadležnosti Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se stručno mišljenje.

Propisima koji uređuju područje graditeljstva kao obvezni nadzor propisan je stručni nadzor građenja, te istim propisima nije uređena provedba projektantskog nadzora kao obveza investitora.

Odredbom članka 55. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) propisano je da arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka u obavljanju poslova projektantskog nadzora obavlja projektantski nadzor nad izvođenjem radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati.

Važećim propisima nisu propisani uvjeti vezani uz ugovaranje projektantskog nadzora niti su uređenja druga pitanja koja se odnose na provedbu toga nadzora, međutim prema stajalištu Komore projektantski nadzor jedino i isključivo, može obavljati projektant glavnog projekta predmetne građevine. Projektantski nadzor obavlja poslove vezano uz građenje u skladu s projektiranim stanjem građevine, odobrava (u suradnji s nadzornim inženjerom i drugim sudionicima građenja) eventualne izmjene projektne dokumentacije ili projektnih rješenja i sl. Prema našem mišljenju sklapanjem ugovora o obavljanju inženjerske usluge projektiranja i imenovanjem glavnog projektanta, naručitelj je direktno odredio osobu koja može obavljati i usluge projektantskog nadzora na izvođenju radova koji su predmet inženjerske usluge projektiranja.

Također vas obavještavamo da je na Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja na e-savjetovanju objavilo Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje u kojem se na prijedlog Hrvatske komore inženjera građevinarstva, preciznije odnosno jasnije propisuje odredba o projektantskom nadzoru, kako bi se otklonile eventualne nejasnoće u primjeni te odredbe.

Navedenim Nacrtom Zakona mijenja se odredba članka 55. na način da glasi:

"Poslove projektantskog nadzora obavlja projektant arhitektonske, građevinske, strojarske i/ili elektotehničke struke koji je izradio projekt prema kojem se gradi građevina.

Projektantski nadzor je odgovaran u svojstvu projektanta odgovarajuće struke.

Ako projektant za vrijeme izvođenja radova više ne obavlja projektantsku djelatnost ili izričito svojom voljom pismeno izrazi da to ne može iz objektivnih razloga, poslove projektantskog nadzora obavlja projektant odgovarajuće struke."

S tim u svezi napominjemo da u slučaju opisanom u stavku 3. Nacrta Zakona navedeni projektant preuzima odgovornost za taj projekt.

23. siječnja 2019.

U vašem upitu nema dovoljno podataka da bi se mogao dati precizan odgovor međutim načelno navodimo slijedeće:

Prema odredbi članka 22. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) pravna osoba registrirana za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja mora u obavljanju tih poslova imati zaposlenog ovlaštenog arhitekata ili ovlaštenog inženjera.

Slijedom navedenog, moguće je obavljati poslove projektiranja na temelju ugovora o djelu za pravnu osobu koja je registrirana za obavljanje poslova projektiranja, a koja ima zaposlenog ovlaštenog inženjera građevinarstva.

Dodatno navodimo da poslove projektiranja u okviru zadaća građevinske struke (članak 50. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje) može obavljati osoba koja je upisana u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva Hrvatske komore inženjera građevinarstva.

23. siječnja 2019.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva i prostornoga uređenja nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se pravno mišljenje.

¸Prema odredbi članka 32. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) fizička osoba investitor koja ima završen preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit za poslove u graditeljstvu može sam graditi obiteljsku kuću koja je u cijelosti namijenjena za stanovanje ili u kojoj je više od 70% građevinske (bruto) površine namijenjeno za stanovanje i koja ima najviše dvije stambene jedinice, ako je to za njegove vlastite potrebe.

Međutim skrećemo pozornost na odredbe Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i Zakona o gradnji koje sadrže određena ograničenja u obavljanju poslova stručnog nadzora i izvođenja.

Prema odredbi članka 31. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje izvođač ne smije biti uključen u provođenje stručnog nadzora građenja iste građevine.

Također prema odredbi članka 50. stavak 1. Zakona o gradnji investitor koji je ujedno izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu.

U vezi vašeg pitanja nadalje navodimo da je odredbom članka 50. stavak 2. Zakona o gradnji propisano da fizička osoba koja je investitor građevine iz 2. i 3. skupine za svoje potrebe može sama izraditi cijeli glavni projekt, osim geodetskog projekta, i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu.

U skladu sa člankom 49. Zakona o gradnji projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

S tim u svezi mišljenja smo da u slučaju kada se radi o iznimci gradnje stambenog objekta za vlastite potrebe fizičke osobe investitora koja ima završen preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit za poslove u graditeljstvu, nije potreban pisani ugovor, već se isto može odrediti izjavom ili odlukom.

Također u tom slučaju na gradilišnoj tabli treba upisati izvođača fizičku osobu sa imenom i prezimenom.

Za sve daljnje informacije u vezi ovog pitanja upućujemo vas na tijelo graditeljstva nadležno za izdavanje građevinske dozvole.

23. siječnja 2019.

U vašem upitu nema dovoljno podataka da bi se mogao dati precizan odgovor međutim načelno navodimo da nije u skladu sa propisima kojima se uređuje javna nabava kao i propisima iz područja graditeljstva u postupku javne nabave za uslugu stručnog nadzora postavljati uvjet fiksne cijene neovisno o trajanju građenja. U navedenom slučaju savjetujemo vam da pravovremeno izjavite prigovor.

Također na vaš upit odgovaramo da nadzorni inženjer u skladu sa važećim propisima ima pravo tražiti povećanje cijene usluge u slučaju prekoračenja roka građenja navedenog u natječajnoj dokumentaciji.

23. siječnja 2019.

Vezano uz vaš upit navodimo da u navedenom slučaju nisu ispunjeni uvjeti iz članka 27. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 78/2015) za upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva.

U konkretnom slučaju navedeno iskustvo na odgovarajućim poslovima u struci nakon završenog preddiplomskog stručnog studija (180 ECTS bodova) bi se cijenilo prilikom upisa u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva kada biste stekli još 120 ECTS bodova i nakon toga proveli na odgovarajućim poslovima u struci najmanje jednu godinu. Odgovarajući poslovi u struci su suradnik projektanta i/ili suradnik nadzornom inženjeru.

23. siječnja 2019.

U vezi upita obavještavamo Vas da smo mišljenja da u važećoj zakonskoj regulativi nema pravnih zapreka da dva projektanta potpišu projekt konstrukcije, ali pod uvjetom da se točno označi koji je projektant radio koji dio projekta. Naime, potpisom pojedinog grafičkog prikaza, projektant/i i glavni projektant preuzimaju odgovornosti u propisanom dijelu, u skladu s odredbama Zakona o gradnji i drugim posebnim propisima.

23. siječnja 2019.

U odgovoru na vaš upit navodimo da u odnosu na nedostatke koji se tiču temeljnih zahtjeva za građevinu kao što su mehanička otpornost i stabilnost, sigurnost u slučaju požara, higijena, zdravlje i okoliš, sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe, zaštita od buke, gospodarenje energijom i očuvanje topline, te održiva uporaba prirodnih izvora, u skladu sa odredbom članka 633. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15) jamstveni rok iznosi deset godina od predaje i primitka radova. Navedena odgovornost vrijedi za izvođača, projektanta i nadzornog inženjera, a odredbom stavka 6. istog članka propisano je da se njihova odgovornost ne može ugovorom isključiti ni ograničiti.

Načelno, odredbe Zakona o obveznim odnosima su dispozitivne naravi osim ako iz pojedine odredbe ovoga Zakona ili njezina smisla ne proizlazi što drugo. U odnosu na dispozitivne odredbe ZOO-a, uzance bi imale prioritet i primjenjuju se ako su i suprotne takvim odredbama (čl. 12. st. 3. ZOO).

Međutim odredba članka 633. ZOO-a je kogentne naravi i primjenjuje se i u slučaju kada bi Posebnim uzancama o građenju iz 1977. g. bilo što drugo propisano.

Stranke Ugovora o građenju mogu dogovoriti uvjete koji prelaze zakonski minimum iz navedene odredbe, pa bi se tako prema našem mišljenju, u slučaju spora u konkretnom slučaju primjenjivale odredbe o garantnom roku iz Ugovora o građenju.

23. siječnja 2019.

Vezano uz vaš upit obavještavamo vas da su susjedska prava u vezi zajedničkih ograda regulirana odredbom članka 101. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14)(dalje u tekstu: ZV).

Navedenom odredbom propisano je slijedeće:

"Ograde između susjednih nekretnina (zidovi, plotovi, ograde, živice i druge prepreke) kao i stvari koje služe kao međni znakovi, zajedničke su ograde i u suvlasništvu su susjeda s obje strane međe, osim ako se dokaže (naročito znacima, natpisima, grbovima ili drugim dokazima) da su vlasništvo jednoga susjeda.

Suvlasništvo stvari koje služe kao zajedničke ograde ili međašni znakovi nije djeljivo dokle god te stvari ne izgube tu namjenu.

Zajedničku ogradu može svako od susjeda upotrebljavati sa svoje strane do polovine njezine širine, može do te širine izgraditi slijepa vrata ili smjestiti uzidane ormare i sl. Ali ne smije činiti ništa što bi ogradu dovelo u opasnost ili što bi njegova susjeda sprječavalo da je on upotrebljava sa svoje strane do polovine.

Troškove održavanja zajedničke ograde snose njezini suvlasnici na jednake dijelove i solidarno odgovaraju za štetu koja bi trećima nastala zbog toga što ograda nije održavanja u stanju kakvo je uobičajeno s obzirom na namjenu ograde ograđene nekretnine, te na mjesne prilike."

Ako se ograda nalazi isključivo na nekretnini jednoga vlasnika nije u suvlasništvu susjeda, nego u vlasništvu onoga čije je zemljište (članak 102. ZV-a.)

Svaki je vlasnik dužan s desne strane svojega glavnoga ulaza, gledano s puta, ograditi svoj prostor i razdvojiti ga od susjedova prostora, ako nije drukčije propisano, niti je drugi mjesni običaj.

Vlasnik ograde je dužan održavati u dobrom stanju svoju ogradu ako postoji opasnost da bi nanijela štetu susjedu, no u pravilu nije dužan ponovno graditi svoj srušeni zid, osim ako se ne radi o slučaju iz prethodnog stavka.

Slijedom navedenog ako se radi o zajedničkoj međi moguće je da investitor bude i vlasnik niže čestice ali je preporuka da se ta pitanja uredi pisanim sporazumom sa suvlasnikom ograde.

23. siječnja 2019.

Vezano uz vaš upit obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja. Međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Odredbom članka 29. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) propisano je da graditi i/ili izvoditi radove na građevini može pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno za izvođenje pojedinih radova (u daljnjem tekstu: izvođač) koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, te posebnim propisima.

Prema odredbi 30. stavka 1. istog Zakona izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova.

Pod pojmom zaposlen podrazumijeva se da je osoba u radnom odnosu na temelju ugovora o radu, u skladu s propisima o radu, dakle u punom ili nepunom radnom vremenu, na određeno ili neodređeno vrijeme.

Stavkom 2. istog članka propisano je da je izvođač dužan u obavljanju djelatnosti građenja poštivati odredbe ovoga Zakona i posebnih zakona kojima se uređuje gradnja, te osigurati da obavljanje poslova građenja bude u skladu s temeljnim načelima i pravilima koja trebaju poštivati ovlašteni voditelji građenja i ovlašteni voditelji radova.

Prema našem mišljenju, ako izvođač ispunjava gore navedene uvjete iz važećih propisa nema pravne zapreke da sam za vlastiti obrt u skladu sa važećim propisima o radu obavlja poslove ovlaštenog voditelja građenja.

23. siječnja 2019.

Vezano uz vaš upit obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Odredbom članka 42. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) propisano je da djelatnost ispitivanja i/ili prethodnih istraživanja može obavljati pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja je registrirana za djelatnost tehničkog ispitivanja i analize, ima potvrdu o akreditaciji koju je izdalo nacionalno akreditacijsko tijelo za ispitivanja i osigura stručnu osobu za obavljanje prethodnih istraživanja.

Slijedom navedenog za obavljanje poslova ispitivanja konstrukcija potrebna je registracija za djelatnost tehničkog ispitivanja i analize.

23. siječnja 2019.

Vezano uz vaš upit obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Prema odredbi članka 63. stavak 1. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13 i 20/17) revident je odgovoran da projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvješće udovoljava zahtjevima iz ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona, tehničkih specifikacija i pravila struke u pogledu kontroliranog svojstva.

Prema stavku 2. istog članka, na revidenta se na odgovarajući način primjenjuju i odredbe ovoga Zakona o odgovornosti projektanta.

U odgovoru na vaš upit navodimo da u okviru važećih propisa nema pravne zapreke da reviziju izvedbenog projekta obavi drugi ovlašteni revident koji nije radio reviziju glavnog projekta.

Međutim skrećemo pozornost da revident ne može obaviti kontrolu projekta u čijoj je izradi u cijelosti ili djelomično sudjelovao ili ako je taj projekt u cijelosti ili djelomično izrađen ili nostrificiran u pravnoj osobi u kojoj je zaposlen.

23. siječnja 2019.

U vezi vašeg ponovljenog zahtjeva obavještavamo vas da je danom stupanja na snagu Zakona o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (NN br. 152/08) i to 1.01.2009. prestao važiti Zakon o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu (NN br. 47/98), te iz tog razloga nije moguće udovoljiti vašem zahtjevu.

Također u prilogu vam dostavljamo ranije dopise u kojima smo dali pravno tumačenje vezano uz vaše zahtjeve za izniman upis u Komoru.

23. siječnja 2019.

Vezano uz vaš upit obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja. Međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Odredbom članka 29. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) propisano je da graditi i/ili izvoditi radove na građevini može pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno za izvođenje pojedinih radova (u daljnjem tekstu: izvođač) koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, te posebnim propisima.

Prema odredbi 30. stavka 1. istog Zakona izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova.

Pod pojmom zaposlen podrazumijeva se da je osoba u radnom odnosu na temelju ugovora o radu, u skladu s propisima o radu, dakle u punom ili nepunom radnom vremenu, na određeno ili neodređeno vrijeme.

Stavkom 2. istog članka propisano je da je izvođač dužan u obavljanju djelatnosti građenja poštivati odredbe ovoga Zakona i posebnih zakona kojima se uređuje gradnja, te osigurati da obavljanje poslova građenja bude u skladu s temeljnim načelima i pravilima koja trebaju poštivati ovlašteni voditelji građenja i ovlašteni voditelji radova.

Odredbom članka 55. stavka 2. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/15 i 20/17) u slučaju kad u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, investitor ugovorom o građenju određuje glavnog izvođača koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i koji imenuje glavnog inženjera gradilišta.

Prema našem mišljenju, ako izvođač ispunjava gore navedene uvjete iz važećih propisa nema pravne zapreke za angažiranje dodatnog voditelja građenja/radova u dopunskom radu iz članka 61. stavak 3. i 62. stavak 3. Zakona o radu ("Narodne novine", boj 93/14, 127/17) koje obuhvaća najviše osam sati tjedno i do 180 sati godišnje, međutim treba imati u vidu okolnost da li bi navedena osoba u konkretnom slučaju uz prisustvo na gradilištu do osam sati tjedno ili maksimalno sto osamdeset sati godišnje mogao izvršiti sve obveze koje proizlaze iz Zakona o gradnji i drugih posebnih propisa. Mišljenja smo da bi se navedena okolnost trebala cijeniti i u postupcima javne nabave.

23. siječnja 2019.

Vezano uz vaš upit obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Uvjeti za upit u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva propisani su odredbom članka 27. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 78/2015). Slijedom navedenog, obzirom da imate završen odgovarajući diplomski sveučilišni studij kao uvjet za upis u navedeni Imenik potrebno je da provedete na odgovarajućim poslovima u struci suradnika projektantu i/ili suradnika nadzornom inženjeru najmanje dvije godine. Uz zahtjev za upis dužni ste navesti popis konkretnih poslova koje ste obavljali u razdoblju od dvije godine. Smatramo da osposobljavanje za upis u navedeni imenik ne bi bilo moguće putem dopunskog rada iz članka 61. stavak 3. i 62. stavak 3. Zakona o radu ("Narodne novine", boj 93/14, 127/17) koje obuhvaća najviše osam sati tjedno i do 180 sati godišnje. Međutim, postoji mogućnost da tvrtka u kojoj ste zaposleni sklopi ugovor o poslovnoj suradnji sa uredom ovlaštenog inženjera kojim bi se uredili uvjeti suradnje u vezi vašeg osposobljavanja za poslove ovlaštenog inženjera građevinarstva.

23. siječnja 2019.

Vezano uz vaš upit obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

U odgovoru na vaš upit navodimo da u skladu sa posebnim propisom kojim se uređuju procjene vrijednosti nekretnina, posebnim propisom kojim su regulirani poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji kao i propisima kojima se uređuju prava i dužnosti sudskih vještaka, nema uporišta da se poslovi stalnog sudskog vještaka za građevinarstvo i procjenitelja vrijednosti nekretnina obavljaju putem ureda za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja.

Stručni poslovi projektiranja i stručnog nadzora građenja za arhitektonsku, građevinsku, strojarsku i elektrotehničku struku propisani su odredbom članka 3. stavka 2. i 3. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015). U smislu citiranih odredaba pod obavljanjem poslova projektiranja, u smislu ovoga Zakona, podrazumijeva se obavljanje svih poslova u izradi idejnog, glavnog, izvedbenog, tipskog projekta, utvrđivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu, projekta uklanjanja građevine i projekta postojećeg stanja građevine, propisanih posebnim zakonima kojima se uređuje područje prostornog uređenja i područja gradnje, te propisima donesenim na temelju tih zakona. Pod obavljanjem poslova stručnog nadzora građenja u smislu ovoga Zakona, podrazumijeva se obavljanje svih poslova koje, prema posebnom zakonu kojim se uređuje područje gradnje, obavlja nadzorni inženjer.

Odredbom članka 19. istog Zakona propisano je da ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost.

Slijedom navedenog, na temelju važećih propisa kojima se regulira obavljanje poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje nije propisano da se poslovi sudskog vještačenja mogu obavljati u uredu ovlaštenog inženjera, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi kao što je to slučaj kod Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti.

Nadalje odredbom članka 9. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina ("Narodne novine", broj 78/2015) propisano je da je procjenitelj u smislu toga Zakona fizička osoba stalni sudski vještak za procjenu nekretnina odnosno pravna osoba koja ispunjava uvjete za sudska vještačenja, u skladu s posebnim propisom kojim se uređuju uvjeti, postupak imenovanja, prava i dužnosti stalnih sudskih vještaka.

Prema članku 126. Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 28/13, 33/15, 82/15 i 82/16) sudsko vještačenje obavljaju pravne i fizičke osobe. Pravne osobe mogu obavljati sudsko vještačenje samo u okviru registrirane djelatnosti pod uvjetom da to rade njihovi zaposlenici koji ispunjavaju uvjete iz stavka 2. citiranog članka.

23. siječnja 2019.

U vašem dopisu nema dovoljno podataka da bi se dao precizan odgovor obzirom da niste naveli o kakvoj građevini se radi. Međutim načelno, mišljenja smo da ako su zemljani radovi dio konstrukcije tada bi bilo osnova za traženje navedene garancije, a u suprotnom ukoliko izvodite samo zemljane radove koji nisu dio konstrukcije smatramo da takvu garanciju treba tražiti od glavnog izvođača građevine.

23. siječnja 2019.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga prostornog uređenja i gradnje nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Odredbom članka 22. Zakona o poslovima i djelatnostima u prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) propisano je da pravna osoba registrirana za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja mora u obavljanju tih poslova imati zaposlenog ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera. Pod pojmom zaposlen misli se na radni odnos koji u skladu sa propisima o radu može biti na puno ili nepuno radno vrijeme. Prema našem mišljenju nema pravnih zapreka da u nepunom radnom vremenu radite kod poslodavca.

23. siječnja 2019.

Nadalje navodite da bi proizvođač svoju proizvedenu opremu (u članicu Europske unije) isključivo montirao na gradilištu te kroz skoz skup proizvedenih dijelova isporučio Investitoru proizvod. Pozivate se na članak 28. stavak 1. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i odgovorima Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.

U vašem upitu nema dovoljno podataka da bi se dao precizan odgovor i da bi se ocijenilo da li je u konkretnom slučaju potreban voditelj radova strojarske ili građevinske struke. Mišljenja smo da u nadzoru montaže konstrukcije koja nosi opremu voditelj radova građevinske struke treba biti angažiran kako bi se osigurala dovoljna nosivost.

Načelno, ovlašteni voditelj građenja može obavljati sve poslove u skladu sa odredbom članka 27. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015).

23. siječnja 2019.

Za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okvirima nadležnosti Komore daje se stručno mišljenje.

Pravilnikom o jednostavnim građevinama ("Narodne novine", broj 112/2017) propisano je u kojem slučaju za gradnju ograde nije potrebna građevna dozvola i glavni projekt (članak 2. stavak 1. točka 3 i 4.), te također i slučaj kada se ograda može graditi bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom (članak 4. stavak 1. točka 4.), ako je ograda visine veće od 2.2. m mjereno od najnižeg dijela konačno zaravnanog i uređenog terena.

Kolika je dopuštena visina ogradnog zida propisano je u propozicijama prostornog plana za navedeno područje, međutim sa stajališta struke u slučaju kada se radi o dvije susjedne parcele od kojih je jedna viša, a druga niža, prema našem mišljenju dopuštena visina ogradnog zida računa se od kote višeg terena.

23. siječnja 2019.

Za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Odredbom članka 9. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina ("Narodne novine", broj 78/2015) propisano je da je procjenitelj u smislu toga Zakona fizička osoba stalni sudski vještak za procjenu nekretnina odnosno pravna osoba koja ispunjava uvjete za sudska vještačenja, u skladu s posebnim propisom kojim se uređuju uvjeti, postupak imenovanja, prava i dužnosti stalnih sudskih vještaka.

Prema članku 126. Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 28/13, 33/15, 82/15 i 82/16) sudsko vještačenje obavljaju pravne i fizičke osobe. Pravne osobe mogu obavljati sudsko vještačenje samo u okviru registrirane djelatnosti pod uvjetom da to rade njihovi zaposlenici koji ispunjavaju uvjete iz stavka 2. citiranog članka.

Zakonom o poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji ("Narodne novine", broj 78/2015) člankom 19. propisano je da ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost.

Slijedom navedenog, u skladu sa posebnim propisom kojim se uređuju procjene vrijednosti nekretnina, posebnim propisom kojim su regulirani poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji kao i propisima kojima se uređuju prava i dužnosti sudskih vještaka, nema uporišta da se poslovi stalnog sudskog vještaka za građevinarstvo i procjenitelja vrijednosti nekretnina obavljaju putem ureda za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja.

Iz dopisa dostavljenog u prilogu vidljivo je da su poslovi energetskih pregleda i energetskog certificiranja u skladu sa odredbom članka 12. Pravilnika o osobama ovlaštenim za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade i redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi ("Narodne novine" broj 73/15, 133/15) povjereni ovlaštenim arhitektima, odnosno ovlaštenim inženjerima koji obavljaju poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja samostalno u vlastitom uredu, odnosno da te poslove mogu obavljati putem ureda ovlaštenog arhitekta, odnosno ovlaštenog inženjera.

23. siječnja 2019.

U okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Odredbom članka 34. stavak 1. podstavak 7. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 78/2015) propisano je da članstvo u Komori prestaje odlaskom u mirovinu ako to pisanim zahtjevom član zatraži.

Slijedom navedenog, nakon odlaska u mirovinu možete aktivirati svoje članstvo u Komori i obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja u skladu sa člankom 19. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015).

Načelno, u pogledu pitanja rada uz mirovinu možemo vas informirati o slijedećem:

Ako kao korisnik starosne mirovine, ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, radite do polovice radnog vremena ili po ugovoru o djelu, zadržavate pravo na isplatu mirovine. Međutim ukoliko stupite u radni odnos, isplata mirovine se obustavlja do prekida radnog odnosa i bit će ponovno uspostavljena s danom prestanka radnog odnosa.

Korisnik prava na starosnu mirovinu, odnosno prijevremenu starosnu mirovinu pravo na ponovni izračun mirovine može ostvariti ako je navršio najmanje godinu dana staža osiguranja.

Također imate mogućnost i obavljanja određenih poslova i bez stupanja u radni odnos i to po osnovi ugovora o djelu. U tom slučaju ne gubite pravo na isplatu mirovine, međutim skrećemo pozornost da predmet ugovora o djelu mogu biti poslovi koji nemaju karakter stalnosti već su jednokratni a sastoje se u izvršenju nekog rada do određenog roka i uz određenu naknadu.

23. siječnja 2019.

Prema podacima iz upita gdje se navodi da se radi o dvije projektantske firme pretpostavljamo da se radi o dvije pravne osobe registrirane za djelatnost projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja. Međutim neovisno o tome da li se radi o pravnim osobama ili uredima za samostalno obavljanje poslova projektiranja, u odgovoru na vaš upit navodimo da ovlaštena arhitektica zaposlena u projektantskom društvu/uredu može potpisati glavni projekt arhitekture za drugo društvo/ured koje ima zaposlenog ovlaštenog inženjera građevinarstva, ako društvo/ured u kojem je arhitektica zaposlena ima ugovor o poslovno tehničkoj suradnji sa društvom/uredom koji je nositelj tog posla.

23. siječnja 2019.

Vezano uz vaš upit navodimo da su ovlašteni inženjeri građevinarstva u skladu sa odredbom članka 54. i 55. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 78/2015) obvezno osigurani od profesionalne odgovornosti u inženjerskim poslovima. Predmet osiguranja je zakonska profesionalna odgovornost u inženjerskim poslovima prostornog uređenja i gradnje za štetu koju bi osiguranik mogao učiniti investitoru ili trećim osobama.

Osiguranim slučajem se prema Ugovoru koji je sklopila Hrvatska komora inženjera građevinarstva sa osiguravateljem, smatra svaki propust ili pogreška u obavljanju stručnih poslova koje prouzroči osiguranik (ovlašteni inženjera građevinarstva, ovlašteni voditelj građenja ili ovlašteni voditelj radova) svojim postupanjem ili propuštanjem postupanja u inženjerskim poslovima prostornog uređenja i gradnje, poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, vođenja građenja, vođenja radova, voditelja projekta, a koje mogu imati za posljedicu smrt, povredu tijela ili zdravlja neke osobe, oštećenje ili uništenje stvari (materijalna šteta), te šteta koja nije nastala povredom tijela ili zdravlja neke osobe, niti oštećenjem odnosno stvari (imovinska šteta u širem smislu ili čisto imovinska šteta).

Oštećena treća osoba ima mogućnost zahtjev ili tužbu za naknadu štete podnijeti osiguratelju, a može zahtijevati neposredno od osiguratelja naknadu štete za koju odgovara osiguranik, ali najviše do iznosa osigurateljeve obveze.

Radi detaljnijeg informiranja o pravima i obvezama osiguranika, kao i trećih osoba dostavljamo vam Klauzulu za osiguranje od profesionalne odgovornosti u inženjerskim poslovima u prostornom uređenju i gradnji koja je sastavni dio Ugovora o obveznom osiguranju ovlaštenih inženjera građevinarstva, ovlaštenih voditelja građenja, ovlaštenih voditelja radova i stranih ovlaštenih osoba članova Komore od profesionalne odgovornosti u poslovima prostornog uređenja i gradnje između Croatia osiguranja d.d. i Hrvatske komore inženjera građevinarstva sklopljenog dana 30.05.2017.

Slijedom navedenog u odgovoru na vaš upit smatramo da nema potrebe da Naručitelj traži predaju police obveznog osiguranja od profesionalne odgovornosti za ovlaštene inženjere, ali mu se može predočiti dokaz da je navedena polica ugovorena i do kojeg roka je ugovorena.

23. siječnja 2019.

Stručni poslovi projektiranja i stručnog nadzora građenja za arhitektonsku, građevinsku, strojarsku i elektrotehničku struku propisani su odredbom članka 3. stavka 2. i 3. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015). U smislu citiranih odredaba pod obavljanjem poslova projektiranja, u smislu ovoga Zakona, podrazumijeva se obavljanje svih poslova u izradi idejnog, glavnog, izvedbenog, tipskog projekta, utvrđivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu, projekta uklanjanja građevine i projekta postojećeg stanja građevine, propisanih posebnim zakonima kojima se uređuje područje prostornog uređenja i područja gradnje, te propisima donesenim na temelju tih zakona. Pod obavljanjem poslova stručnog nadzora građenja u smislu ovoga Zakona, podrazumijeva se obavljanje svih poslova koje, prema posebnom zakonu kojim se uređuje područje gradnje, obavlja nadzorni inženjer.

Odredbom članka 19. istog Zakona propisano je da ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost.

Slijedom navedenog, na temelju važećih propisa kojima se regulira obavljanje poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje nije propisano da se poslovi sudskog vještačenja mogu obavljati u uredu ovlaštenog inženjera, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi kao što je to slučaj kod Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti.

23. siječnja 2019.

Vezano uz vaš upit obavještavamo vas da tumačenje Zakona o upravnim pristojbama i Uredbe o tarifi upravnih pristojbi u dijelu koji se odnosi na građevinske pristojbe u nadležnosti Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja.

Prema Tarifnom broju 50. Uredbe o tarifi upravnih pristojbi (NN br. 8/17, 37/17, 129/17) plaćaju se slijedeće pristojbe:

»(1) Za izdavanje lokacijske dozvole, rješenja o izmjeni i/ili dopuni lokacijske dozvole i dozvole za promjenu namjene i uporabu građevine za:

Napomena:

Ako je zahtjev za izdavanje akata iz ovoga Tarifnog broja podnesen elektroničkim putem, te je isti ispunjen sukladno naputku koji se donosi na temelju zakona kojim se uređuje upravno područje prostornoga uređenja, iznos propisan ovim Tarifnim brojem za njihovo izdavanje umanjuje se za 15%.«.

Ukoliko imate nekih dodatnih pitanja u vezi navedenih pristojbi upućujemo vas da se obratite Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja.

23. siječnja 2019.

Navedena tvrtka ima zaposlenih više ovlaštenih inženjera građevinarstva i voditelja građenja koji su registrirani u HKIG.

Vezano uz vaš upit navodimo da odlazak u mirovinu nije više po sili zakona razlog za prestanak članstva u Komori, već u skladu sa odredbom članka 32. stavak 1. podstavak 5. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 78/2015) članstvo u Komori prestaje ako to sam pisanim putem zatraži. Slijedom navedenog, u skladu sa važećim propisima ovlašteni voditelj građenja može i nakon ispunjenja uvjeta za mirovinu nastaviti raditi poslove za koje je ovlašten, u skladu sa propisima o radu i mirovinskom osiguranju (rad uz starosnu do četiri sata dnevno bez obustave mirovine).

Obzirom da vaša tvrtka ima zaposlene ovlaštene voditelje građenja time ispunjava zakonske uvjete za obavljanje djelatnosti građenja, te u tom slučaju prema našem mišljenju imenovani voditelj građenja može dovršiti taj posao i na temelju ugovora o djelu.

23. siječnja 2019.

Članovi Komore su u skladu sa odredbom članka 54. i 55. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 78/2015) obvezno osigurani od profesionalne odgovornosti u inženjerskim poslovima. Predmet osiguranja je zakonska profesionalna odgovornost u inženjerskim poslovima prostornog uređenja i gradnje za štetu koju bi osiguranik mogao učiniti investitoru ili trećim osobama.

Osiguranim slučajem se prema Ugovoru koji je sklopila Hrvatska komora inženjera građevinarstva sa osiguravateljem, smatra svaki propust ili pogreška u obavljanju stručnih poslova koje prouzroči osiguranik (ovlašteni inženjera građevinarstva, ovlašteni voditelj građenja ili ovlašteni voditelj radova) svojim postupanjem ili propuštanjem postupanja u inženjerskim poslovima prostornog uređenja i gradnje, poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, vođenja građenja, vođenja radova, voditelja projekta, a koje mogu imati za posljedicu smrt, povredu tijela ili zdravlja neke osobe, oštećenje ili uništenje stvari (materijalna šteta), te šteta koja nije nastala povredom tijela ili zdravlja neke osobe, niti oštećenjem odnosno stvari (imovinska šteta u širem smislu ili čisto imovinska šteta).

Također navodimo da oštećena treća osoba ima mogućnost zahtjev ili tužbu za naknadu štete podnijeti osiguratelju, a može zahtijevati neposredno od osiguratelja naknadu štete za koju odgovara osiguranik, ali najviše do iznosa osigurateljeve obveze.

Policu osnovnog osiguranja od profesionalne odgovornosti ovlaštenih inženjera građevinarstva nije moguće možete vinkulirati u korist naručitelja. Međutim naručitelj može tražiti dodatne police osiguranja za izvršenje konkretnog posla.

23. siječnja 2019.

Prema podacima iz upita gdje navodite da se radi o dvije projektantske firme pretpostavljamo da se radi o dvije pravne osobe registrirane za djelatnost projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja. Međutim neovisno o tome da li se radi o pravnim osobama ili uredima za samostalno obavljanje poslova projektiranja, u odgovoru na upit navodimo da ovlaštena arhitektica zaposlena u projektantskom društvu/uredu može potpisati glavni projekt arhitekture za drugo društvo/ured koje ima zaposlenog ovlaštenog inženjera građevinarstva, ako društvo/ured u kojem je arhitektica zaposlena ima ugovor o poslovno tehničkoj suradnji sa društvom/uredom koji je nositelj tog posla.

23. siječnja 2019.

U odgovoru na upit navodimo da su zadaće građevinske struke u obavljanju poslova projektiranja i kontrole projekata propisane odredbom članka 50. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015), a zadaće arhitektonske struke propisane su odredbom članka 49. istoga Zakona.

Radi detaljnijeg obrazloženja ovog pitanja dostavljamo vam mišljenje Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja od 18. kolovoza 2016. godine.

23. siječnja 2019.

U odnosu na nedostatke koji se tiču temeljnih zahtjeva za građevinu kao što su mehanička otpornost i stabilnost, sigurnost u slučaju požara, higijena, zdravlje i okoliš, sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe, zaštita od buke, gospodarenje energijom i očuvanje topline, te održiva uporaba prirodnih izvora, u skladu sa odredbom članka 633. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15) jamstveni rok iznosi deset godina od predaje i primitka radova.

Navedena odgovornost vrijedi za izvođača, projektanta i nadzornog inženjera.

Prema stavku 6. istog članka njihova se odgovornost ne može ugovorom isključiti ni ograničiti.

Prema odredbi članka 634. Zakona o obveznim odnosima, naručitelj ili drugi stjecatelj dužan je o nedostacima obavijestiti izvođača, projektanta ili osobu koja obavlja nadzor, u roku od šest mjeseci od kad je nedostatak utvrdio, inače gubi pravo da se na njega pozove.

Pravo naručitelja ili drugog stjecatelja prema izvođaču, odnosno projektantu po osnovi njihove odgovornosti za nedostatke prestaje za godinu dana računajući od dana kad je naručitelj, odnosno stjecatelj obavijestio projektanta, odnosno izvođača o nedostatku.

Kad su za štetu odgovorni izvođač, projektant i osoba koja obavlja nadzor, odgovornost svakog od njih određuje se razmjerno njihovoj krivnji, te prema članku 636. imaju pravo regresa.

23. siječnja 2019.

Propisi iz područja gradnje ne poznaju pojam "sanacija"

Odredbom članka 3. stavka 1. točka 4. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13 i 20/17) definira se pojam građenja kao izvedba građevinskih i drugih radova (pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih, završnih te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina.

Točkom 19. istog članka propisano je što se smatra rekonstrukcijom građevine, a točkom 12. definira se pojam održavanja građevine.

Nastavno na prethodni odgovor ističemo da se građenju u skladu sa člankom 106. Zakona o gradnji može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole.

Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine", broj 112/2017) određuju se jednostavne i druge građevine i radovi koji se mogu graditi, odnosno izvoditi bez građevinske dozvole u skladu s glavnim projektom i bez glavnog projekta.

23. siječnja 2019.

Za rekonstrukciju građevine potrebna je građevinska dozvola, te je svakako potrebno izraditi i glavni projekt od strane ovlaštenog inženjera građevinarstva.

23. siječnja 2019.

Projekt rekonstrukcije ne mora izraditi projektant koji je projektirao određenu građevinu. Stoga svaki projektant u skladu s člankom 51. stavak 2. odgovara da projekt koji je izradio ispunjava propisane uvjete, da je građevina projektirana u skladu s lokacijskom dozvolom, odnosno uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom te da ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu, zahtjeve propisane za energetska svojstva zgrada i druge propisane zahtjeve i uvjete.

Prema stavku 3. istog članka projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune glavnog projekta, odnosno izvedbenog projekta odgovoran je za cijeli glavni projekt, odnosno izvedbeni projekt.

U odgovoru na upit ističemo da na ovo pitanje nije moguće paušalno odgovoriti, jer treba voditi računa o kakvoj se građevini radi, koji je opseg rekonstrukcije i sl.

23. siječnja 2019.

Odgovornost nadzornog inženjera za temeljne zahtjeve za građevinu propisana je člankom 633. stavak 4. a u svezi stavka 1. i 2. istoga članka Zakona o obveznim odnosima.

Propisi iz područja gradnje ne poznaju pojam "sanacija"

Odredbom članka 3. stavka 1. točka 4. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13 i 20/17) definira se pojam građenja kao izvedba građevinskih i drugih radova (pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih, završnih te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina.

Točkom 19. istog članka propisano je što se smatra rekonstrukcijom građevine, a točkom 12. definira se pojam održavanja građevine.

Nastavno na prethodni odgovor ističemo da se građenju u skladu sa člankom 106. Zakona o gradnji može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole.

Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine", broj 112/2017) određuju se jednostavne i druge građevine i radovi koji se mogu graditi, odnosno izvoditi bez građevinske dozvole u skladu s glavnim projektom i bez glavnog projekta.

23. siječnja 2019.

Prema odredbi članka 106. Zakona o gradnji građenju građevine može se pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano. Investitor može na vlastitu odgovornost i rizik pristupiti građenju na temelju izvršne građevinske dozvole.

Investitor na temelju važećih propisa projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu. Investitor je dužan osigurati stručni nadzor građenja građevine, te je također dužan osigurati dokumente i podatke potrebne za sastavljanje pisane izjave o izvedenim radovima i o uvjetima održavanja građevine ako tijekom građenja dođe do promjene izvođača.

Slijedom navedenog, ne postoji zakonom propisana direktna odgovornost investitora za bitne zahtjeve za građevinu, pod uvjetom da je ispunio sve uvjete koje propisuju propisi iz djelokruga graditeljstva.

Pri tome skrećemo pozornost na odredbu članka 635. Zakona o obveznim odnosima kojom je propisano da se Izvođač ne oslobađa odgovornosti ako je pri izvođenju određenih radova postupao po zahtjevu naručitelja, ali ako je prije izvršenja određenog rada po zahtjevu naručitelja upozorio ovoga na opasnost od štete, njegova odgovornost se smanjuje, a može se i isključiti.

23. siječnja 2019.

Vezano uz ovaj upit obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Odredbom članka 29. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) propisano je da graditi i/ili izvoditi radove na građevini može pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno za izvođenje pojedinih radova (u daljnjem tekstu: izvođač) koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, te posebnim propisima.

Prema članku 30. istog Zakona izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova. Pod pojmom zaposlen misli se na radni odnos.

Međutim u odgovoru na upit navodimo da prema odredbi članka 55. stavka 2. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/15 i 20/17) u slučaju kad u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, investitor ugovorom o građenju određuje glavnog izvođača koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i koji imenuje glavnog inženjera gradilišta.

Imajući u vidu citirane odredbe, a u odgovoru na vaš upit navodimo da glavni izvođač, koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova, mora imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja kojeg imenuje kao glavnog inženjera gradilišta. Glavni inženjer gradilišta može biti istodobno i inženjer gradilišta jednog od izvođača koji npr. izvodi pojedini rad, zapošljava ovlaštenog voditelja radova, ali nema zaposlenog inženjera gradilišta.

Isto tako izvođač koji ima zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja, a koji nema zaposlene ovlaštene voditelje radova odgovarajućih struka, može s izvođačem koji ima zaposlene ovlaštene voditelje radova odgovarajućih struka, zajedno izvoditi pojedine radove na istoj građevini, ako su za građenje te građevine izvođači sklopili ugovor o poslovnoj suradnji.

23. siječnja 2019.

Odredbe za projektiranje zgrada gotovo nulte energije primjenjuju se ovisno o datumu podnošenja zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole, odnosno sukladno članku 9. stavcima 4. i 5. Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama ("Narodne novine", broj 128/15) - u primjeni od 1. siječnja 2016. kojim se propisuje da:

Glavni projekt zgrade, osim zgrade koje kao vlasnici koriste tijela javne vlasti, koji se prilaže zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole mora biti izrađen u skladu s odredbama za zgrade gotovo nulte energije u smislu članka 9. stavka 2. navedenog Tehničkog propisa ako je zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnesen nakon 31. prosinca 2019.

Glavni projekt zgrade koje kao vlasnici koriste javna tijela koji se prilaže zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole mora biti izrađen u skladu s odredbama za zgrade gotovo nulte energije (članak 9. stavak 2. Tehničkog propisa, ako je zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnesen nakon 31. prosinca 2017.

Isto se odnosi i na rekonstrukciju postojećih zgrada sukladno člancima 45. i 46. Tehničkog propisa.

23. siječnja 2019.

Prema odredbama važećih propisa nema pravnih zapreka da glavni inženjer gradilišta obavlja na istom gradilištu i poslove koordinatora zaštite na radu, ukoliko ispunjava uvjete za navedeno imenovanje.

23. siječnja 2019.

U odgovoru na upit navodimo da se upisom u Imenik ovlaštenih voditelja građenja stječe strukovni naziv ovlašteni voditelj građenja, te da sve upisane osobe stječu ista prava i odgovornosti u pogledu korištenja toga strukovnog naziva i obavljanja poslova ovlaštenog voditelja građenja. Slijedom navedenog prema odredbama važećih propisa nema limita niti ograničenja u obavljanju poslova definiranih odredbom članka 27. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) za osobe koje su upisane u odgovarajući imenik Komore.

23. siječnja 2019.

Za tumačenje propisa iz područja graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Odredbom članka 134. stavka 4. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13 i 20/17) propisano je da gradilište mora biti označeno pločom koja obvezno sadrži ime, odnosno tvrtku investitora, projektanta, izvođača i osobe koja provodi stručni nadzor građenja, naziv i vrstu građevine koja se gradi, naziv tijela koje je izdalo građevinsku dozvolu, klasifikacijsku oznaku, urudžbeni broj, datum izdavanja i pravomoćnosti, odnosno izvršnosti te dozvole, datum prijave početka građenja, kao i naznaku da se radi o kulturnom dobru ako se radovi izvode na građevini upisanoj u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Pravilnikom o sadržaju i izgledu ploče kojom se označava gradilište ("Narodne novine", broj 42/2014) određuje se sadržaj i izgled ploče kojom se označava gradilište.

Prema odredbi članka 4. stavka 1. podstavka 3., 4. 5. i 6. navedenog Pravilnika gradilište na kojem se gradi na temelju građevinske dozvole pored ostalog, mora biti označeno pločom koja obvezno sadrži:

• Ime, odnosno tvrtku investitora
• Ime, odnosno tvrtku projektanta
• Ime, odnosno tvrtku izvođača
• Ime, odnosno tvrtku osobe koja provodi stručni nadzor građenja.

Slijedom navedenog, na temelju važećih propisa ime i prezime na ploči kojom se označava gradilište navodi se u slučaju ako su investitor, projektant, izvođač ili stručni nadzor fizičke osobe. Kada se radi o pravnim osobama na ploči se navodi tvrtka navedenih sudionika u gradnji.

Da li se prijava na nepuno radno vrijeme u trajanju 0,5 h na dan (sukladno Zakonu o radu nepuno radno vrijeme, koje ne može biti duže od 180 sati godišnje) u poduzeću koje ima zaposlenog ovlaštenog inženjera građevinarstva priznaje kao odgovarajući staž za upis u imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva?

Uvjeti za upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva propisani su odredbom članka 27. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 78/2015), pa je tako pored ostalih uvjeta potrebno dokazati da ste obavljali odgovarajuće poslove u struci u svojstvu suradnika u projektiranju i/ili suradnika u nadzoru, u trajanju najmanje dvije godine.

Što se smatra odgovarajućim poslovima u projektiranju i kontroli projekata propisano je odredbom članka 50. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015), a ovlasti arhitektonske, građevinske, strojarske i elektrotehničke struke u obavljanju poslova stručnog nadzora građenja propisani su odredbom članka 53. istog Zakona. Nadalje, poslovi nadzornog inženjera propisani su odredbom članka 58. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13 i 20/17).

Odredbom članka 14. Pravilnika o upisima u imenike, upisnike i evidencije Hrvatske komore inženjera građevinarstva i pečatima, iskaznicama i natpisnim pločama od prosinca 2015. propisano je kojom dokumentacijom se dokazuju uvjeti za upis u navedeni Imenik.

U postupku upisa u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva, pored ostalog prilaže se i elektronički zapis Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje iz kojeg je vidljiv radni staž podnositelja zahtjeva, međutim da bi se zadovoljio uvjet stručnog iskustva na odgovarajućim poslovima u struci u trajanju od najmanje dvije godine potrebno je priložiti popis poslova u struci koje ste obavljali, sa ovjerom ovlaštenog inženjera kojemu ste bili suradnik i sa preslikama naslovnica projekata odnosno preslikama o imenovanju suradnikom nadzornom inženjeru.

Navod iz vašeg dopisa da nepuno radno vrijeme može biti do 180 sati godišnje nije utemeljen na odredbama Zakona o radu ("Narodne novine", broj 93/14 i 127/17). Naime prema odredbi članka 61. stavak 3. Zakona o radu, radnik koji radi u punom radnom vremenu može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do osam sati tjedno, odnosno do sto osamdeset sati godišnje, samo ako je poslodavac, odnosno ako su poslodavci s kojima radnik već prethodno ima sklopljen ugovor o radu, radniku za takav rad dali pisanu suglasnost. Radi se o novom radno pravnom institutu dopunskog rada. Ovo treba razlikovati od nepunog radnog vremena koje može biti i dulje od 180 sati godišnje.

Tumačenje MRMS i porezni savjetnik (PDF)

23. siječnja 2019.

Vezano uz ovaj upit obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okvirima nadležnosti Komore daje se stručno mišljenje.

Strana pravna osoba sa sjedištem u drugoj državi ugovornici EGP-a, prema odredbi članka 69. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015.), može u Republici Hrvatskoj na privremenoj i povremenoj osnovi obavljati poslove u gradnji, nakon što o tome obavijesti Ministarstvo u pisanom obliku.

Prema odredbi članka 54. stavak 1. Zakona o poslovima i djelatnostima arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka u obavljanju poslova vođenja građenja vodi građenje građevina i izvođenje radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati.

Zadaće arhitektonske, građevinske, strojarske i elektrotehničke struke u obavljanju poslova projektiranja propisane su odredbama članka 49. do 52. navedenog Zakona.

Slijedom navedenog mišljenja smo, da se vođenje građenja u konkretnom slučaju koji navodite u skladu sa važećim propisima može povjeriti hrvatskom ovlaštenom inženjeru odgovarajuće struke.

23. siječnja 2019.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva i prostornoga uređenja nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, a u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

U vašem upitu nema dovoljno podataka da bi se dalo precizno mišljenje, primjerice nije navedeno tko će biti izvođač i sl., međutim s tim u svezi navodimo slijedeće:

¸Prema odredbi članka 32. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) fizička osoba investitor koja ima završen preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit za poslove u graditeljstvu može sam graditi obiteljsku kuću koja je u cijelosti namijenjena za stanovanje ili u kojoj je više od 70% građevinske (bruto) površine namijenjeno za stanovanje i koja ima najviše dvije stambene jedinice, ako je to za njegove vlastite potrebe.

Međutim skrećemo pozornost na odredbe Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i Zakona o gradnji koje sadrže određena ograničenja u obavljanju poslova stručnog nadzora i izvođenja.

Prema odredbi članka 31. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje izvođač ne smije biti uključen u provođenje stručnog nadzora građenja iste građevine.

Također prema odredbi članka 50. stavak 1. Zakona o gradnji investitor koji je ujedno izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu.

U vezi vašeg drugog pitanja navodimo da je odredbom članka 49. Zakona o gradnji propisano da projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

S tim u svezi mišljenja smo da u slučaju kada se radi o iznimci gradnje stambenog objekta za vlastite potrebe fizičke osobe investitora koja ima završen preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit za poslove u graditeljstvu, nije potreban pisani ugovor, već se isto može odrediti izjavom ili odlukom.

Također u tom slučaju na gradilišnoj tabli treba upisati izvođača fizičku osobu sa imenom i prezimenom.

23. siječnja 2019.

Vezano uz upit upućujemo vas da je sukladno Zakonu o strancima za izdavanje radnih i poslovnih dozvola strancima nadležno Ministarstvo unutarnjih poslova, odnosno nadležna Policijska uprava.

Mišljenja smo da se u konkretnom slučaju radi o potrebi ishođenja dozvole za boravak i rad izvan godišnje kvote (članak 76. Zakona o strancima).

23. siječnja 2019.

U odgovoru na upit navodimo da se stručno iskustvo stečeno u inozemstvu nakon završenog fakulteta može priznati u skladu sa odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija "(Narodne novine", broj 82/2015).

23. siječnja 2019.

U upitu nema dovoljno podataka da bi se mogao dati precizan odgovor, međutim na temelju dostupnih podataka navodimo slijedeće:

Ugovor o radu na određeno vrijeme prestaje istekom vremena na koji je sklopljen i u tom slučaju nema otkaznih rokova, pa se pretpostavlja da imate namjeru otkazati ugovor o radu na određeno vrijeme prije isteka vremena na koji je sklopljen i da su otkazni rokovi koje navodite iz vašeg ugovora predviđeni za slučaj otkaza ugovora o radu prije isteka roka na koji je sklopljen.

U tom slučaju postoje dvije mogućnosti i to da poslodavcu predložite sporazumni raskid radnog odnosa ili ugovor o radu morate otkazati.

U slučaju sporazumnog raskida radnog odnosa sa poslodavcem dogovarate uvjete sporazumnog raskida radnog odnosa pa tako i uvjete otkaznog roka, te je moguće ako se obje strane slože da nema nikakvog otkaznog roka. Ako poslodavac na to ne pristane imate mogućnost otkazati ugovor o radu.

Odredbom članka 118. Zakona o radu ("Narodne novine", broj 93/14, 127/17) propisano je da ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme možete redovito otkazati samo ako je takva mogućnost predviđena ugovorom o radu.

Prema odredbi članka 122. stavak 7. Zakona o radu ako radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne može biti duži od mjesec dana, ako on za to ima osobito važan razlog.

U vezi vaše dvojbe da li postupiti prema odredbama ugovora o radu ili zakona u pogledu otkaznog roka skrećemo pozornost i na odredbu članka 9. stavak 3. Zakona o radu kojim je propisano da ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno.

23. siječnja 2019.

U odgovoru na upit navodimo da je obveza osnovnog osiguranja od profesionalne odgovornosti propisana odredbom članka 54. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 78/2015) i to za ovlaštenog inženjera, ovlaštenog voditelja građenja i ovlaštenog voditelja radova, te za strane ovlaštene inženjere, ovlaštene voditelje građenja i ovlaštene voditelje radova upisane u Imenik stranih ovlaštenih osoba, s time da iznos osiguranja ne može biti manji od 1.000.000,00 kuna.

Prema odredbi članka 55. istog Zakona Komora je dužna sa osiguravateljima ugovoriti osnovno osiguranje od profesionalne odgovornosti svojih članova.

Međutim obveza osnovnog osiguranja od profesionalne odgovornosti ne odnosi se na voditelje projekta.

Slijedom navedenog, društvo koje raspisuje natječaj za pružanje usluga voditelja projekta može tražiti u uvjetima natječaja policu osiguranja od odgovornosti za pravnu osobu koja obavlja djelatnost upravljanja projektom gradnje i odrediti minimalan iznos osiguranja, a da pri tome nisu vezani odredbama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje kao ni Zakonom o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju.

Mišljenja smo da je u konkretnom slučaju osiguravajuće društvo Croatia osiguranje ponudilo odgovarajuću policu.

23. siječnja 2019.

U odgovoru na upit navodimo da je odredbom članka 130. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine", 153/13 i 65/17) propisano da idejni projekt izrađuje projektant. Projektant je fizička osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer.

Prilikom izrade idejnog projekta treba se pridržavati odredaba Pravilnikom o obveznom sadržaju idejnog projekta ("Narodne novine", broj 55/14, 41/15, 67/16 23/17).

Slijedom navedenog u konkretnom slučaju ovlašteni inženjer građevinarstva može potpisati idejni projekt za obiteljsku kuću i skladište.

23. siječnja 2019.

Tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva u nadležnosti je Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se pravno mišljenje.

U odgovoru na upit navodimo da se odredba članka 61., 62. 64., 65. i 66. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) kojima se reguliraju uvjeti za obavljanje stručnih poslova u prostornom uređenju i gradnji na privremenoj ili povremenoj osnovi odnosi na državljane država ugovornica EGP-a, a ne i na državljane trećih država.

Slijedom navedenog fizička osoba ovlašteni inženjer iz BiH na temelju važećih propisa ne može u Republici Hrvatskoj obavljati te poslove na privremenoj ili povremenoj osnovi, a također obzirom da između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine - Federacija BiH ne postoji uzajamnost to u skladu sa odredbom članka 59. stavak 2. navedenog Zakona ne mogu ni trajno obavljati te poslove u svojstvu ovlaštene osobe u Republici Hrvatskoj.

23. siječnja 2019.

Tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva u nadležnosti je Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se stručno mišljenje.

Propisima koji uređuju područje graditeljstva kao obvezni nadzor propisan je stručni nadzor građenja, te istim propisima nije uređena provedba projektantskog nadzora kao obveza investitora.

Odredbom članka 55. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) propisano je da arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka u obavljanju poslova projektantskog nadzora obavlja projektantski nadzor nad izvođenjem radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati.

Važećim propisima nisu propisani uvjeti vezani uz ugovaranje projektantskog nadzora niti su uređena druga pitanja koja se odnose na provedbu toga nadzora, međutim prema stajalištu Komore projektantski nadzor jedino i isključivo, može obavljati projektant glavnog ili izvedbenog projekta predmetne građevine. Projektantski nadzor obavlja poslove vezano uz građenje u skladu s projektiranim stanjem građevine, odobrava (u suradnji s nadzornim inženjerom i drugim sudionicima građenja) eventualne izmjene projektne dokumentacije ili projektnih rješenja i sl. Prema našem mišljenju sklapanjem ugovora o obavljanju inženjerske usluge projektiranja i imenovanjem glavnog projektanta, naručitelj je direktno odredio osobu koja može obavljati i usluge projektantskog nadzora na izvođenju radova koji su predmet inženjerske usluge projektiranja.

23. siječnja 2019.

Prema odredbi članka 44. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) pravna ili fizička osoba obrtnik osposobljenost za poslove ispitivanja dokazuje potvrdom o akreditaciji prema normi HRN EN ISO/IEC 17025 koju je izdalo nacionalno akreditacijsko tijelo za određenu metodu ispitivanja, a time dokazuje osposobljenost za metodu ekvivalentnu toj metodi ispitivanja za isto ili slično svojstvo, koju zahtjeva plan ispitivanja ili je određena u projektu građevine.

Stoga, nadzorni inženjer treba u skladu sa citiranom odredbom tražiti potvrdu o akreditaciji.

23. siječnja 2019.

Za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva i prostornoga uređenja nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se pravno mišljenje.

Jedna od obveza izvođača prema odredbi članka 54. stavak 1. točka 6. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 78/2015. i 20/2017.) "gospodariti građevnim otpadom nastalim tijekom građenja na gradilištu sukladno propisima koji uređuju gospodarenje otpadom".

Također navodimo da je jedna od osnovnih dužnosti nadzornog inženjera u skladu sa odredbom članka 58. Zakona o gradnji nadzirati građenje tako da bude u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom, ovim Zakonom, posebnim propisima i pravilima struke.

Slijedom navedenog nadzorni inženjer je ovlašten tražiti od izvođača dostavu potvrde o predaji građevinskog otpada nastalog tijelom građenja na gradilištu osobi koja obavlja djelatnost gospodarenja otpadom.

23. siječnja 2019.

Ako je član stavio svoje članstvo u mirovanju i prešao u drugu tvrtku, a za projekt koji je ranije radio je potrebno dopuniti - Izjavu o usklađenosti s novijim propisima koja bi trebala biti današnjeg datuma. Projekt ne mijenja datum, ali izjava bi trebala biti novijeg datuma. S tim u svezi postavlja se pitanje može li član koji je u mirovanju potpisati tu izjavu.

Prema odredbi članka 33. stavak 2. zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 78/2015) za vrijeme mirovanja ovlaštenom inženjeru miruju sva prava i obveze koje proizlaze iz članstva u Komori.

Prema odredbi članka 51. Pravilnika o upisima u imenike, upisnike i evidencije Hrvatske komore inženjera građevinarstva i pečatima, iskaznicama i natpisnim pločama iz prosinca 2015. članovi Komore dužni su privremeno pohraniti pečat u Komori u slučajevima : mirovanja članstva ili izrečene stegovne mjere zabrane obavljanja djelatnosti na određeni rok.

Slijedom navedenog član Komore koji je u mirovanju ne može koristiti pečat za ovjeru bilo kojeg dokumenta, međutim, predlažemo da se u konkretnom slučaju član javi u Komoru kako bismo razmotrili mogućnosti rješavanja navedenog problema.

23. siječnja 2019.

U odgovoru na upit navodimo da prema odredbi članka 27. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) ovlašteni voditelj građenja može, u okviru zadaća svoje struke, voditi građenje, odnosno izvođenje građevinskih i drugih radova kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina.

Ovlašteni voditelj građenja može, obavljati i poslove ovlaštenog voditelja radova i to izvođenje građevinskih i drugih radova: pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih, završnih te ugradnju građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja.

Odredbom članka 30. navedenog Zakona propisano je da izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova. Pod pojmom zaposlen podrazumijeva se da je osoba u radnom odnosu na temelju ugovora o radu, u skladu s propisima o radu, dakle u punom ili nepunom radnom vremenu, na određeno ili neodređeno vrijeme.

Stavkom 2. istog članka propisano je da je izvođač dužan u obavljanju djelatnosti građenja poštivati odredbe ovoga Zakona i posebnih zakona kojima se uređuje gradnja, te osigurati da obavljanje poslova građenja bude u skladu s temeljnim načelima i pravilima koja trebaju poštivati ovlašteni voditelji građenja i ovlašteni voditelji radova.

Prema našem mišljenju ako izvođač ispunjava gore navedene uvjete nema pravne zapreke za angažiranje dodatnog voditelja građenja/radova u dopunskom radu ili na temelju ugovora o djelu.

Međutim skrećemo pozornost na odredbe Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i Zakona o gradnji koje sadrže određena ograničenja u obavljanju poslova stručnog nadzora i izvođenja.

Prema odredbi članka 31. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje izvođač ne smije biti uključen u provođenje stručnog nadzora građenja iste građevine.

Također prema odredbi članka 50. stavak 1. Zakona o gradnji investitor koji je ujedno izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu.

23. siječnja 2019.

U praksi se javljaju razna tumačenja te se zahtjeva da svako poglavlje projekta bude zasebno ovjereno pečatom i potpisom (popis knjiga, sadržaj, tehnički opis, kontrola kvalitete, proračun, procijenjena vrijednost gradnje, popis nacrta itd. Također u praksi je uočeno da kolege skeniraju pečat i potpis te ga printaju na odgovarajuća mjesta, a u originalu ovjeravaju samo naslovnicu.

U vezi potpisa i ovjere projekata navodimo slijedeće:

• Početna stranica "tehničkog dijela projekta" se ne potpisuje i ne ovjerava
• Završna stranica se potpisuje i ovjerava (potpis se stavlja na završetak nečega što je projektant izradio i time se preuzima odgovornost za cjelokupni sadržaj koji je ispred tog potpisa
• potpis i ovjera pečatom ne mora biti vlastoručan u svakom primjerku projekta koji se predaje za građevinsku dozvolu; dopušteno je da projektant potpiše vlastoručno i otisne pečat na originalu kojeg ostavlja u svojoj arhivi, a za uvezivanje u mapu koja se predaje uz zahtjev za građevinsku dozvolu dopušta se da potpis i pečat budu kopirani
• Potpis i pečat projektanta na naslovnoj stranici mape mora biti vlastoručan i otisak pečata mora biti originalni (dakle na sva tri primjerka koji se predaju uz zahtjev za građevinsku dozvolu).

Slijedom navedenog popisi i sadržaji se ne potpisuju, već se svaki dio projekta koji nosi tehničku informaciju odnosno daje neki dio tehničkog rješenja zasebno potpisuje na njegovom završetku. Razlika je samo u tome da se potpis i otisak pečata smiju fotokopirati, osim za naslovne stranice mapa.

Smisao potpisivanja svakog tehničkog dijela proizlazi iz potrebe da se u mapama u kojima je uvezano nekoliko projekata (koje su izradili različiti projektanti, svako sa svojim odgovornostima) može razlikovati tko je za što odgovoran.

Također vas obavještavamo da Komora redovito u okviru organizacije stručnog usavršavanja provodi seminar "Propisi o projektiranju građevina" na kojem se između ostalog obrađuju i ova pitanja.

23. siječnja 2019.

Za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva i prostornoga uređenja nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se stručno mišljenje.

Pravilnikom o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina ("Narodne novine", broj 64/2014, 41/2015, 105/2015, 61/20016, 20/2017) propisan je obvezni sadržaj i elementi projekata, načini opreme, uvjeti promjene sadržaja, označavanje projekata, način i značenje ovjere projekata od strane odgovornih osoba kao i način razmjene elektroničkih zapisa u skladu sa posebnim propisima.

U vezi pitanja što se smatra pod: "Tekstualni, proračunski, tablični i drugi tehnički dijelovi projekta" na čiju bi se zadnju stranicu projektant u skladu sa navedenim Pravilnikom trebao potpisati i ovjeriti pečatom, navodimo da su "Tekstualni, proračunski, tablični i drugi tehnički dijelovi projekta" svi oni dijelovi koji nisu "opći" (naslovnica, sadržaj, popis projekata) koji nisu nacrti. To je dakle svaki onaj dio projekta koji daje dio tehničkog rješenja građevine za kojeg projektant koji je taj dio izradio odgovara.

23. siječnja 2019.

• Tehnički pregled obavljen tehnički u 11/2011. i izdana uporabna dozvola.
• Kupoprodajnim ugovorom za stan iz 2012. ugovorena je garancija u trajanju od 10 godina na konstrukciju i 2 godine na sve ostale građevinske i građevinsko obrtničke radove.
• Krov je izveden kao kosi na drvenoj podkonstrukciji sa klasičnim limenim pokrovom (pocinčani falcani lim), d
• Suvlasnici do 2015. nisu imali upravitelja, te je krov bio bez adekvatnog održavanja duže od dvije godine nakon početka uporabe.
• U slučaju procurivanja spojeva lima (opšav prodora, spojevi odvodnje krova i sl.) da li je garancija dvije godine?

U odgovoru na upit navodimo da je općeprihvaćeno pravilo struke da je jamstveni rok za izvedene radove na temelju ugovora o građenju dvije godine i počinje teći od dana primopredaje građevine, a ako je korištenje građevine ili dijela građevine počelo prije primopredaje od početka korištenja.

U odnosu na nedostatke koji se tiču temeljnih zahtjeva za građevinu kao što su mehanička otpornost i stabilnost, sigurnost u slučaju požara, higijena, zdravlje i okoliš, sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe, zaštita od buke, gospodarenje energijom i očuvanje topline, te održiva uporaba prirodnih izvora, u skladu sa odredbom članka 633. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15) jamstveni rok iznosi deset godina od predaje i primitka radova. Navedena odgovornost vrijedi za izvođača, projektanta i nadzornog inženjera, a odredbom stavka 6. istog članka propisano je da se njihova odgovornost ne može ugovorom isključiti ni ograničiti.

Međutim, u konkretnom slučaju koji je naveden prema stajalištu Komore procurivanje spojeva lima krovnog pokrova ne smatra se nedostatkom koji se tiče temeljnih zahtjeva za građevinu i po našem mišljenju jamstveni rok za te radove je prema odredbama iz kupoprodajnog ugovora dvije godine.

Osim toga pravilno navodite da su suvlasnici zgrade bili dužni osigurati upravljanje i održavanje stambene zgrade prema odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i Uredbe o održavanju zgrada ("Narodne novine", broj 64/1997).

23. siječnja 2019.

Prema odredbi članka 44. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) pravna ili fizička osoba obrtnik osposobljenost za poslove ispitivanja dokazuje potvrdom o akreditaciji prema normi HRN EN ISO/IEC 17025 koju je izdalo nacionalno akreditacijsko tijelo za određenu metodu ispitivanja, a time dokazuje osposobljenost za metodu ekvivalentnu toj metodi ispitivanja za isto ili slično svojstvo, koju zahtjeva plan ispitivanja ili je određena u projektu građevine.

Stoga, nadzorni inženjer treba u skladu sa citiranom odredbom tražiti potvrdu o akreditaciji.

23. siječnja 2019.

Za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva i prostornoga uređenja nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se pravno mišljenje.

Jedna od obveza izvođača prema odredbi članka 54. stavak 1. točka 6. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 78/2015. i 20/2017.) "gospodariti građevnim otpadom nastalim tijekom građenja na gradilištu sukladno propisima koji uređuju gospodarenje otpadom".

Također navodimo da je jedna od osnovnih dužnosti nadzornog inženjera u skladu sa odredbom članka 58. Zakona o gradnji nadzirati građenje tako da bude u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom, ovim Zakonom, posebnim propisima i pravilima struke.

Slijedom navedenog nadzorni inženjer je ovlašten tražiti od izvođača dostavu potvrde o predaji građevinskog otpada nastalog tijelom građenja na gradilištu osobi koja obavlja djelatnost gospodarenja otpadom.

23. siječnja 2019.

Ako je član stavio svoje članstvo u mirovanju i prešao u drugu tvrtku, a za projekt koji je ranije radio je potrebno dopuniti - Izjavu o usklađenosti s novijim propisima koja bi trebala biti današnjeg datuma. Projekt ne mijenja datum, ali izjava bi trebala biti novijeg datuma. S tim u svezi postavlja se pitanje može li član koji je u mirovanju potpisati tu izjavu.

Prema odredbi članka 33. stavak 2. zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 78/2015) za vrijeme mirovanja ovlaštenom inženjeru miruju sva prava i obveze koje proizlaze iz članstva u Komori.

Prema odredbi članka 51. Pravilnika o upisima u imenike, upisnike i evidencije Hrvatske komore inženjera građevinarstva i pečatima, iskaznicama i natpisnim pločama iz prosinca 2015. članovi Komore dužni su privremeno pohraniti pečat u Komori u slučajevima : mirovanja članstva ili izrečene stegovne mjere zabrane obavljanja djelatnosti na određeni rok.

Slijedom navedenog član Komore koji je u mirovanju ne može koristiti pečat za ovjeru bilo kojeg dokumenta, međutim, predlažemo da se u konkretnom slučaju član javi u Komoru kako bismo razmotrili mogućnosti rješavanja navedenog problema.

23. siječnja 2019.

Prema odredbi članka 53. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka u obavljanju poslova stručnog nadzora građenja provodi nadzor nad izvođenjem radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati.

Stavkom 2. i 3. istog članka propisano je da građevinska struka može obavljati i poslove stručnog nadzora građenja građevina i izvođenja radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati arhitektonska struka, a arhitektonska struka može obavljati i poslove stručnog nadzora izvođenja radova na zgradama koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati građevinska struke, a za koje prema posebnom propisu nije potrebna kontrola glavnog projekta (revizija mehaničke otpornosti i stabilnosti).

Prema odredbi članka 59. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/2015 i 20/17) stručni nadzor građenja provodi se prilikom građenja svih građevina i izvođenja svih radova za koje se izdaje građevinska dozvola i/ili uporabna dozvola, ako ovim Zakonom nije propisano drugačije. Prema stavku 2. istog članka stručni nadzor građenja zgrada 3. skupine provodi se samo u odnosu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti.

Slijedom navedenog, u skladu sa važećim propisima u konkretnom slučaju ovlašteni arhitekt može obavljati poslove stručnog nadzora građenja.

23. siječnja 2019.

Za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva i prostornoga uređenja nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Prema odredbi članka 52. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13 i 20/17) ako u projektiranju sudjeluje više projektanata, za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata odgovoran je glavni projektant. Prema stavku 2. istog članka glavni projektant može biti istodobno i projektant jednog od dijelova glavnog projekta.

Slijedom navedenog, u skladu sa važećim propisima u konkretnom slučaju ovlašteni inženjer građevinarstva može obavljati poslove glavnog projektanta.

23. siječnja 2019.

U konkretnom upitu nema dovoljno podataka da bi se mogao dati precizan odgovor (primjerice nije poznato da li je ugovor sklopljen nakon provedenog postupka javne nabave, o kakvoj vrsti radova koji su dodatno izvedeni se radi, da li su to hitni i nepredviđeni radovi, na koji način je cijena radova ugovorena - jedinična cijena ili ukupno ugovorena cijena i dr.).

Generalno, smatramo da je dobro da način reguliranja prava i obveza ugovornih strana u vezi radova koji su premašili ugovorenu vrijednost ugovorne strane reguliraju anexom ugovora.

Jedno od temeljnih načela obveznih odnosa je sloboda uređivanja obveznih odnosa, stoga u zakonu nema odredbe koja upućuje kada bi ugovorne strane trebale sklapati anex ugovoru.

S tim u svezi navodimo da je izvođač prema odredbi članka 623. Zakona o obveznim odnosima za svako odstupanje od projekta, odnosno ugovorenih radova morao imati pisanu suglasnost naručitelja, te da ne može zahtijevati povećanje ugovorene cijene za radove što ih je izveo bez takve suglasnosti.

Izvođač može izvesti i bez prethodne suglasnosti naručitelja samo hitne i nepredviđene radove za koje zbog njihove hitnosti nije mogao pribaviti suglasnost. Što se smatra hitnim i nepredviđenim radovima propisano je odredbom članka 624. stavak 2. istog Zakona.

Prilikom sklapanja ugovora o građenju treba voditi računa da se ne ugovara odredba o nepromjenjivosti cijena.

23. siječnja 2019.

Prema odredbi članka 27. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) ovlašteni voditelj građenja može, u okviru zadaća svoje struke, voditi građenje, odnosno izvođenje građevinskih i drugih radova kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina. Prema stavku 2. istog članka ovlašteni voditelj građenja može, u okviru zadaća svoje struke, obavljati poslove ovlaštenog voditelja radova (članak 28.).

U odgovoru na vaš upit navodimo da su mišljenje da li određeni zahvat ima utjecaja na statiku zgrade kao i izračun statike, ovlašteni izraditi jedino ovlašteni inženjeri građevinarstva upisani u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva koji imaju ovlaštenje za projektiranje i nadzor.

23. siječnja 2019.

Prema odredbi članka 54. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015.) arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka u obavljanju poslova vođenja građenja vodi građenje građevina i izvođenje radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati.

Prema stavku 2. istog članka građevinska struka može obavljati i poslove vođenja građenja građevina i izvođenja radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati arhitektonska struka.

Također arhitektonska i građevinska struka mogu obavljati i poslove vođenja građenja zgrada i izvođenja radova na zgradi koje su prema ovome Zakonu ovlaštene projektirati arhitektonska i građevinska struka.

Zadaće arhitektonske, građevinske, strojarske i elektrotehničke struke u obavljanju poslova projektiranja propisane su odredbama članka 49. do 52. navedenog Zakona.

Slijedom navedenog mišljenja smo da je vođenje građenja u konkretnom slučaju koji navodite trebalo povjeriti ovlaštenom inženjeru građevinarstva.

23. siječnja 2019.

Prema odredbi članka 27. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) ovlašteni voditelj građenja može, u okviru zadaća svoje struke, voditi građenje, odnosno izvođenje građevinskih i drugih radova kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina. Prema stavku 2. istog članka ovlašteni voditelj građenja može, u okviru zadaća svoje struke, obavljati poslove ovlaštenog voditelja radova (članak 28.).

U odgovoru na vaš upit navodimo da su mišljenje da li određeni zahvat ima utjecaja na statiku zgrade kao i izračun statike, ovlašteni izraditi jedino ovlašteni inženjeri građevinarstva upisani u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva koji imaju ovlaštenje za projektiranje i nadzor.

23. siječnja 2019.

U odgovoru na upit navodimo da su diploma ili svjedodžba o formalnoj naobrazbi i uvjerenje o položenom stručnom ispitu za obavljanje poslova u izgradnji objekata i druga odgovarajuća uvjerenja o položenom stručnom ispitu, stečena na području bivše Jugoslavije prije 8. listopada 1991. godine izjednačena po pravnoj snazi s odgovarajućim uvjerenjima stečenim u Republici Hrvatskoj.

Osoba sa završenom srednjom stručnom spremom po programu za tehničara odgovarajuće struke (razina 4.2. Hrvatskog kvalifikacijskog okvira) i koja ima najmanje deset godina radnog iskustva u struci i položen stručni ispit, prema odredbi članka 28. stavak 2. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj78/2015) može voditi manje složene radove.

Na temelju članka 31. stavak 2. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 78/2015) osobe koje ispunjavaju uvjet iz citirane odredbe Zakona imaju pravo podnijeti zahtjev za upis u Evidenciju voditelja radova - tehničara odgovarajuće struke. Time se ne stječe svojstvo člana Komore i upis u Evidenciju voditelja radova tehničara nije obveza nego pravo osobe koja ispunjava uvjete iz citiranog članka 28. stavka 2. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje.

Dodatno skrećemo pozornost na slijedeće odredbe važećih propisa:

Prema odredbi članka 29. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN br. 78/2015) graditi i/ili izvoditi radove na građevini može pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno za izvođenje pojedinih radova (u daljnjem tekstu: izvođač) koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom te posebnim propisima kojima se uređuje gradnja.

Odredbom članka 30. stavka 1. Zakona propisano je da izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova upisane u Imenik ovlaštenih voditelja građenja i/ili imenik ovlaštenih voditelja radova. Pod pojmom zaposlene osobe podrazumijeva se da je osoba u radnom odnosu na temelju ugovora o radu, u skladu s propisima o radu.

Iznimno izvođač, koji izvodi samo manje složene radove (instalaterske, ugradnja stolarije i sl.) može imati zaposlenog samo voditelja manje složenih radova (članak 28. stavak 2. Zakona).

Detaljno tumačenje vezano uz obavljanje manje složenih i pojedinih radova, te imenovanje voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe za manje složene radove, nalazi se na web stranici Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=40011, te vam isto dostavljamo u prilogu.

U slučaju kada se na građevini izvode radove koje vode voditelji manje složenih radova različitih struka, izvođač mora imati zaposlenog ovlaštenog voditelja radova, a za izvođenje radova koje vode ovlašteni voditelji radova različitih struka, izvođač mora imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja.

Izvođač koji ima ovlaštenog voditelja građenja koji je izvođenje manje složenih radova podugovorio s drugim izvođačem, može obavljati poslove vođenja građenja na istoj građevini i za podizvođača (koji nema zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja). Prema mišljenju Ministarstva u tom slučaju ovlašteni voditelj građenja može obavljati poslove vođenja građenja za oba izvođača na istoj građevini ako su za građenje te građevine izvođači međusobno sklopili ugovor o poslovnoj suradnji.

Također izvođač koji zapošljava ovlaštenog voditelja radova građevinske struke može ugovoriti izvođenje elektroinstalaterskih i strojarskih radova s izvođačem koji zapošljava ovlaštene voditelje radova elektro i strojarske struke, ako su za građenje te građevine izvođači međusobno sklopili ugovor o poslovnoj suradnji.

23. siječnja 2019.

Vezano uz vaš upit obavještavamo vas da je tumačenje propisa iz područja poreza u nadležnosti Ministarstva financija, Porezne uprave, a za tumačenje propisa iz područja graditeljstva nadležno je Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja

U okvirima nadležnosti Komore, a u svezi vašeg upita dajemo pravno mišljenje da prema propisima kojima se uređuje obavljanje poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje, nema zapreke da se sa strankom sklopi ugovor o izvršenju cjelokupnog posla izrade tehničke dokumentacije i ishođenja dozvola za gradnju, kao i uporabne dozvole, te za isto ugovori plaćanje po dovršenom poslu.

23. siječnja 2019.

Odredbom članka 89. Kolektivnog ugovora za graditeljstvo propisano je da je za tumačenje odredbi toga Ugovora kao i za praćenje njegove primjene nadležan zajednički organ kojeg imenuju ugovorne strane.

Međutim u vezi zahtjeva za neobvezujućim mišljenjem navodimo da je iz članka 2. Kolektivnog ugovora za graditeljstvo (NN br. 115/2015) vidljivo da se isti osim na fizičke ili pravne osobe koje obavljaju djelatnosti visokogradnje, niskogradnje i hidrogradnje, montažerskih radova, instalacijskih i završnih radova u graditeljstvu, odnosi i na osobe koje se bave projektiranjem i srodnim tehničkim uslugama.

Iz Odluke o proširenju primjene kolektivnoga ugovora graditeljstva (NN br. 134/2015) vidljivo je da se Kolektivni ugovor za graditeljstvo proširuje na sve poslodavce i radnike u Republici Hrvatskoj u djelatnosti građevinarstva, područje F Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2007. - NKD 2007. (NN br. 58/2007). S tim u svezi navodimo da se u skupini F točka 41.1. odnosi na organizaciju izvedbe projekata za zgrade.

23. siječnja 2019.

U skladu sa odredbom članka 19. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost.

Ovlašteni voditelji građenja i/ili ovlašteni voditelji radova mogu poslove za koje su ovlašteni obavljati u pravnoj osobi - trgovačkom društvu ili obrtu registriranim za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno za izvođenje pojedinih radova (članak 29. Zakona).

23. siječnja 2019.

Evidenciju voditelja radova tehničara strojarske struke nadležna Hrvatska komora inženjera strojarstva.

Pravo na upis u Evidenciju voditelja radova tehničara odgovarajuće struke prema članku 31. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju, a u vezi sa člankom 28. stavak 2. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN br. 78/2015) imaju osobe koje su završile srednju školu po programu za tehničara odgovarajuće struke (razina 4.2. Hrvatskog kvalifikacijskog okvira) i imaju najmanje deset godina radnog iskustva u struci i položen stručni ispit, odnosno majstorski ispit za istu struku.

Poslove vođenja manje složenih radova, može obavljati voditelj manje složenih radova iz članka 28. stavak 2. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN br. 78/2015). Stoga obrtnik ili trgovačko društvo koje proizvodi i ugrađuje stolariju odnosno radove koji se smatraju manje složenim radovima, mora imati zaposlenog voditelja manje složenih radova.

23. siječnja 2019.

Uvjeti za upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva i Imenik ovlaštenih voditelja građenja propisani su člankom 27. i 28. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 78/2016).

Pravo na upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva možete ostvariti na dva načina:

• Radom na stručnim poslovima graditeljstva i/ili prostornoga uređenja u tijelima državne uprave ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te zavodima za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba, najmanje 10 godina.
• Stručnim radnim iskustvom na poslovima suradnika u projektiranju i/ili stručnom nadzoru građenja u trajanju od najmanje dvije godine.

Pravo na upis u Imenik ovlaštenih voditelja građenja prema članku 28. Zakona imaju fizičke osobe koje između ostalog, ispunjavaju uvjet potrebnog broja godina radnog iskustva u struci, pri čemu se pod radnim iskustvom u struci podrazumijevaju poslovi projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, kao i ostali poslovi u struci.

Član Komore može istovremeno biti upisan u dva Imenika.

23. siječnja 2019.

Odredbom članka 4. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/2015 i 20/17) propisano je da se građevine i radovi na građevinama s obzirom na zahtjevnost gradnje prema ovome Zakonu razvrstavaju u tri kategorije:

1. Skupina - građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja
2. Skupina - ostale građevine, osim građevina 1. i 3. skupine
3. Skupina - građevine koje se prema pravilniku iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona mogu graditi bez građevinske dozvole.

Prema odredbi članka 59. Zakona o gradnji stručni nadzor građenja provodi se prilikom građenja svih građevina i izvođenja svih radova za koje se izdaje građevinska dozvola i/ili uporabna dozvola, ako ovim Zakonom nije propisano drugačije. Prema stavku 2. istog članka stručni nadzor građenja zgrada 3. skupine provodi se samo u odnosu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti.

23. siječnja 2019.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva i prostornoga uređenja nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga Komore upućujemo na odredbe Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2016.) koje sadrže određena ograničenja u obavljanju poslova stručnog nadzora i izvođenja.

Prema odredbi članka 31. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) izvođač ne smije biti uključen u provođenje stručnog nadzora građenja iste građevine.

Prema odredbi članka 50. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13) investitor koji je ujedno i izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu.

Prema odredbi članka 56. stavak 2. Zakona o gradnji nadzorni inženjer, odnosno glavni nadzorni inženjer ne može biti zaposlenik osobe koja je izvođač na istoj građevini.

23. siječnja 2019.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva i prostornoga uređenja nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore upućujemo na odredbe Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2016.) i Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13) koje sadrže određena ograničenja u obavljanju poslova stručnog nadzora i izvođenja.

Prema odredbi članka 31. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) izvođač ne smije biti uključen u provođenje stručnog nadzora građenja iste građevine.

Prema odredbi članka 50. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13) investitor koji je ujedno i izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu.

Slijedom navedenog, mišljenja smo da u skladu sa važećim propisima nema pravne zapreke da kao voditelj građenja bude imenovan ovlašteni voditelj građenja, koji je ujedno i projektant građevinskog dijela građevine.

23. siječnja 2019.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja. Međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Važeći propisi ne sadrže odredbu koja bi se odnosila na konkretni slučaj, međutim ukoliko su radovi zbog izmjene i dopune građevinske dozvole bili prekinuti preporuka je da investitor treba postupiti prema odredbi članka 131. Zakona o gradnji i ponovno prijaviti početak građenja.

Također, upućuje se i na članak 18. Pravilnika o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika, te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera prema kojemu osoba koja vodi građevinski dnevnik obavezno upisuje u građevinski dnevnik, odmah po nastanku promjene, podatke koji se odnose na izmjene i dopune građevinske dozvole, kao i podatke o promjenama sudionika u gradnji i tijeka građenja odnosno izvođenja pojedinih radova.

23. siječnja 2019.

Prema odredbi članka 62. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13 i 20/17) ovlaštenje za obavljanje kontrole projekata može se dati osobi koja prema posebnom zakonu ima pravo na obavljanje poslova projektiranja u području kontrole projekta s najmanje deset godina radnog iskustva u projektiranju i koja ispunjava druge uvjete propisane Pravilnikom iz stavka 2. ovoga članka, konkretno Pravilnika o kontroli projekata ("Narodne novine", broj 32/2014).

Odredbom članka 63. istog Zakona propisano je da je revident odgovoran da projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvješće udovoljava zahtjevima iz ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona, tehničkih specifikacija i pravila struke u pogledu kontroliranog svojstva.

Revident pruža uslugu kontrole projekata investitoru sa kojim je sklopio ugovor, te je na taj način sudionik na tržištu pa se prema stajalištu Komore Smjernice primjenjuju i za javnu nabavu revidentskih usluga.

Također ističemo da revident u skladu sa člankom 4. Pravilnika o kontroli projekata ima važnu ulogu u svim fazama izrade projekta, što uključuje konzultacije prilikom postavljanja koncepcije tehničkog rješenja, kontinuiranu konzultantsku pomoć projektantu za vrijeme izrade projekta , pregled radova i konzultacije tijekom građenja, što sve potpada pod kategoriju konzultantskih poslova.

Ukratko svi članovi Hrvatske komore inženjera građevinarstva koji nose naziv ovlašteni inženjer građevinarstva ovlašteni su za rad na projektiranju, nadzoru, kontroli projekta, tehničkom savjetovanju što spada u kategoriju konzultantskih poslova .

Slijedom navedenog poslovi koje obavlja revident na temelju ugovora o usluzi stručne kontrole projekata prema opsegu i razini stručnih znanja potrebnih za njegovo izvršenje, izjednačeni su sa uslugama koje se pružaju na temelju ugovora o konzultantskim uslugama.

23. siječnja 2019.

Odredbom članka 36. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) propisano da pravna ili fizička osoba obrtnik koja obavlja djelatnost upravljanja projektom gradnje određene građevine ne može obavljati poslove projektiranja i poslove stručnog nadzora građenja te građevine.

Slijedom navedenog u konkretnom slučaju postoji pravna zapreka da na istoj građevini obavljate poslove stručnog nadzora i poslove upravljanja projektom gradnje.

23. siječnja 2019.

Prema odredbi članka 49. stavak 3. Zakona o gradnji (NN153/13 i 20/17) investitor je dužan osigurati stručni nadzor građenja građevine, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

Člankom 50. stavak 1. istog Zakona propisano je da investitor koji je ujedno i izvođač mora stručni nadzor povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu.

Također prema odredbama Zakona o gradnji nadzorni inženjer odnosno glavni nadzorni inženjer ne može biti zaposlenik osobe koja je izvođač na istoj građevini.

Slijedom navedenog mišljenja smo da nema pravne zapreke da izvođač ugovori projektantski nadzor osobito ako je to navedeno u ugovoru sa investitorom.

S tim u svezi postavljate pitanje da li možete obavljati obje usluge, te da li je to sukob interesa.

Vezano uz vaš upit obavještavamo vas da je odredbom članka 36. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) propisano da pravna ili fizička osoba obrtnik koja obavlja djelatnost upravljanja projektom gradnje određene građevine ne može obavljati poslove projektiranja i poslove stručnog nadzora građenja te građevine.

Slijedom navedenog u konkretnom slučaju postoji pravna zapreka da na istoj građevini obavljate poslove stručnog nadzora i poslove upravljanja projektom gradnje.

23. siječnja 2019.

Vezano uz ovaj upit obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se stručno mišljenje.

U odgovoru na vaše prvo pitanje navodimo da je prema odredbi članka 19. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost.

Slijedom navedenog, mišljenja smo da fizička osoba koja za vlastite potrebe gradi obiteljsku kuću može u svrhu obavljanja poslova stručnog nadzora građenja angažirati ovlaštenog inženjera, a koji te poslove obavljaju samostalno u vlastitom uredu ili u drugoj pravnoj osobi, na temelju ugovora o izvršenju poslova stručnog nadzora građenja ili ugovora o djelu.

Ukoliko ovlašteni inženjer sklapa ugovor o djelu s investitorom potrebno je na neto iznos uplatiti sva zakonom propisana davanja (mirovinsko osiguranje I stup 15%, mirovinsko osiguranje II stup 5%, porez 24 % + pripadajući prirez ovisno o adresi stanovanja te zdravstveno osiguranje 7,5 %).

23. siječnja 2019.

Prema odredbi članka 54. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015.) arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka u obavljanju poslova vođenja građenja vodi građenje građevina i izvođenje radova, koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati.

Prema stavku 2. istog članka građevinska struka može obavljati i poslove vođenja građenja građevina i izvođenja radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati arhitektonska struka.

Također arhitektonska i građevinska struka mogu obavljati i poslove vođenja građenja zgrada i izvođenja radova na zgradi koje su prema ovome Zakonu ovlaštene projektirati arhitektonska i građevinska struka.

Zadaće arhitektonske, građevinske, strojarske i elektrotehničke struke u obavljanju poslova projektiranja propisane su odredbama članka 49. do 52. navedenog Zakona.

Slijedom navedenog ovlašteni voditelj radova građevinske struke u skladu sa važećim propisima ne može biti voditelj elektroinstalaterskih radova, već isto treba povjeriti ovlaštenom voditelju radova upisanom u Imenik ovlaštenih voditelja radova Hrvatske komore inženjera elektrotehnike.

23. siječnja 2019.

Vezano uz upit obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja. Međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

U odgovoru na upit navodimo da je odredbom članka 30. stavka 1. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) propisano da izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova.

Pod pojmom zaposlen podrazumijeva se da je osoba u radnom odnosu na temelju ugovora o radu, u skladu s propisima o radu, dakle u punom ili nepunom radnom vremenu, na određeno ili neodređeno vrijeme.

Stavkom 2. istog članka propisano je da je izvođač dužan u obavljanju djelatnosti građenja poštivati odredbe ovoga Zakona i posebnih zakona kojima se uređuje gradnja, te osigurati da obavljanje poslova građenja bude u skladu s temeljnim načelima i pravilima koja trebaju poštivati ovlašteni voditelji građenja i ovlašteni voditelji radova.

Prema našem mišljenju nema pravne zapreke za angažiranje voditelja građenja/radova u dopunskom radu, međutim treba imati u vidu okolnost da li bi navedena osoba u konkretnom slučaju uz prisustvo na gradilištu do osam sati tjedno ili maksimalno sto osamdeset sati godišnje mogao izvršiti sve obveze koje proizlaze iz Zakona o gradnji i drugih posebnih propisa.

23. siječnja 2019.

Za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se stručno mišljenje.

Prema odredbi članka 50. stavak 2. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13 i 20/17) fizička osoba koja je investitor građevine iz 2. i 3. skupine za svoje potrebe može sama izraditi cijeli glavni projekt, osim geodetskog projekta, i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit prema posebnom propisu.

Slijedom navedenog stručni nadzor temeljem citirane odredbe možete provoditi kao fizička osoba ovlašteni inženjer građevinarstva, za vlastite potrebe.

Odredbom članka 49. Zakona o gradnji propisana je opća obveza investitora da poslove projektiranja, kontrole i nostrifikacije projekata, građenje i stručni nadzor građenja mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.

Smatramo da se iznimka iz članka 50. odnosi na ovaj slučaj te da za obavljanje poslova stručnog nadzora građenja za vlastite potrebe nije potreban pisani ugovor, već se isto može odrediti pisanom odlukom ili nekim drugim aktom.

23. siječnja 2019.

U skladu s člankom 198. Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17), Pravilnik o nostrifikaciji projekata (NN 98/99, 29/03, 20/17) primjenjuje se do stupanja na snagu pravilnika koji se donose na temelju ovlasti iz toga Zakona, u dijelu u kojem nije u suprotnosti s odredbama toga Zakona.

Nadalje, pravilnik kojim se uređuje nostrifikacija projekta, a koji se donose na temelju ovlasti iz Zakona o gradnji još nije donesen, slijedom čega se primjenjuje odredba članka 97. stavka 1. Zakona o gradnji, prema kojoj nostrifikaciju projekta u okviru zadaća svoje struke provodi osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer, odnosno pravna osoba koja ima zaposlenu osobu koja ima pravo uporabe tog strukovnog naziva. Pri tome se pod posebnim zakonom misli na Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (NN 78/15).

Nastavno, obzirom da svi ovlašteni arhitekti, odnosno ovlašteni inženjeri provode nostrifikaciju projekta u okviru zadaća svoje struke, nostrificirani projekti ovjeravaju se pečatom ovlaštenog arhitekta, odnosno pečatom ovlaštenog inženjera, ili konkretno, ne postoji pečat kojim bi se posebno dokazivalo posjedovanje ovlaštenja za nostrifikaciju projekta.

08. veljače 2016.

Mogućnost da ista osoba ima dva ili više ovlaštenja

Člankom 41. Statuta HKGI propisano je da se član Komore u skladu s uvjetima propisanim Zakonom i ovim Statutom može upisati u više imenika Komore, odnosno u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva i Imenik ovlaštenih voditelja građenja i/ili voditelja radova građevinske struke i steći pravo na uporabu više strukovnih naziva u obavljanju djelatnosti projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja i građenja.

Upisom u Imenik ovlaštenih voditelja građenja automatski se stječe pravo za obavljanje poslova ovlaštenih voditelja radova građevinske struke.

Pitanje plaćanja članarine u slučaju upisa u više imenika

Člankom 42. Statuta HKGI propisano je da član Komore za članstvo u Komori plaća članarinu, a visina i način uplate članarine i upisnine uređuje se općim aktom koji donosi Skupština Komore.

Član Komore ima pravo upisati se u više imenika Komore ali plaća jednu članarinu.

Način obnove aktivnog statusa

U slučaju da član Komore čije je članstvo u mirovanju želi aktivirati svoj status potrebno je podnijeti zahtjev i platiti upravnu pristojbu.

Produžavanje aktivnog statusa člana Komore osobama koje su u mirovini ili ponovan upis u Komoru na temelju članka 34. stavak 1. podstavak 7.

Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju donosi novinu da odlaskom u mirovinu ne prestaje automatski članstvo u Komori. Umirovljeniku članstvo u Komori prestaje ako to pisanim zahtjevom zatraži.

Umirovljenik može nastaviti raditi i nakon stjecanja uvjeta za mirovinu na temelju odredbe članka 99. Zakona o mirovinskom osiguranju, te u skladu sa odredbama Zakona o radu.

U slučaju da je članstvo u Komori umirovljeniku prestalo ili je njegov status u mirovanju ima pravo ponovno podnijeti zahtjev za upis u Komoru i platiti upravnu pristojbu.

Upis novostečene titule za osobe koje već posjeduju ovlaštenje Komore

Upis novostečene titule za osobe upisane u odgovarajući Imenik komore obavit će se nakon dostavljenog zahtjeva i priložene dokumentacije.

Tko se može imenovati za inženjera gradilišta i glavnog inženjera gradilišta

Prema odredbi članka 26. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje kao odgovornu osobu za vođenje građenja, odnosno vođenje radova izvođač imenuje glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta i/ili voditelja radova.

Za glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta može se imenovati fizička osoba arhitektonske, građevinske, strojarske ili elektrotehničke struke koja ima ovlaštenje od Komore za voditelja građenja.

Upis tehničara (voditelja radova za manje složene građevine)

Pravo na upis u Evidenciju voditelja radova - tehničara odgovarajuće struke imaju osobe koje su završile srednju školu po programu za tehničara odgovarajuće struke (razina 4.2 Hrvatskog kvalifikacijskog okvira) i imaju najmanje deset godina radnog iskustva u struci i položen stručni ispit. (prema tumačenju Ministarstva poslove voditelja manje složenih radova - tehničara odgovarajuće struke može obavljati osoba koja zadovoljava uvjete iz članka 28. stavak 2. Zakona i umjesto položenog stručnog ispita ima položen odgovarajući majstorski ispit.

Prema tumačenju Ministarstva pojam manje složenih radova nije propisan Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, obzirom da su manje složeni radovi iz Pravilnika o suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja (Narodne novine, broj 43/2009.), koji je prestao važiti stupanjem na snagu Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje bili utvrđeni temeljem prihvaćenih pravila struke. Stoga se kao prihvaćena pravila struke mogu koristiti i nakon ukidanja predmetnog Pravilnika.

Upis voditelja projekta

Pravo na upis u Evidenciju voditelja projekta imaju voditelji projekta koji te poslove obavljaju u skladu s odredbom članka 37. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje.

Za voditelje projekta nisu propisane prijelazne odredbe ali nema zapreke da se u Evidenciju upišu i osobe koje su te poslove obavljale na temelju ranije važećeg Zakona o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji.

27. siječnja 2016.

Glavni projekt rekonstrukcije višestambene zgrade mora biti izrađen sukladno Zakonu o gradnji (Narodne novine, br. 153/13.) s pripadajućim snimcima postojećeg stanja, tehničkim opisima i projektima predviđenih mjera EnU, proračunima ušteda energije i projektantskim troškovnikom opreme, radova i usluga s naznačenim jediničnim cijenama.

Proračunima i drugim prikladnim metodama se, u skladu s posebnim propisom ili, za pitanja koja nisu uređena propisom, prema pravilima struke, dokazuje da će projektirana građevina s ugrađenim građevnim proizvodima, instalacijama i ugrađenom opremom ispunjavati temeljne zahtjeve: mehaničke otpornosti i stabilnosti, sigurnosti u slučaju požara, higijene, zdravlja i okoliša, sigurnosti i pristupačnosti tijekom uporabe, zaštite od buke, gospodarenja energijom i očuvanja topline, održive uporabe prirodnih izvora, a što ovisi o vrsti građevine.

U okviru glavnog projekta odnosno građevinskog projekta za rekonstrukciju vanjske ovojnice zgrade između ostaloga neophodan je i proračun pričvrsnica radi dokaza ispunjavanja temeljnih zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti za zgradu, a izrađuje ga ovlašteni inženjer građevinarstva uvažavajući pravila struke.

Slijedom svega naprijed navedenoga Komora je mišljenja da u slučaju kada se ne mijenjaju oblikovni elementi zgrade (veličina i raspored otvora i sl.) dovoljan je glavni građevinski projekt.

23. veljače 2011.

Komora je samostalna organizacija koja čuva ugled, čast i prava ovlaštenih inženjera građevinarstva, skrbi da ovlašteni inženjeri savjesno i u skladu sa zakonom obavljaju svoje poslove te promiče, zastupa i usklađuje njihove zajedničke interese pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu.

12. veljače 2016.

1. da li inženjeri geotehničari sa završenim Geotehničkim fakultetom sveučilišta u Zagrebu, sa položenim stručnim ispitom mogu podnijeti zahtjev za upis u Komoru.

2. da li inženjeri koji se dugi niz godina bave poslovima redovnog održavanja cesta mogu podnijeti zahtjev za upis u Komoru te da li će im ta rješenja o imenovanju predstavnika izvoditelja biti dovoljna da ispune zahtjeve za upis u Komoru.

3. da li upis u Komoru mogu zatražiti i inženjeri koji su već upisani u Komoru kao ovlašteni inženjeri i da li isto trebaju dokazati i obrazložiti rješenjima o imenovanju voditelja gradilišta.

U odgovoru na prvo i drugo pitanje navodimo da je člankom 3. stavkom 8. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/15.) propisano da su odgovarajuće struke u smislu ovoga Zakona, arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka.

Člankom 50. istog Zakona propisane su zadaće građevinske struke o obavljanju poslova projektiranja i kontrole projekata, a stavkom 2. propisano je da će zadaće struke koje su ovlašteni obavljati ovlašteni inženjeri geoinženjerske i geotehničke struke urediti Statut Komore.

Člankom 43. stavkom 2. Statuta Hrvatske komore inženjera građevinarstva (Narodne novine, broj 132/15.) propisani su uvjeti za upis u Imenik ovlaštenih voditelja radova građevinske struke u koji se mogu upisati i osobe geoinženjerske i geotehničke struke, koje su u okviru zadaća svoje struke ovlaštene obavljati posebne geotehničke radove i to:

• pripremne radove
• zemljane radove
• radove na izradi građevinskih konstrukcija koje su povezane s tlom (potporni zidovi, temeljenje i sl.)
• radove na izradi hidrotehničkih dijelova građevina u sklopu zemljanih radova (odvodnja, dreniranje i sl.)
• radove na iskopu i osiguranju iskopa tunela i podzemnih građevina
• injekcijske radove

Nadalje skrećemo pozornost na prijelaznu odredbu članka 64. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju kojom je propisano da osobe koje su po propisima koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovoga Zakona ispunjavale uvjete za voditelja građenja i voditelja radova stječu pravo upisa u Komoru ako u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnesu zahtjev za upis u imenik ovlaštenih voditelja građenja ili imenik ovlaštenih voditelja radova.

Uvjeti za odgovorne osobe koje vode građenje (glavnog inženjera, inženjer gradilišta i/ili voditelja radova) bili su propisani člancima 48. i 49. ranije važećeg Zakona o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine, broj 152/08., 124/09., 49/11. i 25/13.).

Osobe koje vode građenje (glavni inženjer, inženjer gradilišta i/ili voditelj radova mogu podnijeti zahtjev za upis do 25. travnja 2016. godine na temelju gore navedenih stečenih prava.

Kao dokaz o iskustvu na odgovarajućim poslovima može se priložiti:

• popis poslova u struci podnositelja zahtjeva ovjeren od strane poslodavca
• preslika rješenja o imenovanju za glavnog inženjera, inženjera gradilišta i dr.
• potvrda ovlaštenog inženjera građevinarstva člana Komore s kojim je surađivao u obavljanju poslova

Vezano uz treće pitanje navodimo da je člankom 41. Statuta HKGI propisano je da se član Komore u skladu s uvjetima propisanim Zakonom i ovim Statutom može upisati u više imenika Komore, odnosno u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva i Imenik ovlaštenih voditelja građenja i/ili voditelja radova građevinske struke i steći pravo na uporabu više strukovnih naziva u obavljanju djelatnosti projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja i građenja.

Upisom u Imenik ovlaštenih voditelja građenja automatski se stječe pravo za obavljanje poslova ovlaštenih voditelja radova građevinske struke.

Član Komore ima pravo upisati se u više imenika Komore ali plaća jednu članarinu.

06. srpnja 2017.

U vezi ovoga upita navodimo da je na zahtjev Hrvatske komore inženjera građevinarstva Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja dalo tumačenje odredbe članka 28. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju, s time da pravo na upis u imenik ovlaštenih voditelja građenja imaju fizičke osobe koje između ostalog, ispunjavaju uvjet potrebnog broja godina radnog iskustva u struci propisan člankom 28. navedenog Zakona, pri čemu se pod radnim iskustvom u struci podrazumijevaju poslovi projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, kao i ostali poslovi u struci.

U konkretnom slučaju za upis u Imenik ovlaštenih voditelja građenja može se priznati stručno iskustvo u projektiranju kao i drugim poslovima u struci koje ste stekli kao inženjer, ali ne i stručno iskustvo stečeno kao građevinski tehničar.

06. srpnja 2017.

Za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva i prostornoga uređenja nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se pravno mišljenje.

Prema odredbi članka 50. stavak 2. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13 i 20/17) fizička osoba koja je investitor građevine iz 2. i 3. skupine za svoje potrebe može sama izraditi cijeli glavni projekt, osim geodetskog projekta, i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit prema posebnom propisu.

Slijedom navedenog u konkretnom slučaju obzirom da je tijekom studija stečen stručni naziv bacc.ing.aedif. smatramo da su ispunjeni uvjeti iz citirane odredbe da za vlastite potrebe izradi projekt kuće.

Također, skrećemo pozornost na odredbu članka 32. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) prema kojoj fizička osoba investitor koja ima završen preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit za poslove u graditeljstvu može sam graditi obiteljsku kuću koja je u cijelosti namijenjena za stanovanje ili u kojoj je više od 70% građevinske (bruto) površine namijenjeno za stanovanje i koja ima najviše dvije stambene jedinice, ako je to za njegove vlastite potrebe.

Mišljenja smo da osobe upisane u Imenik ovlaštenih voditelja građenja ispunjavaju uvjet da sami za vlastite potrebe gradite obiteljsku kuću koja ispunjava uvjete iz gore navedene odredbe Zakona.

Odredbom članka 50. stavak 1. Zakona o gradnji propisano je da investitor koji je ujedno i izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu.

Prema odredbi članka 31. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje izvođač ne smije biti uključen u provođenje stručnog nadzora građenja iste građevine.

06. srpnja 2017.

Za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Pravilnikom o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (NN 64/14, 41/15, 105/15, 61/16 20/17) propisuje se obvezni sadržaj i elementi projekata, način opremanja, uvjeti promjene sadržaja, označavanje projekata, način i značenje ovjere projekata od strane odgovornih osoba, kao i način razmjene elektroničkih zapisa u skladu s posebnim propisima.

Odredbom članka 7. navedenog Pravilnika propisuje se što sadrži naslovna stranica svakog projekta.

Prema našem mišljenju u slučaju izrade projekta u skladu sa odredbom članka 50. stavak 2. Zakona o gradnji naslovnica bi trebala sadržavati:

• sjedište, ime i prezime, adresu te OIB osobe koja je izradila projekt
• sjedište, ime i prezime osobe koja je investitor,
• naziv građevine ili njezinog dijela,
• lokaciju građevine (adresa i/ili katastarska čestica i katastarska općina odnosno podaci o obuhvatu zahvata u prostoru),
• zajedničku oznaku svih mapa koje su sastavni dijelovi cjelovitog projekta (ako projekt ima više mapa: npr. mapa 1: građevinski projekt - projekt rekonstrukcije obiteljske kuće, mapa 2: građevinski projekt - projekt vodovoda i kanalizacije, mapa 3: građevinski projekt - projekt konstrukcije),
• razinu razrade odnosno namjenu projekta (jedan od naziva: »GLAVNI PROJEKT«, »IZVEDBENI PROJEKT«, »TIPSKI PROJEKT« ili »PROJEKT UKLANJANJA«),
• strukovnu odrednicu projekta i naziv projektiranog dijela građevine na kojeg se projekt odnosi (ovo već piše u točki 4.),
• redni broj mape u nizu mapa koje čine cjeloviti projekt,
• ime, te potpis osobe koja je izradila projekt u originalu,
• mjesto i datum izrade projekta, te - površinu dimenzija 9 x 9 cm u gornjoj desnoj četvrtini naslovne stranice bez teksta ili drugog sadržaja, namijenjenog ovjeri tijela nadležnog za izdavanje građevinske dozvole.

Glavni projektant se ne navodi obzirom da ista osoba (za svoje potrebe) izrađuje i arhitektonski i građevinski projekt, a konstrukcija ne bi trebala podlijegati kontroli projekta.

06. srpnja 2017.

Prema odredbi članka 62. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13 i 20/17) ovlaštenje za obavljanje kontrole projekata može se dati osobi koja prema posebnom zakonu ima pravo na obavljanje poslova projektiranja u području kontrole projekta s najmanje deset godina radnog iskustva u projektiranju i koja ispunjava druge uvjete propisane Pravilnikom iz stavka 2. ovoga članka, konkretno Pravilnika o kontroli projekata ("Narodne novine", broj 32/2014).

Odredbom članka 63. istog Zakona propisano je da je revident odgovoran da projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvješće udovoljava zahtjevima iz ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona, tehničkih specifikacija i pravila struke u pogledu kontroliranog svojstva.

Revident pruža uslugu kontrole projekata investitoru sa kojim je sklopio ugovor, te je na taj način sudionik na tržištu pa se prema stajalištu Komore Smjernice primjenjuju i za javnu nabavu revidentskih usluga.

Također ističemo da revident u skladu sa člankom 4. Pravilnika o kontroli projekata ima važnu ulogu u svim fazama izrade projekta, što uključuje konzultacije prilikom postavljanja koncepcije tehničkog rješenja, kontinuiranu konzultantsku pomoć projektantu za vrijeme izrade projekta , pregled radova i konzultacije tijekom građenja, što sve potpada pod kategoriju konzultantskih poslova.

Ukratko svi članovi Hrvatske komore inženjera građevinarstva koji nose naziv ovlašteni inženjer građevinarstva ovlašteni su za rad na projektiranju, nadzoru, kontroli projekta, tehničkom savjetovanju što spada u kategoriju konzultantskih poslova.

Slijedom navedenog poslovi koje obavlja revident na temelju ugovora o usluzi stručne kontrole projekata prema opsegu i razini stručnih znanja potrebnih za njegovo izvršenje, izjednačeni su sa uslugama koje se pružaju na temelju ugovora o konzultantskim uslugama.

06. srpnja 2017.

Za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja. Međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Prema odredbi članka 17. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015), poslove projektiranja u svojstvu odgovorne osobe (projektanta) u okviru zadaća svoje struke obavlja ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer. Odredbom članka 50. toga Zakona, propisane su zadaće građevinske struke u poslovima projektiranja i kontrole projekata.

Nadalje, prema odredbi članka 22. navedenog Zakona, pravna osoba registrirana za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja mora u obavljanju tih poslova imati zaposlenog ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera, pri čemu se pod pojmom "zaposlen" podrazumijeva da je osoba u radnom odnosu.

Pravna osoba koja ima zaposlenog barem jednog ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera ispunjava propisani uvjet za obavljanje djelatnosti projektiranja i stručnog nadzora građenja, te u svrhu obavljanja tih poslova može putem ugovora koristiti usluge ovlaštenih arhitekata i ovlaštenih inženjera koji nisu njeni zaposlenici.

Slijedom navedenog prema našem mišljenju nema pravne zapreke da se poslovi projektiranja obavljaju na temelju ugovora za tvrtku u kojoj ovlašteni inženjer nije zaposlen, ali u konkretnom slučaju treba provjeriti da li je navedena tvrtka registrirana za poslove projektiranja i da li ima zaposlenog najmanje jednog ovlaštenog inženjera.

06. srpnja 2017.

Prema odredbi članka 50. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 78/2015) investitor koji je ujedno i izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu.

Nadalje odredbom članka 56. stavak 2. Zakona o gradnji propisano je da nadzorni inženjer, odnosno glavni nadzorni inženjer ne može biti zaposlenik osobe koja je izvođač na istoj građevini.

Stoga ukoliko investitor ujedno nije i izvođač gradnje stambenog objekta koji navodite nema zapreke da njegov zaposlenik ovlašteni inženjer građevinarstva bude glavni nadzorni inženjer odnosno nadzorni inženjer.

06. srpnja 2017.

Odredbom članka 4. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/2015 i 20/17) propisano je da se građevine i radovi na građevinama s obzirom na zahtjevnost gradnje prema ovome Zakonu razvrstavaju u tri kategorije:

1. Skupina - građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja
2. Skupina - ostale građevine, osim građevina 1. i 3. skupine
3. Skupina - građevine koje se prema pravilniku iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona mogu graditi bez građevinske dozvole.

Prema odredbi članka 59. Zakona o gradnji stručni nadzor građenja provodi se prilikom građenja svih građevina i izvođenja svih radova za koje se izdaje građevinska dozvola i/ili uporabna dozvola, ako ovim Zakonom nije propisano drugačije. Prema stavku 2. istog članka stručni nadzor građenja zgrada 3. skupine provodi se samo u odnosu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti.

06. srpnja 2017.

Prema stajalištu Ministarstva iz mišljenja Klasa: 360-01/16-02/112 od 9. ožujka 2016. odredbom članka 30. stavka 1. Zakona propisano je da izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova. Pod pojmom zaposlene osobe podrazumijeva se da je osoba u radnom odnosu na temelju ugovora o radu, u skladu s propisima o radu.

Iznimno izvođač, koji izvodi samo manje složene radove (instalaterske, ugradnja stolarije i sl.) može imati zaposlenog samo voditelja manje složenih radova (članak 28. stavak 2. Zakona).

U slučaju kada se na građevini izvode radove koje vode voditelji manje složenih radova različitih struka, izvođač mora imati zaposlenog ovlaštenog voditelja radova, a za izvođenje radova koje vode ovlašteni voditelji radova različitih struka, izvođač mora imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja.

Vezano za pitanje da li ovlašteni voditelj građenja, zaposlenik izvođača koji je izvođenje manje složenih radova podugovorio s drugim izvođačem, može obavljati poslove vođenja građenja na istoj građevini i za podizvođača (koji nema zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja), prema mišljenju Ministarstva u tom slučaju ovlašteni voditelj građenja može obavljati poslove vođenja građenja za oba izvođača na istoj građevini ako su za građenje te građevine izvođači međusobno sklopili ugovor o poslovnoj suradnji.

Također izvođač koji zapošljava ovlaštenog voditelja radova građevinske struke može ugovoriti izvođenje elektroinstalaterskih i strojarskih radova s izvođačem koji zapošljava ovlaštene voditelje radova elektro i strojarske struke, ako su za građenje te građevine izvođači međusobno sklopili ugovor o poslovnoj suradnji.

Prema odredbi članka 28. stavak 2. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN br. 78/2015) za voditelja manje složenih radova može se imenovati osoba koja je završila srednju školu po programu za tehničara odgovarajuće struke (razina 4.2 Hrvatskog kvalifikacijskog okvira) i ima najmanje deset godina radnog iskustva u struci i položen stručni ispit.

Detaljno tumačenje vezano uz obavljanje manje složenih i pojedinih radova, te imenovanje voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe za manje složene radove, nalazi se na web stranici Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=40011, te vam isto radi hitnosti dostavljamo u prilogu.

06. srpnja 2017.

Važeći propisi ne sadrže odredbu koja bi se odnosila na konkretni slučaj, međutim ukoliko su radovi zbog izmjene i dopune građevinske dozvole bili prekinuti preporuka je da investitor treba postupiti prema odredbi članka 131. Zakona o gradnji i ponovno prijaviti početak građenja.

Također, upućuje se i na članak 18. Pravilnika o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika, te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera prema kojemu osoba koja vodi građevinski dnevnik obavezno upisuje u građevinski dnevnik, odmah po nastanku promjene, podatke koji se odnose na izmjene i dopune građevinske dozvole, kao i podatke o promjenama sudionika u gradnji i tijeka građenja odnosno izvođenja pojedinih radova.

06. srpnja 2017.

Ako izvođač zapošljava ovlaštenog voditelja građenja građevinske struke, tada može ugovoriti izvođenje pojedinih radova s izvođačem koji zapošljava ovlaštene voditelje radova elektro i strojarske struke, ako su za građenje te građevine međusobno sklopili ugovor o poslovnoj suradnji.

06. srpnja 2017.

Prema stajalištu Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, ovlašteni voditelj građenja može obavljati poslove vođenja građenja za oba izvođača na istoj građevini, ako su za građenje te građevine izvođači međusobno sklopili ugovor o poslovnoj suradnji.

06. srpnja 2017.

U okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje:

Odredbom članka 19. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) propisano je da ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost.

Prema našem mišljenju na temelju važećih propisa nema zapreke da ured ovlaštenog inženjera građevinarstva zaposli ovlaštenog arhitekta koji će izrađivati arhitektonske projekte za zgrade u skladu sa člankom 49. stavak 1. podstavak 1. navedenog Zakona, međutim u tom slučaju upućujemo na odredbe Zakona koje se odnose na zajednički ured.

U okviru zadaća građevinske struke je prema članku 50. stavak 1. podstavak 1. izrada građevinskih projekata za sve građevine.

06. srpnja 2017.

Za tumačenje odredaba Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje nadležno je Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, a za tumačenje propisa o radu Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, međutim u okvirima nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Prema odredbi članka 19. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost. Navedenim Zakonom propisani su i drugi uvjeti za obavljanje stručnih poslova u prostornom uređenju i gradnji, te se na iste ne odnose odredbe Zakona o obrtu.

Odredbom članka 22. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje pravna osoba registrirana za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja mora u obavljanju tih poslova imati zaposlenog ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera.

06. srpnja 2017.

Za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se stručno mišljenje.

Dopisom Hrvatske komore inženjera tehnologije prometa i transporta KLASA: 011-01/16-03/1 od 15. siječnja 2015. godine upućuje se na obveze postupanja u slučajevima izvođenja radova i aktivnosti na cestama, vezano za prometne znakove, turističku i drugu signalizaciju i opremu, odnosno obveze pravnih osoba koje upravljaju cestama pri izvođenju radova, koje proizlaze iz odredbi članaka 61. i 62. Zakona o cestama ("Narodne novine", broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14) kao i odredbi Pravilnika o sadržaju, namjeni i razini prometnog elaborata ("Narodne novine", broj 140/13).

Radi pojašnjenja navodimo da elaborate zaštite na radu, zaštite od požara pa tako i prometni elaborat potpisuju osobe koje imaju ovlaštenje za tu vrstu poslova, a izrada elaborata prema posebnom propisu je samo podloga za izradu projekta. Stoga prometne elaborate mogu izrađivati i ovjeravati ovlašteni inženjeri prometa.

Međutim prema stajalištu Povjerenstva za pitanja struke Hrvatske komore inženjera građevinarstva kao i tumačenju iz dopisa Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja KLASA: 361-01/15-01/30, URBROJ: 531-06-2-1-1173-15-2 od 13. travnja 2015. proizlazi da su i ovlašteni inženjeri građevinarstva ovlašteni izrađivati prometne elaborate.

06. srpnja 2017.

Prema odredbi članka 22. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) pravna osoba registrirana za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja mora u obavljanju tih poslova imati zaposlenog ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera.

Slijedom navedenog, u skladu sa važećim propisima iz djelokruga graditeljstva nije moguće obavljanje djelatnost projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja u okviru pravne osobe, koja nema zaposlenog ovlaštenog inženjera.

06. srpnja 2017.

Za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja. Međutim u okvirima nadležnosti Komore dajemo pravno mišljenje.

Dužnosti nadzornog inženjera propisane su odredbom članka 58. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13), a način provedbe stručnog nadzora građenja, uvjeti i način vođenja građevinskog dnevnika i sadržaj završnog izvješća nadzornog inženjera propisani su Pravilnikom o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera ("Narodne novine", broj 111/16).

Osnovna dužnost nadzornog inženjera na temelju navedenih propisa je nadzirati građenje na način da bude u skladu sa ishođenom dozvolom ali i posebnim propisima i pravilima struke.

Vezano za upit da li nadzorni inženjer ima obvezu pismeno opomenuti izvođača radova ukoliko vidi da isti kasni s radovima po ugovoru ističemo da je odredbom članka 11. Pravilnika propisano da osim poslova obavljanja stručnog nadzora, nadzorni inženjer smije obavljati i druge poslove koje mu ugovorom povjeri investitor (poslove tehničkog savjetovanja, kontrole ispunjavanja ugovornih obveza izvođača radova prema naručitelju i poduzimanja odgovarajućih mjera za realizaciju tih obveza, poslove obračunavanja izvedenih radova i sl.)

26. listopada 2017.

Prema odredbi članka 49. stavak 3. Zakona o gradnji (NN153/13 i 20/17) investitor je dužan osigurati stručni nadzor građenja građevine, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

Člankom 50. stavak 1. istog Zakona propisano je da investitor koji je ujedno i izvođač mora stručni nadzor povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu.

Također prema odredbama Zakona o gradnji nadzorni inženjer odnosno glavni nadzorni inženjer ne može biti zaposlenik osobe koja je izvođač na istoj građevini.

Slijedom navedenog mišljenja smo da nema pravne zapreke da izvođač ugovori projektantski nadzor osobito ako je to navedeno u ugovoru sa investitorom.

26. listopada 2017.

Obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Odredbom članka 29. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) propisano je da graditi i/ili izvoditi radove na građevini može pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno za izvođenje pojedinih radova koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom te posebnim propisima kojima se uređuje gradnja. Prema odredbi članka 30. istog Zakona izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova.

Pod pojmom zaposlene osobe podrazumijeva se da je osoba u radnom odnosu na temelju ugovora o radu, u skladu s propisima o radu.

Tehničari građevinske struke upisani u Evidenciju tehničara građevinske struke u skladu sa odredbom članka 28. stavak 2. istog Zakona mogu voditi samo manje složene radove.

Detaljno tumačenje vezano uz obavljanje manje složenih i pojedinih radova, te imenovanje voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe za manje složene radove, nalazi se na web stranici Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=40011

26. listopada 2017.

Odredbom članka 18. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2016) propisano je da poslove stručnog nadzora građenja u svojstvu odgovorne osobe (nadzornog inženjera) u okviru zadaća svoje struke može obavljati ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje udruživanje u Komoru.

Uvjeti za upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva propisani su odredbom članka 27. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 78/2015).

Na temelju podataka koje ste dostavili u svojem upitu obavještavamo vas da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva, obzirom da nemate završenu visoku stručnu spremu 300 ECTS bodova.

26. listopada 2017.

Odredbom članka 36. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) propisano da pravna ili fizička osoba obrtnik koja obavlja djelatnost upravljanja projektom gradnje određene građevine ne može obavljati poslove projektiranja i poslove stručnog nadzora građenja te građevine.

Slijedom navedenog u konkretnom slučaju postoji pravna zapreka da na istoj građevini ista pravna osoba obavlja poslove stručnog nadzora i poslove upravljanja projektom gradnje.

26. listopada 2017.

Uvjeti za upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva propisani su odredbom članka 27. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 78/2015), a članom 14. Pravilnika o upisima u Imenike, upisnike i evidencije Hrvatske komore inženjera građevinarstva i pečatima, iskaznicama i natpisnim pločama iz prosinca 2015. propisana je dokumentacija koja se predaje uz zahtjev za upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva. Navedeni Pravilnik je dostupan je na web stranici Hrvatske komore inženjera građevinarstva www.hkig.hr.

S tim u svezi napominjemo da je pored ostalog za upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva potrebno dokazati dvije godine radnog iskustva u projektiranju i/ili stručnom nadzoru građenja i to pod nadzorom ovlaštenog inženjera građevinarstva. Dokumentacija kojom se dokazuje ovaj uvjet propisana je člankom 14. stavak 3. podstavak 6. navedenog Pravilnika.

26. listopada 2017.

Dužnosti nadzornog inženjera u provedbi stručnog nadzora propisane člankom 58. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13), a provedbu istih te način otklanjanja nedostataka, odnosno nepravilnosti nadzorni inženjer je dužan upisivati u građevinski dnevnik. Za neizvršavanje obveza iz navedene odredbe propisane su prekršajne kazne u članku 168. istog Zakona.

Ostala prava i obveze između investitora i nadzornog inženjera koja prelaze dužnosti nadzornog inženjera propisane člankom 58. Zakona o gradnji, mogu se urediti ugovorom.

Slijedom navedenog ukoliko u ugovoru sa nadzornim inženjerom nije ugovorena kontrola cijena izvođača koju bi obavljao nadzorni inženjer, isti to nije dužan obavljati.

26. listopada 2017.

Za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore navodimo da prema našem mišljenju u okviru važećih propisa nema pravnih zapreka da tvrtka koja nije izradila idejno rješenje izrađuje glavni projekt za istu građevinu bez suglasnosti izrađivača idejnog rješenja.

26. listopada 2017.

Za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno je Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja. Međutim, u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

U odgovoru na upit navodimo da je odredbom članka 30. stavka 1. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) propisano da izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova.

Pod pojmom zaposlen podrazumijeva se da je osoba u radnom odnosu na temelju ugovora o radu, u skladu s propisima o radu, dakle u punom ili nepunom radnom vremenu, na određeno ili neodređeno vrijeme.

Stavkom 2. istog članka propisano je da je izvođač dužan u obavljanju djelatnosti građenja poštivati odredbe ovoga Zakona i posebnih zakona kojima se uređuje gradnja, te osigurati da obavljanje poslova građenja bude u skladu s temeljnim načelima i pravilima koja trebaju poštivati ovlašteni voditelji građenja i ovlašteni voditelji radova.

Prema našem mišljenju nema pravne zapreke za angažiranje voditelja građenja/radova u dopunskom radu, međutim treba imati u vidu okolnost da li bi navedena osoba u konkretnom slučaju uz prisustvo na gradilištu do osam sati tjedno ili maksimalno sto osamdeset sati godišnje mogao izvršiti sve obveze koje proizlaze iz Zakona o gradnji i drugih posebnih propisa.

26. listopada 2017.

Odredbom članka 18. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2016) propisano je da poslove stručnog nadzora građenja u svojstvu odgovorne osobe (nadzornog inženjera) u okviru zadaća svoje struke može obavljati ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje udruživanje u Komoru.

Uvjeti za upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva propisani su odredbom članka 27. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 78/2015).

U konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva, obzirom da prvostupnik nema završenu visoku stručnu spremu 300 ECTS bodova.

26. listopada 2017.

Za tumačenje propisa iz djelokruga zaštite i očuvanja kulturnih dobara nadležno Ministarstvo kulture, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Na temelju Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ("Narodne novine" broj 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11) i Pravilnika o uvjetima za fizičke i pravne osobe radi dobivanja dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ("Narodne novine", broj 74/03, 44/10), za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara nije potrebno imati dopuštenje Ministarstva kulture za poslove stručnog nadzora na nepokretnom kulturnom dobru. Prema odredbama navedenih propisa dopuštenje je obvezno za poslove projektiranja i izvođenja radova.

26. listopada 2017.

U vezi ovoga upita navodimo da je odredbom članka 57. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13 i 20/17) propisano da na građevinama na kojima se izvodi više vrsta radova ili radovi većeg opsega stručni nadzor mora provoditi više nadzornih inženjera odgovarajuće struke.

U tom slučaju investitor ili osoba koju on odredi dužna je pisanim ugovorom odrediti glavnoga nadzornog inženjera.

Prema stavku 3. članka 57. navedenog Zakona glavni nadzorni inženjer odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog nadzora građenja i dužan je o tome sastaviti završno izvješće.

26. listopada 2017.

Hrvatska komora inženjera građevinarstva nema nadležnosti za ispitivanje nepravilnosti u radu trgovačkih društava.

Eventualne nepravilnosti u radu ovlaštenih inženjera građevinarstva članova Komore moguće je ispitati u postupku pred Stegovnim sudom Komore, a sporove nastale u odnosu na trgovačka društva moguće je riješiti u postupku mirenja pred Centrom za mirenje Hrvatske komore inženjera građevinarstva.

Na podnošenje zahtjeva za pokretanje stegovnog postupka plaća se pristojba u visini 2.000,00 kuna.

Međutim napominje se da je za utvrđivanje eventualnih nepravilnosti u postupanju ovlaštenih sudskih vještaka prilikom izrade Plana posebnih dijelova zgrade, nadležan Sud časti Hrvatskog društva sudskih vještaka i procjenitelja.

26. listopada 2017.

Vezano uz ovaj upit obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja. Stoga vas upućujemo da ukoliko imate saznanja o nepravilnostima u primjeni odredbe članka 81. stavak 4. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13 i 20/17) od strane javnopravnih tijela obavijestite nadležno Ministarstvo.

26. listopada 2017.

U odgovoru na ovaj upit upućujemo vas da prema odredbi članka 19. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine". Broj 78/2015) ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za djelatnost projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja.

Odredbom članka 49. stavak 2. Zakona o gradnji ("Narodne novine", 153/13, 20/17) propisano da projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

Međutim u skladu sa odredbom članka 50. Zakona o gradnji investitor koji je ujedno i izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu.

Slijedom navedenog, ovlašteni inženjer zaposlen kod investitora pod uvjetom da je ta pravna osoba registrirana za obavljanje djelatnosti projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, može obavljati poslove stručnog nadzora građenja u slučaju da investitor nije ujedno i izvođač.

26. listopada 2017.

U vezi ovog upita obavještavamo vas da su program, uvjeti i način polaganja stručnog ispita propisani Pravilnikom o stručnom ispitu osoba koje obavljaju poslove graditeljstva i prostornoga uređenja ("Narodne novine", broj 129/2015).

Stručni ispit polaže se pred ispitnim povjerenstvom Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja.

Također navodimo da je za tumačenje propisa koji se odnose na polaganje stručnog ispita osoba koje obavljaju poslove graditeljstva i prostornoga uređenja nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja.

26. listopada 2017.

Eventualne nepravilnosti u radu ovlaštenih inženjera građevinarstva članova Komore moguće je ispitati u postupku pred Stegovnim sudom Komore, a sporove nastale u odnosu na trgovačka društva moguće je riješiti u postupku mirenja pred Centrom za mirenje Hrvatske komore inženjera građevinarstva.

Prema odredbi članka 31. Pravilnika o stegovnoj odgovornosti i stegovnom postupku od 14. studenog 2015. pisani zahtjev za pokretanje stegovnog postupka protiv ovlaštenog inženjera podnosi se stegovnom tužitelju.

Odredbom članka 32. navedenog Pravilnika propisano je da zahtjev za pokretanje stegovnog postupka mora biti razumljiv i sadržavati sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupati.

Prema stavku 2. istog članka zahtjev za pokretanje stegovnog postupka mora biti u pisanom obliku i sadržavati:

1. Naziv stegovnog tijela koje je ovlašteno provoditi postupak
2. Podatke o prijavitelju (osobno ime, odnosno naziv prijavitelja, adresa stanovanja, odnosno sjedište - mjesto, ulica i kućni broj)
3. Podatke o punomoćniku ako prijavitelj ima punomoćnika
4. Podatke o prijavljenom (naziv i sjedište-mjesto, ulica i kućni boj)
5. Činjenice i razloge na kojima prijavitelj temelji tvrdnju da je nastala teža ili lakša povreda dužnosti i ugleda člana Komore
6. Podatke o vremenu kada se povreda dogodila
7. Prijedlog prijavitelja za izricanje jedne od stegovnih mjera iz članka 46. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (NN broj 78/15)
8. Popis isprava ili drugih dokaza koji se prilažu uz zahtjev za pokretanje stegovnog postupka, a kojima se dokazuje da se povreda dogodila od strane prijavljenog
9. Vlastoručni potpis prijavitelja ili ovlaštenog punomoćnika

Zahtjev za pokretanje stegovnog postupka ili postupka mirenja predaje se putem pošte ili neposredno u Komori tijekom radnog vremena svakog radnog dana.

Na podnošenje zahtjeva za pokretanje stegovnog postupka plaća se pristojba u visini 2.000,00 kuna.